Dodik je podsjetio da je u proteklim godinama Republika Srpska ostvarila ambijent u kojem će svi njeni građani moći ostvarivati svoja ljudska i građanska prava, onako kako su predviđena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim dokumentima.
“Uspjeli smo da dostignemo visoke standarde i nastavit ćemo činiti sve što je potrebno da se, prije svega, poboljša ekonomski i socijalni položaj građana što će nam biti prioritet i u narednim godinama”, navodi se u čestitki predsjednika Srpske Milorada Dodika, prenosi “Srna”.
(Srna, 09.12.2012.)
Komentar:
Dok je Milorad Dodik u Banjaluci građanima „čestitao“ Međunarodni dan ljudskih prava, samo malo dalje, u Prijedoru, gradom je prošla mala povorka od 7 ljudi koji su skupili hrabrosti da se odupru policijskoj zabrani okupljanja povodom istog tog Dana ljudskih prava. Istovremeno, na Trgu Krajine u Banjaluci, okupila se još jedna grupa mladih aktivista/kinja kako bi pružila podršku demonstrantima iz Prijedora.
U Prijedoru je, naime, policija bez ikakvog objašnjenja ili zakonskog razloga zabranila mirnu šetnju koju je, povodom Dana ljudskih prava, najavio Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi opštine Prijedor. Javni skup, najavljen za 10. decembar, zabranjen je bez obzira što je njegova najava bila u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom RS i Zakonom o javnom okupljanju Republike Srpske. Ovo nije prvi put da prijedorska policija ometa nevladine organizacije u njihovom djelovanju isključivo zbog nacionalne pripadnosti aktivista tih organizacija. Prva zabrana se desila 23.maja ove godine, kada je policija zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica opštine Prijedor. Samo sedam dana kasnije, 30. maja, policija je dozvolila pripadnicima Ravnogorskog četničkog pokreta da se okupe u krugu srednjoškolskog centra što Zakon o javnom okupljanju zabranjuje. Načelnik Općine Prijedor Marko Pavić je tada kategorično izjavio da neće dozvoliti održavanje nikakve manifestacije koja u nazivu sadrži riječ “genocid”, s obzirom da su organizatori cijelu manifestaciju odlučili nazvati „Genocid u Prijedoru – 20 godina“, a o ovome se svojim zaključcima oglasila i skupština opštine Prijedor. Prijedorska Skupština u svom zaključku zahtijevala je tada od načelnika opštine da podnese krivičnu prijavu MUP-u Republike Srpske protiv organizatora programa obilježavanja „genocida“ u ovom gradu jer su iznošenjem mržnje nanijeli ogromne štete opštini. Odbornici su zatražili od svih nadležnih opštinskih i republičkih organa da ne dozvole održavanje bilo koje manifestacije iz programa koji nose naziv „genocid“, a također je zaključeno i da se svim organizacijama, koje su organizatori ili promoteri takvih manifestacija, obustavi finansiranje iz budžeta opštine.
Zbog svega ovoga, aktivisti/ce prijedorskih organizacija obratili su se i Visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku.
No, tretman nevladinih organizacija od strane policije i lokalnih vlasti u Prijedoru nije jedini primjer uskraćivanja i ugrožavanja ljudskih prava u RS kojemu smo u posljednje vrijeme mogli svjedočiti. Okružno tužilaštvo u Bijeljini je, tako, pozvalo aktiviste inicijative „Glasaću za Srebrenicu“ na „informativni razgovor“ vezan isključivo za njihovo djelovanje u okviru ove građanske inicijative. Kako je nakon saslušanja medijima izjavio saslušani aktivista inicijative Emir Suljagić, u tužilaštvu im je postavljen niz pitanja koja se odnose na rad inicijative, a koja direktno zadiru u ustavno načelo slobode organizovanja, zbog čega je Suljagić podnio i krivičnu prijavu protiv tužioca Okružnog tužilaštva u Bijeljini Ranka Kerovića zbog zloupotrebe položaja.
Nesumnjivo je da pitanja, poput onog o finansiranju GI „Glasaću za Srebrenicu“, nisu imala nikakvo zakonsko uporište, s obzirom da niko od saslušanih nije osumnjičen za pronevjeru ili sličnu radnju, dok se pitanja poput onih o daljim planovima aktivista Inicijative ne mogu shvatiti drugačije nego kao direktno zadiranje u pravo na slobodu organizovanja.
Zabrane mirnih okupljanja, pokušaji zastrašivanja i saslušavanje aktivista građanskih inicijativa čiji se stavovi ne podudaraju sa stavovima dominantnih političkih subjekata u Republici Srpskoj, te potpuno ignorisanje i nesankcionisanje ovakvih postupaka od strane izvršnih, zakonodavnih i sudskih vlasti u Republici Srpskoj – barem onih koje i same nisu učestvovale u ovakvom postupanju – pokazuje da stanje ljudskih prava u RS, nije niti izbila idilično kakvim ga je predstavio Milorad Dodik. Štaviše, iz navedenih primjera očito je da određene „kategorije“ građana i građanki Republike Srpske ne samo da nemaju iste mogućnosti za slobodno organizovanje, udruživanje, okupljanje i djelovanje, već se susreću sa represijom od strane državnih institucija na različitim nivoima vlasti, te ovu izjavu ocjenjujemo neistinitom.
(istinomjer.ba)