Dok budžetska izdvajanja za plate rastu, teško je utvrditi broj državnih službenika

Reforma javne uprave jedan je od ključnih segmenata Reformske agende BiH za period od 2015. do 2018. godine na čije provođenje su se obavezali Vijeće ministara BiH, entitetske, kantonalne i Vlada Brčko distrikta. Iako ovaj dokument navodi kako je reforma javne uprave „jedan od ključnih prioriteta za osiguranje fiskalne održivosti i kvalitetno pružanje usluga građanima”, troškovi javne uprave i broj uposlenika nisu bitnije promjenjeni u protekle 4 godine.

Problem reforme javne uprave u BiH svakako je stariji od dokumenta Reformske agende i aktivnosti na kreiranju Strategije reforme javne uprave BiH i Akcionog plana sa mjerama za njeno provođenje, započele su prije skoro 15 godina. Strategija je u međuvremenu zastarjela, a novac za njenu provedbu godinama je neiskorišten, o čemu je nedavno pisao i Istinomjer.

Dokumentom Reformske agende predviđeno je da Vijeće Ministara BiH, i sve vlade uvedu ograničenja na zapošljavanje u javnoj upravi sve dok revidirani kadrovski sistemi ne budu doneseni i provedeni (uključujući i korištenje norme), a ukupan fond plata u javnom sektoru će biti zamrznut do donošenja revidiranog sistema određivanja plata na osnovu vrijednosti. Međutim to i nije bio slučaj s obzirom da su budžetski rashodi za troškove uposlenih u državnom i entitetskin nivoima uglavnom povećavani.

S obzirom da evidenciju o broju državnih službenika u BiH vode tri agencije jako je teško doći do tačnog broja državnih službenika, odnosno izdvajanja za njihove plate i naknade, s obzirom da nadležne agencije za državnu službu u vezi sa pitanjem plata upućuju na državno i entitetska ministarstva finansija.

Tako Agencija za državnu službu BiH (ADS BiH), u svom odgovoru Istinomjeru, navodi kako “svakih 6 mjeseci počevši od 30.06.2016. godine provodi Statističko istraživanje broja i strukture državnih službenika elektronskim putem.” Agencija vodi statistike samo o zaposlenima u institucijama BiH koji imaju status državnog službenika u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH.

Broj zaposlenih sa statusom državnih službenika, prema posljednjim podacima sa zvanične stranice ADS BiH, na dan 30.06.2016. godine je iznosio 3787 zaposlenih; 01.01.2017. godine je iznosio 3789 zaposlenih, a na dan 30.06.2017. godine 3717 državnih službenika. Rok za dostavljanje podataka za drugu polovinu 2017. godine, kako kažu u Agenciji, je bio kraj januara, te se uskoro mogu očekivati ažurirani podaci.

Da problem u evidenciji državnih službenika postoji tvrde i u Agenciji za državnu službu BiH, te su se i oni upravo iz tog razloga odlučili na uvođenje elektronskog sistema.

Agencija za državnu službu i ranije je provodila statistička istraživanja za svoje interne potrebe, sporadično i na osnovu popunjavanja papirnih obrazaca, ali se zbog uočenih problema u validnosti podataka (nekonzistentnosti u zbirovima podataka po različitim osnovama, a koje su dostavljale institucije) odlučilo pristupiti razvoju elektronskog sistema sa uključenom validacijom podataka.”

Odgovor ADS BiH, 12.01.2018.

Iz agencije napominju i da su u dva navrata pokušala implementirati Registar državnih službenika u institucijama BiH, putem čijeg open-data modula je bilo predviđeno javno otvaranje seta anonimiziranih statistika o državnoj službi u institucijama BiH, kako bi ovakvi podaci bili javno dostupni na bilo koji datum. Korištenje obje verzije programa zabranila je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, svojim rješenjima od 30.12.2010. godine i 07.02.2017. godine, pozivajući se na nedovoljan pravni osnov u Zakonu za vođenje Registra državnih službenika.

Podaci o broju uposlenika u institucijama BiH mogu se pronaći i u Izvještajima o izvršenju budžeta institucija BiH, no oni su ipak grupisani tako da daju ukupan broj zaposlenih u institucijama koje su budžetski korisnici. Tako se u izvještajima o izvršenju budžeta institucija BiH u broj uposlenih ubrajaju i uposlenici Ministarstva odbrane, Granične policije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, Obavještajno-sigurnosne agencije, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Službe za zajedničke poslove institucija BiH, Suda BiH, Ministarstva pravde BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Tužilaštva BiH, Službe za poslove sa strancima, ali i uposlenici još 64 budžetska korisnika.

Tako se broj uposlenika kojima se plate isplaćuju iz državnog budžeta kretao od 22,393 uposlena krajem 2014. godine do 21.893 uposlena krajem septembra 2017. godine. Troškovi budžeta na ime plata uposlenih narastao je od 627.855.715 KM koliko je izvršeno u 2014. godini do 673.310.595 KM koliko je planirano u 2017. godini (u prvih 9. mjeseci 2017. godine izvršeno je 477.608.128 KM).

Dakle, iako se broj uposlenih koji su plaćeni iz Budžeta BiH smanjio, izdvajanja za njihove plate povećana su u protekle četiri godine.

Sa druge strane, iako je moratorij na zapošljavanje u Federaciji BiH zvanično na snazi već nekoliko godina, institucije koje se finansiraju iz entitetskog budžeta povećale su broj uposlenika/ca.

Tako se, prema podacima Agencije za državnu službu FBiH, u 2016. godini taj broj popeo na 7.360 uposlenih, što je bio najveći zabilježeni broj državnih službenika u FBiH, da bi krajem 2017. godine spao na 7223 uposlenika/ce. Izdvajanja za plate uposlenika institucija FBiH, prema izvještajima o izvršenju Budžeta FBiH, kretala su se od 206.628.397 KM u 2014. godini, preko 217.536.222 KM koliko je izdvojeno u 2016. godini, do 208.576.119 KM koliko je planirano u 2017. godini.

Istinomjer je kontaktirao i Agenciju za državnu upravu RS u vezi sa brojem uposlenika/ca u organima RS-a, te dobio sljedeće podatke.

Na kraju 2014. godine u RS je u organima republičke uprave bilo uposleno 5.551 službenik, u 2015. godini taj broj je povećan na 5.574 uposlenika/ce, da bi na kraju 2016. godine broj uposlenika spao na 5.506. Na kraju prošle godine broj uposlenika, prema evidenciji Agencije za državnu upravu RS, ponovo je povećan i iznosio je 5.537 osoba.

Ni republička agencija za državnu službu ne posjeduje podatke o sredstvima koja se izdvajaju za plate ovih uposlenika, a iz Budžeta RS teško je doći do tačne računice s obzirom da su u sredstva za plate i naknade u ovim dokumentima uvršene i sve obrazovne, zdravstvene, pravosudne i druge institucije čiji uposlenici ne spadaju u kategoriju državnih službenika koji rade u organima uprave.

Zakon o državnim službenicima RS kao radna mjesta u republičkim organima uprave navodi:

a) pomoćnik ministra, sekretar ministarstva, rukovodilac republičke uprave i republičke upravne organizacije,

b) zamjenik i pomoćnik rukovodioca republičke uprave, republičke upravne organizacije, glavni republički inspektor i sekretar u Agenciji,

v) inspektor,

g) interni revizor,

d) stručni savjetnik,

đ) rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice,

e) viši stručni saradnik i

ž) stručni saradnik.

Član 27, Stav 1, Zakona o državnim službenicima RS

U protekle 4 godine budžetska sredstva na ime plata i naknada u RS su porasla za više od 20 miliona – od 694.095.100 KM u 2014. godini, do 718.573.900 KM u 2017. godini.

Na kraju možemo zaključiti kako broj uposlenih koji plate primaju iz državnog i entitetskih nivoa nije bitnije promjenjen u protekle 4 godine, a sredstva koja se izdvajaju u te svrhe su u većini slučajeva povećana. Svakako problem predstavlja i komplikovan način predstavljanja ovih podataka u zvaničnim dokumentima što u mnogome otežava dolazak do tačnih i objedinjenih brojki uposlenika državnih službi, odnosno iznosa koji se izdvajaju za njihove plate.

(Istinomjer.ba)