Federacija BiH prednjači u provedbi Istanbulske konvencije

Bosna i Hercegovina je još u novembru 2013. godine ratifikovala Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatiju kao Istanbulska konvencija. Nakon ratifikacije, Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 23.07.2015. godine donijelo je Odluku o usvajanju Okvirne strategije za provedbu Istanbulske konvencije, za period 2015 –2018.

Obaveze po osnovu ove konvencije imaju kako državni tako i entitetski resori. Do sada su u Federaciji BiH poduzeti najznačajniji koraci kada je upitanju uspostavljanje institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, obzirom da je FBiH dobila  dokument koji je, kako navode predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, “prvi takve vrste u FBiH i regionu”.

Donošenjem ovog resursnog paketa Federalno ministarstvo zdravstva preuzelo je lidersku poziciju u prevenciji, detekciji i tretmanu rodno zasnovanog nasilja. Ovaj dokument će biti osnova za podizanje kapaciteta sektora zdravstva, ali i drugih sektora i organizacija koje se bave borbom protiv rodno zasnovanog nasilja.

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, 11.03.2019.

Podsjećamo, Okvirna strategija iz 2015. godine obavezala je sve nivoe vlasti u BiH da najprije sačine analizu postojećeg stanja.

Analiza situacije je početni korak u svakom procesu strateškog planiranja. Ona ima za cilj da identificira kontekst u kojem se odvija strateško planiranje. Ovaj kontekst uključuje vanjsko okruženje i unutrašnje resurse za definiranje, ali i provođenje strateškog plana ili strategije. Obično se za potrebe analize situacije provodi SWOT (strengths, weaknesses, opportunities, threats) analiza i PESTLE (political, economic, social, technological, legal, environmental) analiza.

Okvirna strategija za provedbu Istanbulske konvencije, 23.07.2015.

U Izvještaju o realizaciji Okvirne strategije za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici – Istanbulska konvencija: izvještajni period juli 2015. – decembar 2016., navedeno je da je Federalno ministarstvo zdravstva načinilo situacionu analizu te donijelo tzv. resursni paket, odnosno realizovao njegovu prvu fazu.

Federalno ministarstvo zdravstva donijelo resursni paket „Jačanje odgovora zdravstvenog sistema na rodno zasnovano nasilje u Federaciji Bosne i Hercegovine“ usvrhu unapređenja odgovora zdravstvenog sistema na sve oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje u ratu u BiH. Resursni paketse sastoji iz dva dijela, i to: opšteg dijela koji sadrži situacionu analizu, pregled međunarodnog pravnog okvira, kao i domaćeg pravnog okvira u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, te posebnog dijela dokumenta koji sadrži medicinska i stručna poglavlja koja trebaju olakšati rad zdravstvenih profesionalaca u pristupu i tretiranju svih pitanja vezanih za rodno zasnovano nasilje. Do sada je provedeno 27 obuka na kojima je prisustvovalo 900 osoba.

Izvještaj o realizaciji Okvirne strategije za provedbu Istanbulske konvencije, (izvještajni period juli 2015. – decembar 2016.)

Nakon analize stanja, Federalno ministarstvo zdravstva pristupilo je izradi potrebnih akata koji “uključuju protokole, standarde postupaka i pakete obuke za reagiranje u zdravstvenom sektoru FBiH” kada je upitanju rodno zasnovano nasilje. Ovi akti, objedinjeni u dokumentu pod nazivom “Resurni paket” kojeg je Federalno ministarstvo zdravstva izradilo u saradnji sa Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), prezentovani su javnosti 11. marta ove godine, a potom stavljeni na “raspolaganje nadležnima”.

Resursni paket je “alat za unutarnje strukturiranje i uspostavljanje mehanizama postupanja u slučajevima seksualnog nasilja, koje može biti rodno zasnovano ili se desilo za vrijeme konflikta”, a osim analiza uključuje je i protokole, standarde postupaka i pakete obuke za reagiranje u zdravstvenom sektoru FBiH.

Iz resornog ministarstva su ovom prilikom najavili i svoju istrajnost u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja koje “predstavlja jedan od najozbiljnijih i najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava”, obzirom da je “svaka treća žena u svijetu doživjela jedan oblik nasilja u svom životu”.

Jako je loša situacija kod prijavljivanja nasilja. Samo jedna od 20 žena koja je doživjela nasilje je kontaktirala policiju, a četvrtina žena se čak slaže da to nasilje treba ostati unutar zidova obitelji. Sa ovim paketom želimo da povećamo tu vidljivost, da povećamo našu efektivnost da bude i bolja detekcija i intervencija.

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, 11.03.2019.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina među prvima je ratifikovala Istanbulsku konvenciju. Brojne su obaveze koje je BiH preuzela u pogledu usklađivanja svog zakonodavstva i institucionalnih okvira sa ovom konvencijom. Sudeći prema dosadašnjim aktivnostima, Federacija BiH do sada prednjači kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz Okvirne strategije. Međutim, šest godina poslije govorimo o načinjenim prvim značajnijim koracima na nivou FBiH. Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH prošle godine su najavili “harmonizaciju zakonskog okvira”, a do sada su tek “dijelovi” Istanbulske konvencije uvršteni u Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali oni, prema mišljenju stručne javnosti “nisu u potpunosti uklopljeni u taj okvir”.

Istinomjer će i dalje pratiti implementaciju Istanbulske konvencije, a o tome šta su ostali nivou vlasti u BiH do sada uradili kada je upitanju Okvirna strategija o provedbi Istanbulske konvencije, odnosno uspostavljanja zakonodavnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, opširnije možete pročitati na ovom LINKU.

(Istinomjer.ba)

Vlada RS donijela uredbu o uspostavi Registra podsticaja

Premijer Republike Srpske (RS), Radovan Višković je podnoseći svoj ekspoze pred poslanicima Narodne skupštine RS...

Rekonstrukcija javne rasvjete na području Grada Bihaća

Druga faza projekta “Zeleni ekonomski razvoj“ podrazumijevala je rekonstrukciju dotrajale javne rasvjete i uvođenje nove LED rasvjete na čitavom području grada Bihaća, s ciljem postizanja energetske...


Radovi na poddionici Buna-Počitelj odvijaju se “zadovoljavajućom dinamikom”

Polovinom maja 2018. godine, od strane Adnana Terzića, direktora JP Autoceste d.o.o. Mostar kao investitora, direktora Hering d.d. Široki Brijeg, Ladislava Bevande kao izvođača radova, te Denisa...