Rasprave i iznošenje stavova političkih zvaničnika u vezi s eventualnim donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH uveliko su u toku. No, postavlja se pitanje koliko one imaju smisla sve dok nadležne institucije u BiH ne popune sastav Ustavnog suda BiH te se u potpunosti ne otklone prijetnje blokadama u njegovom radu i djelovanju.
U jednom od svojih posljednjih medijskih istupa, i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović iznio je mišljenje pozivajući se na sadržaj Ustava BiH.
“Ako želimo ići prema Evropi, biti suverena zemlja, ne možemo imati sudije strance u Ustavnom sudu”, izjavio je Cvitanović, podsjetivši da se u okviru Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji 14 prioriteta Evropske komisije nalazi i ono koje se odnosi na rješavanje pitanja međunarodnih sudija.
Između ostalog, predsjednik HDZ-a 1990 neprihvatljivom je okarakterisao, kako je rekao, najavu Bošnjaka da pristanu na odlazak stranih sudija pod uslovom da imaju natpolovičnu većinu u Ustavnom sudu BiH.
To ne odgovara sadržaju ni biti BiH, njenog Ustava i uloge Ustavnog suda. U preambuli Ustava BiH su konstitutivni narodi koji moraju biti ravnopravni. Ta činjenica mora imati poveznicu sa sastavom Ustavnog suda.
Ilija Cvitanović, 28.7.2023.
Podsjećamo, izjavu o sastavu Ustavnog suda BiH u kontekstu broja pripadnika konstitutivnih naroda dao je 13.7.2023. godine za TV Hayat ministar odbrane BiH i potpredsjednik SDP-a BiH Zukan Helez, nazivajući ga “Zukanovim modelom”.
Evo je večeras ekskluzivno i neka se to zove Zukanov model. To nema veze ni SDP ni bilo ko drugi, ja sam za to da odu strane sudije iz Ustavnog suda, ali onda ne može biti tri, tri, tri. Onda će biti po popisu iz 1991. ili 2013. godine. Neka izaberu kako im odgovara. A to kad prevedemo na broj sudaca u Ustavnom sudu, to je pet Bošnjaka, tri Srbina, dva Hrvata i jedan Ostali.
Zukan Helez, 13.7.2023.
Rasprave o donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH posebno su intenzivirane nakon što je 21.6.2023. godine Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, kao i oprečnih stavova u okviru vladajuće koalicije na državnom nivou po pitanju pristupa ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK.
Istinomjer je u analizi “Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH: Drugi pokušaj” detaljno pisao o dosadašnjim konkretnim prijedlozima s kojima je javnost imala priliku da se upozna, a koji su se odnosili na zakon o Ustavnom sudu BiH.
Podsjećamo, prvi takav prijedlog su krajem 2015. u Parlamentarnu skupštinu BiH uputili klubovi poslanika SDS-a i SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH, dok je drugi krajem juna ove godine najavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
U oba slučaja predviđeno je da se sudije Ustavnog suda BiH, između ostalog, biraju i prema etničkim kriterijima, odnosno dolaze iz reda konstitutivnih naroda.
Dodik je tako predložio da se iz Ustavnog suda BiH “izbace” trojica stranih sudija, da se iz RS biraju tri, a iz Federacije BiH njih šest, a da “u odluci mora da bude jedan glas Srbina, jedan glas Hrvata i jedan glas Bošnjaka da bi ona bila validna”.
Dan kasnije, na 8. posebnoj sjednici NSRS 27.6.2023. godine, predsjednik RS bio je nešto precizniji.
Dajte da donesemo zakon o Ustavnom sudu BiH. Da propišemo kako se biraju sudije Ustavnog suda. Mi predlažemo da trojicu sudija bira RS, šest bira Federacija po principu tri Bošnjaka, tri Hrvata. Da odlučuju u kvorumu u kojem moraju biti prisutni svi. I da odluka samo važi onda ako je u većini za donošenje odluka, a to je pet, jedan glas Srbina, jedan glas Hrvata i jedan glas Bošnjaka. Time ne štitimo samo Srbe, nego štitimo i Hrvate i Bošnjake.
Milorad Dodik, 27.6.2023.
U kontekstu kako izjava Cvitanovića i Heleza, tako i navedenih prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, važno je prije svega podsjetiti da je Ustavni sud BiH jedna od rijetkih institucija na državnom nivou prilikom čijeg izbora pripadnost bilo kojem od konstitutivnih naroda ne igra nikakvu ulogu, o čemu je Istinomjer također pisao.
U dijelu Ustava BiH “Ustavni sud/Sastav” navodi se da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, pri čemu “četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”.
Jedine kvalifikacije koje trebaju imati sudije je da budu, Ustav navodi da budu “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
Iz ovoga je jasno da, ukoliko bi se uvodio obavezan etnički prefiks prilikom izbora sudija u Ustavni sud BiH te način odlučivanja na etničkoj osnovi, morao bi se, pored ostalog, i mijenjati sam Ustav BiH.
U izjavi za Oslobođenje, ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka i bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić pojasnili su razliku između zakona o Ustavnom sudu i zakona o načinu izbora stranih sudija u Ustavni sud.
“Ustav BiH je dao Ustavnom sudu BiH mogućnost da uređuje koncept i način rada ove institucije nezavisno od Parlamentarne skupštine BiH”, potvrdio je Tadić te dodao da Parlament BiH trenutno ne može uređivati način rada Ustavnog suda, a to je upravo ono što Dodik želi u svom prijedlogu.
I dok se zakon o načinu izbora stranih sudija može donijeti na osnovu odredaba Ustava BiH, za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH morao bi se mijenjati upravo Ustav BiH.
Mato Tadić, 17.7.2023.
Bivši predsjednik Ustavnog suda BiH naglasio je da je to regulisano Pravilima o radu koje je Ustav BiH dao Ustavnom sudu i izuzeo iz Parlamentarne skupštine.
Ako bismo donijeli zakon o Ustavnom sudu kojim bi se regulisala Pravila o radu, to se onda kosi sa odredbom Ustava BiH.
Mato Tadić, 17.7.2023.
Govoreći o eventualnom uvođenju izbora i načina odlučivanja po etničkom principu,Tadić je također podsjetio da Ustav BiH ne poznaje Ustavni sud po nacionalnim odrednicama te da je i aktuelni pravilnik također jasan po pitanju principa etničkog glasanja u Ustavnom sudu.
U Pravilima o radu ne piše da za jednu odluku mora glasati bilo ko od Bošnjaka, Srba ili Hrvata, već da za svaku odluku treba pet glasova, odnosno većina od ukupnog broja sudija.
Mato Tadić, 17.7.2023.
Potvrđujući Tadićevo mišljenje, Kasim Trnka dodao je da se zakon o načinu izbora stranih sudija može donijeti, ali uz ispunjavanje određenih uslova.
Moguće je donijeti državni zakon kojim se uređuje način izbora stranih sudija, ali se trebaju steći svi uslovi, a to je ispunjavanje agende 5+2 za prestanak rada OHR-a, to isto važi i za Ustavni sud BiH.
Kasim Trnka, 17.7.2023.
Na temu eventualnog uvođenja etničkog principa izbora i glasanja u Ustavnom sudu BiH iz stranaka vladajuće koalicije na državnom nivou koje dolaze iz Sarajeva u međuvremenu stiži disonantni stavovi.
Tako je, za razliku od njegovog stranačkog kolege Heleza, za zastupnika u PD PSBiH Sašu Magazinovića takav prijedlog u potpunosti neprihvatljiv.
Očigledno da Milorad Dodik želi i odlazak stranih sudija i etničko odlučivanje kao u nekim drugim institucijama, a što se nas tiče, to ne dolazi u obzir.
Saša Magazinović, 17.7.2023.
S druge strane, član opozicione SDA i također delegat u PD PSBiH Šemsudin Mehmedović tvrdi da bi njegova stranka mogla razgovarati o zakonu o Ustavnom sudu koji bi se temeljio na nekoj vrsti etničkog principa uz “proporcionalnu zastupljenost”.
Zakon na etničkom principu mora biti po posljednjem popisu stanovništva u BiH. To podrazumijeva da i u sastavu Ustavnog suda bude proporcionalna zastupljenost, odnosno 51 % Bošnjaka. Preostalih 49 % također bi trebalo biti proporcionalno podijeljeno između Srba, Hrvata i Ostalih.
Šemsudin Mehmedović, 17.7.2023.
Iz svega je jasno da je bilo kakav politički dogovor u vezi s izmjenom ustavnopravne legislative, a koji bi se odnosio na eventualne izmjene sastava i načina odlučivanja Ustavnog suda BiH i koji bi dobio potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH, još uvijek daleko.
No, ono što je u ovom trenutku puno bitnije jeste činjenica da Ustavnom sudu BiH nedostaje čak troje sudaca, od čega dva treba imenovati NSRS, a jednog Parlament FBiH.
Na to je i sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine skrenuo pažnju na vanrednoj sjednici održanoj 19.6.2023. godine na kojoj je razmotrio vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića.
Tom prilikom su iz najveće sudske instance podsjetili Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske da već deset, odnosno sedam mjeseci nisu izvršili svoju ustavnopravnu obavezu i izabrali sudije koji trenutno nedostaju u Ustavnom sudu, čime, kako je dodano, otežavaju rad Ustavnog suda.
Na kraju, i pored toga što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 1.7.2023. godine donio Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, čini se da se s pravom može postaviti pitanje koliko uopšte razgovori i pregovori o reformi Ustavnog suda BiH imaju smisla sve dok nadležne institucije u BiH ne popune njegov sastav te u potpunosti ne otklone prijetnje blokadama u njegovom radu i djelovanju.
(Istinomjer.ba)