I umjesto da se obaveze počnu ispunjavati, nakon upozorenja iz EU, uslijedili su pozivi Briselu koje su uputili najviši zvaničnici naše zemlje – “da kandidatski status Bosni i Hercegovini dodijeli i ako do polovine ove godine ne budu ispunjeni svi traženi uvjeti”.
Krajem tekućeg mjeseca, tačnije 29. 5. 2021. godine, navršavaju se pune dvije godine od kada je Evropska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kao i Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje.
“Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Evropske unije i Bosne i Hercegovine”, poruka je koja je tom prilikom upućena našoj zemlji, uz “potvrdu da je EU predana da pruži smjernice i podršku Bosni i Hercegovini u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka evropskim integracijama”.
U navedenim dokumentima identifikovano je 14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji, a koji, pored ostalog, predstavljaju sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Demokratija/funkcionalnost, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave, uključujući i pitanja kao što su unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliš, sigurnost hrane i zaštita potrošača, oblasti su na koje se odnose reforme, a koje moraju biti provedene u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije.
Povodom objavljivanja Mišljenja EK-a, 10. 12. 2019. godine oglasilo se i Vijeće Evropske unije apelujući da izvršna i zakonodavna tijela na svim nivoima vlasti u BiH “počnu rješavati ključne prioritete identifikovane u Mišljenju, u skladu sa legitimnom težnjom građana Bosne i Hercegovine da napreduju ka Evropskoj uniji”:
Vijeće prima k znanju da Bosna i Hercegovina trenutačno ne ispunjava političke kriterije iz Kopenhagena u dovoljnoj mjeri te da treba uložiti značajne napore u jačanju svojih institucija u cilju garancije demokratije, vladavine prava, ljudskih prava te poštivanja i zaštite manjina.
Vijeće Evropske unije, 10. 12. 2019.
Između ostalog, konstatovano je da će otvaranje pregovora o pristupanju u konačnici razmatrati Evropsko vijeće, u skladu sa ustaljenom praksom, u trenutku kada Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla potrebni stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno da je ispunila ključne prioritete navedene u Mišljenju Komisije.
No, i pored jasno navedenih kriterija čije je ispunjavanje obaveza naše zemlje na njenom putu ka EU, te više puta ponovljenog stava ključnih aktera političke scene u BiH da podržavaju evropske integracije, u proteklih dvije godine je jako malo urađeno na ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK-a.
Nakon što je krajem aprila 2020. godine Predsjedništvo BiH, uz asistenciju ambasadora Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i Delegacije Evropske unije u BiH, pokrenulo aktivnosti s ciljem ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a, do ovog momenta u potpunosti je ispunjen samo jedan od njih.
Radi se o onom pod rednim brojem 3, u kojem se nalaže “osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje” (POSP)”.
Pored toga, prioritet broj jedan – “osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”, ispunjen je samo u dijelu koji se odnosi na održavanje lokalnih izbora u Mostaru, kao i dio prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije pod rednim brojem 10, u dijelu “Osnovna prava”, a koji se odnosi na ukidanje upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske.
Kao određeni napredak u ispunjavanju prioriteta broj 14, Reforma javne uprave, u kojem se kaže da je potrebno završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi, nadležnima se može “upisati” donošenje Odluke o usvajanju Akcijskog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine.
Iako je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler u nekoliko navrata potvrdio da su, u okviru prioriteta iz Mišljenja EK-a, reformisani Visoko sudsko i tužilačko vijeće, novi zakon o sukobu interesa i novi zakon o javnim nabavkama “minimum interesa”, te nešto od čega “Evropska unija neće odustati”, zakonska rješenja u tom smislu i dalje čekaju na usvajanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH).
U međuvremenu, ključni politički akteri u BiH iznosili su svoje viđenje i stavove koji su prioriteti iz Mišljenja EK-a prioritetniji od drugih te, dok dragocjeno vrijeme prolazi, iz Delegacije EU u BiH stižu procjene da je kandidatski status do kraja 2021. godine teško dostižan “zato što ništa od obećanja nije ostvareno”:
Od septembra na ovamo, nakon posjete Predsjedništva Briselu, ništa se nije desilo. Priča o kandidatskom statusu, ja mogu reći sada da to može biti do kraja godine, ali kako stvari stoje, mislim da nije moguće. Vrlo otvoreno govorim, zato što ništa od obećanja nije ostvareno.
Johann Sattler, 7. 5. 2021.
“Ovom dinamikom kakva jeste neće moći se ostvariti kandidatski status do kraja godine”, još jednom je tako početkom ovog mjeseca potvrdio ambasador Sattler, podsjećajući da su zadaci tu i da se moraju rješavati:
Tu poruku je prenio i komesar Varhelyi, vrlo jasno je rekao: u vašim rukama je sve. 22. juna imamo sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i vrlo jasno je rečeno: Nemojte doći praznih ruku. Poruka je vrlo jasna; morate ubrzati dinamiku inače, nema ništa besplatno. Zadaci su tu i trebaju se rješavati.
Johann Sattler, 7. 5. 2021.
I umjesto da se obaveze počnu ispunjavati, nakon upozorenja iz EU, uslijedili su pozivi Briselu koje su uputili najviši zvaničnici naše zemlje – “da kandidatski status Bosni i Hercegovini dodijeli i ako do polovine ove godine ne budu ispunjeni svi traženi uvjeti”.
Kada su evropske integracije u pitanju, usvajanje standarda Evropske unije, a sa njima i provođenje reformi od kojih bi prije svega građani Bosne i Hercegovine trebali imati najviše koristi, i protekle dvije godine, kao i mnogih prethodnih, ostale su samo prazno obećanje koje su dali politički subjekti u BiH.
I pored toga što je Mišljenje EK-a jasno stavilo do znanja kojim putem i na koji način treba da se naša zemlja kreće i razvija, očigledno je da, osim retoričke podrške “evropskom putu” BiH, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou države ne postoji dovoljno kapaciteta da se na tom konačno naprave suštinski koraci. Tako, umjesto ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, protekle dvije godine pojelo je izražavanje “mišljenja o Mišljenju” političkih lidera u našoj zemlji, dok će se na mišljenje građana BiH o svemu sačekati do narednih opštih izbora.
(Istinomjer.ba)