Na nastavku 14. redovne sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) 16. februara 2021. godine raspravljalo se, između ostalog, i o zahtjevu poslanika Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za podnošenje izvještaja visokog predstavnika o sprovođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma u BiH za period 1995-2020. godina.
U raspravi o ovoj tački sjednice za riječ se javio i zastupnik Miladin Stanić (SDS), te postavljajući pitanje podnosiocima zahtjeva, ponudio i podršku:
Zašto niste svojom, ta vaša svjetska snaga i moć, niste zatražili smjenu Inzka? Pa evo mi bi to podržali. Jeste li u stanju da obezbijedite smjenu Inzka, evo mi ćemo to podržati. To je pravi put. Kakva pisanija, kakvi bakrači.
Miladin Stanić, 16. 2. 2021.
Iako je Stanić u svom izlaganju konstatovao kako bi podržao smjenu visokog predstavnika Valentina Inzka, entitetske, kao ni državne vlasti u BiH, nemaju mogućnost uticaja na izbor i imenovanje visokog predstavnika u BiH.
Podsjećamo, Ured visokog predstavnika (OHR), kako je navedeno na zvaničnoj stranici OHR-a, jeste ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, visoki predstavnik sarađuje sa građanima i institucijama Bosne i Hercegovine, te međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euroatlantske institucije.
U članu 1. aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma navodi se da će visoki predstavnik provoditi zadaće koje mu povjeri Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN):
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.
Upravo je UN, odnosno njegovo Vijeće sigurnosti, zajedno sa Vijećem za implementaciju mira (PIC), ključno tijelo koje odlučuje o imenovanju visokih predstavnika u BiH.
Posljednji takav primjer je bila procedura imenovanja aktuelnog visokog predstavnika Valentina Inzka iz 2009. godine. S tim u vezi, u martu te godine je OHR izdao saopštenje u kojem se navodi sljedeće:
Veleposlanici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira zvanično su imenovali veleposlanika Valentina Inzka na dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. (…) OHR će sada obavijestiti Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda o odluci Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.
OHR, 13. 3. 2009.
Nakon što su ambasadori PIC-a imenovali visokog predstavnika, njega je potvrdilo i Vijeće sigurnosti UN-a 13 dana nakon odluke PIC-a, i to jednoglasno.
U rekordno kratkom vremenu, za svega nekoliko minuta zasjedanja, Vijeće sigurnosti UN-a sa svih je 15 glasova “za”, usvojilo rezoluciju koju su sponzorisale Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Usvojenim tekstom, u New Yorku je potvrđena odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini, kojim se austrijski diplomata Valentin Inzko – i službeno imenuje novim visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH, s mandatom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Deutsche Welle, 26. 3. 2009.
U skladu sa navedenim, jasno je u čijem je ovlaštenju proces imenovanja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te da dio tog procesa ne mogu biti domaći organi vlasti u našoj zemlji.
S tim u vezi, izjavu SDS-ovog Miladina Stanića u vezi obezbjeđivanja smjene visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka od entitetskih vlasti u Republici Srpskoj Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)