Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je u proteklih 7 dana sasvim sigurno najpopularniji političar u BiH. Zahvaljujući njegovim izjavama o tome kako građani_ke FBiH troše novac na “nebitne stvari”, na društvenom mrežama je pokrenuta kampanja #fadileoprosti, povodom koje je Novalić izjavio da je samo govorio istinu i da ovo društvo nije spremno da je čuje.
Tom prilikom se, ničim izazvano, osvrnuo i na problem nataliteta u Bosni i Hercegovini:
“Nisam mislio onako kako je protumačeno, ali ne znam što boli građane kada kažemo istinu. Hoće li građanima biti bolje ako im ne kažem da smo za 20 godina izgubili trećinu beba kada je u pitanju rađanje. Od 1996. godine pa do 2015. godine rađa se za trećinu manje beba. Hoće li im biti lakše ako im to ne kažem”, kazao je Novalić za N1.
Nije jasno da li je Novalić ovom prilikom mislio na FBiH ili BiH kao cjelinu, ali budući da je on premijer Federacije, Istinomjer je analizirao statistike vezane za natalitet, kao i one koje mogu imati uticaja na rađanje djece, u ovom entitetu.
Prije svega, istina je da je u Federaciji BiH u periodu od 1996. do kraja 2014. godine značajno smanjen broj novorođenčadi. Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku, 1997. godine je u Federaciji BiH rođeno 34.304 djece, dok je taj broj u 2014. godini iznosio 20.145. Dakle, jasno je da je Novalić rekao istinu u svojoj izjavi.
Međutim, u situaciji u kojoj se nalaze građani_ke u BiH, nije jednostavno odlučiti se na proširenje porodice.
Ukoliko pogledamo statistike o zaposlenosti/nezaposlenosti/prosječnim platama Federalnog zavoda za statistiku, bit će nam jasno odakle ovakav trend. Prema posljednjim podacima FZS, broj nezaposlenih osoba je u stalnom porastu (377.957 nezaposlenih u decembru 2012. godine – 389.276 nezaposlenih u oktobru 2015. godine). Pored toga, žene u broju nezaposlenih tradicionalno učestvuju više od muškaraca (205.590 nezaposlenih žena u oktobru 2015. godine). Jedan od razloga za ovakvu situaciju je i opšte prisutna diskriminacija žena pri zapošljavanju, to jest slabijem zapošljavanju žena jer poslodavci žele izbjeći mogućnost da će zaposlenica otići na porodiljsko odsustvo.
Zanimljiv je i podatak da se od 1997. do 2013. godine prosječna starost majki povećala sa 26,3 godina na 28,0 godina, dok se prosječna starost majki koje rađaju prvo dijete povećala sa 23,5 godina na 26,1 godinu. Ovo je jasan pokazatelj da se građani_ke BiH sve kasnije odlučuju na zasnivanje porodice.
Broj osoba između 20 i 29 godina starosti (dakle, osoba koje bi statistički trebale da najviše utiču na “poboljšanje nataliteta”) koje učestvuju u ukupnom broj nezaposlenih je, prema posljednjim statistikama Federalnog zavoda za zapošljavanje 106.727, što čini ukupno 28,2% nezaposlenih.
Pored toga, čak se i osobe koje imaju zaposlenje teško odlučuju na osnivanje porodice, budući da je prosječna plata u Federaciji BiH 827 KM (oktobar 2015. godine), što je jedva dovoljno za preživljavanje, a kamoli za odgajanje djece, jer su osnovni mjesečni izdaci za domaćinstva u 2011. godini (posljednji poznati podaci) iznosili 1.129,61 KM.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da su porodiljske naknade drukčije regulisane u svakom od kantona u Federaciji BiH, te da se isplaćuju neredovno. Tako su porodilje u nekim kantonima stavljene u posebno nepovoljan položaj, zbog čega su se često dešavali i protesti porodilja. Bitno je istaći da je, vezano za ovo pitanje, Udruženje “Žene ženama” pokrenulo i peticiju za donošenje nove regulative o porodiljskim naknadama na nivou Federacije BIH kako bi se izjednačila prava porodilja na teritoriji cijelog entiteta.
Problemi postoje i sa dječijim dodatkom. Pored toga što je sramotno nizak, jer iznosi od 22 do 35 KM, da bi se ova minimalna pomoć od države uopšte mogao dobiti potrebno je svake godine proći kroz pravu birokratsku džunglu.
Iz navedenih podataka, jasno se vidi da u Federaciji Bosne i Hercegovine mlade osobe jednostavno nemaju uslove za zasnivanje porodice.
Budući da je Novalić u svojoj izjavi pokazao da se brine o natalitetu u FBiH, Istinomjer je istražio i šta je to Novalićeva vlada u posljednjih (skoro) godinu dana uradila po pitanju natalitetnih politika. Nažalost, istraživanje je završeno vrlo brzo, s obzirom da se na sjednicama Vlade FBiH niti jednom nije raspravljalo o bilo kakvim politikama ili zakonskim rješenjima koja bi uticala na poboljšanje nataliteta.
Bitno je u ovom slučaju napomenuti i da se u junu 2014. godine pred Parlamentom FBiH našao i Prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji nije usvojen i zbog činjenice da su mu podršku uskratili upravo zastupnici SDA, stranke koja je Novalića predložila na premijersko mjesto i to zbog, kako su naveli, vjerskih razloga.
Ova analiza je pokazala da je Novalić zaista bio u pravu kada je izjavio da se danas rađa trećina manje beba nego 1996. godine, ali je isto tako jasno da je to direktan rezultat politika koje (ni)su sprovođene od strane njegove i prijašnjih Vlada Federacije BiH. Umjesto korištenja ovih zabrinjavajućih podataka za potpuno promašeno “spinovanje” sopstvenih prethodnih gafova, federalni premijer bi pokazao znatno veću odgovornost prema građanima_kama entiteta na čijem se čelu nalazi da se prihvatio rješavanja problema koji su i doveli do takve situacije.
(istinomjer.ba)