Nakon što su početkom oktobra u Bosni i Hercegovini održani Opći izbori 2022, te je i rezultate zvanično potvrdila Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH), pristupilo se pregovorima za formiranje vlasti na svim nivoima. Posljednjih dana u fokusu su bili pregovori za formiranje vlasti tzv. Osmorke s Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Ipak, u ranijim medijskim istupima čelni funkcioneri stranaka Osmorke često su isticali kako neće koalirati sa strankama čiji se čelni ljudi nalaze na tzv. američkoj crnoj listi, a upravo je jedan od prisutnih na jučerašnjem sastanku bio kadar HDZ-a BiH Marinko Čavara, koji je sredinom ove godine stavljen pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Osim Čavare, jednu od stranaka Osmorke čini i Pokret demokratske akcije (PDA), čiji se donedavni lider Mirsad Kukić na američkoj “crnoj listi” nalazi zbog visoke korupcije.
Podsjećamo, stranke koje čine Osmorku su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Naša stranka (NS), Narod i Pravda (NiP), Bosanskohercegovačka inicijativa – Fuad Kasumović, Za nove generacije, Pokret demokratske akcije (PDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) te Narodni evropski savez (NES).
Sredinom novembra saopćeno je da su ove stranke usaglasile programska načela za formiranje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i na državnom nivou te je najavljeno da će o njima već 16. novembra razgovarati s HDZ-om.
Nakon sastanka održanog u centrali SDP-a BiH u Sarajevu 16. novembra 2022. godine, javnosti se obratio funkcioner SDP-a BiH Nerin Dizdar koji je istakao da je sastanak uspješno okončan. Dodao je da je usaglašen tekst programskih ciljeva i načela te da su ostali tehnički detalji koji će se kasnije “popeglati”. I funkcionerka HDZ-a BiH Borjana Krišto potvrdila je da je usaglašen tekst za mandatno razdoblje za period 2022 – 2026.
Spomenutom sastanku prisustvovali su predstavnici ovih stranaka, a među prisutnima je bio i još uvijek aktuelni predsjednik Federacije BiH i jedan od dopredsjednika HDZ-a BiH Marinko Čavara, koji se ove godine našao na tzv. crnoj listi SAD-a zbog blokade demokratskih procesa i ugrožavanja funkcionisanja FBiH.
S obzirom na činjenicu da su se tokom ove godine mogle čuti brojne kritike na rad Čavare, kao i izjave čelnika stranaka Osmorke, u kojima su kritike iznosili i na račun političkih partija i njihovih funkcionera koji su dospjeli na američku “crnu listu”, Istinomjer podsjeća na pojedine izjave date u prethodnom periodu.
O mogućim koaliranjima bh. političkih stranaka Istinomjer je pisao u analizi “Ko s kim hoće, a ko s kim neće u vlast”.
Sjedinjene Američke Države, odnosno Ministarstvo finansija SAD-a, tokom ove godine su, kao i prethodnih, na tzv. crnu listu stavili niz bosanskohercegovačkih zvaničnika/ca zbog korupcije, ali i podrivanja demokratskih procesa i institucija.
Koji/e su se bh. funkcioneri/ke našli/e na američkoj “crnoj listi” tokom 2022. godine?
Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, zbog destabilizirajućih koruptivnih aktivnosti i pokušaja ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma te ugrožavanja stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije.
Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, zbog visoke korupcije.
Mirsad Kukić, bivši predsjednik stranke Pokret demokratske akcije, također zbog visoke korupcije.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske, zbog ugrožavanja stabilnosti regije podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procesa i institucija.
Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, zbog blokade demokratskih procesa te ugrožavanja funkcionisanja FBiH.
Asim Sarajlić, funkcioner SDA, zbog korupcije.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, zbog podrivanja demokratskih procesa i institucija BiH.
Gordana Tadić, bivša glavna državna tužiteljica, zbog korupcije i direktnog ili indirektnog učešća u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.
U junu 2022. godine na zvaničnoj web stranici SDP-a BiH objavljeno je saopćenje Kantonalnog odbora ove stranke iz Srednjobosanskog kantona, u kojem se referišu na stavljanje još uvijek aktuelnog predsjednika Federacije BiH i jednog od čelnih ljudi HDZ-a BiH Marinka Čavare na listu sankcionisanih osoba i organizacija u Bosni i Hercegovini američkog Ministarstva finansija.
Američko Ministarstvo finansija je prije par dana na „crni“ spisak sankcionisanih osoba i organizacija u Bosni i Hercegovini dodalo prvog člana HDZ BiH, koji je do sada bio potpuno neopravdano zaboravljen i marginaliziran. (…) Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH u tehničkom mandatu već četiri godine, sankcionisan je jer je svjesno od 2019. godine kočio rad pravosuđa u FBiH neimenovanjem sudija Ustavnog suda FBiH.
KO SDP BiH SBK, 9.6.2022.
Čavaru je kritikovao i funkcioner SDP-a BiH i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević, koji je sredinom oktobra 2022. godine, govoreći o dugogodišnjem neimenovanju sudija Ustavnog suda FBiH, istakao da je upravo Čavara “čovjek koji je na američkoj crnoj listi”.
Početkom oktobra ove godine predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić za portal Dnevni avaz izjavio je, referišući se na Stranku demokratske akcije, da ova stranka neće koalirati “sa ljudima na crnoj listi”.
Sa ovakvom SDA opterećenom brojnim aferama, sa ljudima koji se nalaze na crnoj listi, sa katastrofalnim iskustvima ne samo SDP nego svih koji su s njima sarađivali, naravno da nismo spremni sarađivati. Mislim da su poruke predstavnika međunarodne zajednice nedvosmislene. Ambasada SAD-a je jasno i glasno poručila da SDA štiti i provodi korupciju čime urušava državu i državne institucije. Pečat na ovakav jasan stav je stavljanje premijera Vlade Federacije Fadila Novalića na crnu listu.
Nermin Nikšić, 5.10.2022.
Nikšić je i u novembru kritikovao SDA, istaknuvši da federalnu Vladu, koja je u tehničkom mandatu, “vodi čovjek s crne liste SAD-a, optužen za korupciju”, referišući se na premijera FBiH Fadila Novalića, a u jednom od gostovanja na N1, kako je preneseno na zvaničnoj web stranici SDP-a BiH, Nikšić je istakao da “kada govorim o korupciji, kriminalu i aferama, onda nema prevelike razlike između SDA, HDZ i SNSD-a”. Ipak, tokom istog gostovanja Nikšić je naglasio da je “u ovom trenutku jedini neizbježan partner u Federaciji HDZ BiH”, a nešto kasnije i dodao da je činjenica da bismo, ukoliko “isključimo HDZ, stvorili ogromne probleme u Federaciji” te da bi “slično moglo biti i sa SDA”.
Podsjećamo, Nikšić je i tokom predizborne kampanje pred Opće izbore 2022. godine na predizbornom skupu u Vogošći izjavio da SDP neće koalirati sa SDA, pri tome dodavši da mu “ne pada na pamet da bacamo pojas za spašavanje SDA i HDZ-a”.
I predsjednik Naše stranke Edin Forto je sredinom septembra 2022. godine, u videu objavljenom na njegovom zvaničnom Facebook profilu, istakao da “Naša stranka nikada neće koalirati s organizacijom čiji su čelni ljudi na američkoj ‘crnoj listi'”.
U intrevjuu za portal Klix krajem septembra 2022. godine Forto je na pitanje da li ranije izrečene stavove da neće ući u koaliciju sa SDA, odnosno s organizacijama čiji su čelni ljudi na američkoj “crnoj listi”, znače da Naša stranka nikada neće ući u koaliciju s HDZ-om i SNSD-om u Vladu FBiH ili Vijeće ministara, istakao da, “nažalost, u dijelovima BiH gdje suvereno vlada HDZ još uvijek ne postoji politička alternativa”.
Nekoliko mjeseci ranije na zvaničnoj web stranici Naše stranke objavljeno je saopćenje pod naslovom “Funkcioneri SNSD-a i HDZ-a su u službi rušenja države, ljudima u BiH su već na crnoj listi”. Saopćenje je objavljeno povodom uvođenja sankcija Marinku Čavari, predsjedniku Federacije BiH, i Alenu Šeraniću, ministru zdravstva u Vladi RS.
Sankcije Čavari i Šeraniću još jednom su posvjedočile američku opredijeljenost za Bosnu i Hercegovinu po mjeri svih naših građanki i građana. Čavara i Šeranić su iznad zakona i iznad građana postavili direktive svojih stranačkih šefova i tako se pozicionirali kao vojnici u borbi za njihove privatne interese. Ove sankcije su upozoravajuće za sve one koji su mislili da će odgovornost snositi jedino lideri njihovih partija a ne i svi saradnici u njihovim protivustavnim avanturama. Nadamo se da ovo nisu posljednja imena na američkoj crnoj listi. Kad je riječ o SNSD-u i HDZ-u svi njihovi funkcioneri su u službi rušenja države, ali i demokratije. O tome svjedoče posljednja dešavanja u vezi s blokiranjem finansijskih sredstava za održavanje izbora za šta je kriv Vjekoslav Bevanda, ministar finansija u Vijeću ministara BiH iz HDZ-a. Takvi su već na crnoj listi svih nas iz BiH koji se borimo da ova država profunkcioniše, vjerujemo da će biti i na crnim listama i naših prijateljskih zemalja, prije svega američkoj.
Naša stranka, 7.6.2022.
I predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je u junu ove godine, komentarišući stavljanje Marinka Čavare, kao i ministra zdravlja i socijalne politike RS Alena Šeranića, na američku “crnu listu”, istakao da “sankcije znače da oni koji vas u budućnosti budu birali i podržavali žele, zajedno s vama, u crnu rupu civilizacije”.
Najjasnija poruka koju je do sada mogao dobiti HNS, HDZ BiH, Dragan Čović, Čavara i svi njihovi saradnici jeste da, a mislim da su oni ovog puta ozbiljno zabrinuti, da to što rade kako bi dobili nešto što žele – u ovom slučaju izmjene Izbornog zakona, mi želimo izmjene Ustava države Bosne i Hercegovine kako bi se u kompletu riješio taj problem, ali načini i mehanizmi koje su koristili i sve te blokade zaista su bili štetni i katastrofalni ne samo po nas koji mislimo drugačije nego i po građane koji žive tamo gdje HDZ BiH vlada. Dakle ovo je direktan, jak šamar politici Dragana Čovića, HNS-a, i šalje poruku da ovi koji blokiraju procese i nanose štetu životu u Bosni i Hercegovini se neće dobro provesti.
Elmedin Konaković, 7.6.2022.
Podsjećamo, osim Marinka Čavare, koji je u ime HDZ-a BiH prisustvovao sastanku s Osmorkom, i u samoj Osmorci je stranka PDA, čiji je donedavni lider Mirsad Kukić jedan od funkcionera iz BiH koji je ove godine stavljen na američku “crnu listu” zbog, kako je navedeno, visoke korupcije. Kukić je nakon izricanja ovih sankcija odstupio s funkcije predsjednika stranke, ali je ostao njen član, a njegovo prisustvo zabilježeno je na sastancima Osmorke, te je očigledno da je i dalje aktivan član ove stranke.
I dok su stranke Osmorke i njihovi čelni ljudi u više navrata u ovoj godini kritikovali stranke koje su u prethodnom periodu činile vlast na državnom i entitetskom nivou te isticali da je upravo stavljanje na “crnu listu” jedan od argumenata protiv ovih političkih partija, izgledno je da su u borbi za vlast ipak pristali na određene kompromise i prihvatili mogućnost saradnje sa strankama čiji su čelni funkcioneri pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije ili podrivanja demokratskih procesa i institucija.
Iako se stranke Osmorke ideološki razlikuju, ističu da je njihova saradnja zasnovana na programskoj koaliciji koja je ponuđena i Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH. Da li će ove stranke postići dogovor za formiranje vlasti i pronaći zajedničke principe djelovanja i dalje je neizvjesno, kao i odgovor na pitanje da li će ovakav vid moguće koalicije donijeti korist građanima i građankama Bosne i Hercegovine i konačno stvoriti jasan put ka EU i NATO-u, uz poštovanje osnovnih ljudskih prava svih građana/ki naše države.
(Istinomjer.ba)