Analize

Deponija u Butmiru čeka reakciju nadležnih

U ilidžanskom naselju Butmir, nedaleko od mjesta gdje se nekada nalazio hipodrom, te pored korita rijeke Željeznice, nalazi se divlja deponija. Prema dostupnim informacijama, nadležni još uvijek nisu poduzeli aktivnosti s ciljem sanacije ove deponije i zaštite ekosistema spomenute rijeke.

Ekipa Istinomjera obišla je navedenu lokaciju u aprilu 2022. godine. Tom prilikom, uvjerili smo se da građani/ke, bez ikakvog nadzora i kontrole, automobilima, kombijima i kamionima dovlače i odlažu otpad pored korita rijeke Željeznice. Nedaleko od deponije nalaze se stambeni objekti.

Foto: Istinomjer, 21.4.2022.

Nakon obilaska deponije, Istinomjer je od Općine Ilidža zatražio informacije o tome da li su upoznati s postojanjem ove divlje deponije, da li su do sada provođene aktivnosti s ciljem njene sanacije te da li su one planirane. Međutim, iako smo nadležne u Općini više puta kontaktirali, do dana objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

S obzirom na to da je odgovor nadležnih izostao, lokalitet deponije obišli smo i u junu 2022. godine. Tada smo se uvjerili da je deponija i dalje tu.

Foto: Istinomjer, 16.6.2022.

Istinomjer je martu ove godine, u analizi Nemar nadležnih prema nacionalnim spomenicima i ekosistemu u Stocu, pisao o problemu deponije koja se nalazi u blizini nacionalnog spomenika Arheološko nalazište Badanj i korita rijeke Bregave. Odluku o odlaganju otpada na ovoj lokaciji donijelo je Općinsko vijeće 2015. godine. Načelnik Stjepan Bošković izjavio je 2020. godine kako je to bilo jedino rješenje u tom trenutku. Vrijedi istaći da je Grad Stolac jedina lokalna zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine koja se još uvijek nije registrirala u Informacioni sistem upravljanja otpadom, što je zakonska obaveza. Kada je riječ o Arheološkom nalazištu Badanj, ostaje nepoznato i zbog čega Grad Stolac do sada nije aplicirao za sredstva za zaštitu i očuvanje nacionalnih spomenika koje dodjeljuje Zavod za zaštitu spomenika u BiH.

S obzirom na to da od nadležnih u Općini nismo dobili odgovor, Istinomjer se za dodatne informacije obratio i Fondu za zaštitu okoliša FBiH. Iz Fonda su nam rekli da nikada nisu službeno upoznati s problemom ove deponije, već su do informacija o njoj došli u okviru aktivnosti prikupljanja podataka o deponijama općinskog, kantonalnog i regionalnog tipa. Dodaju da je mapiranje “službenih” deponija trenutno u fokusu aktivnosti Fonda.

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma donijela Uredbu o informacionom sistemu upravljanja otpadom, koja je stupila na snagu 13.12.2018. godine. Ovim je načinjen zakonski osnov za pripremu i kreiranje informacionog sistema upravljanja otpadom. Informacioni sistem pušten je u operativnu upotrebu 1.1.2021. godine. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio od Fonda za zaštitu okoliša, sve jedinice lokalne samouprave, kao budući korisnici sistema, zakonom su obavezane da se registruju u sistemu i da za njega dostavljaju podatke.

Istražujući podatke o službenim deponijama, preko projekta koji je radila Agencija za vodno područje rijeke Save upoznali smo se sa postojanjem ove deponije koja ni u kom slučaju nije službena, nego se radi o nelegalnom odlagalištu.

Fond za zaštitu okoliša, 24.6.2022.

Iz Fonda za zaštitu okoliša ističu da prije obraćanja Općini Ilidža, s ciljem prikupljanja podataka, nikada ranije nisu obaviješteni o postojanju niti o problemima vezanim za ovu nelegalnu deponiju, kao ni o eventualnim planovima sanacije deponije od Općine ili Kantona Sarajevo.

Imajući u vidu probleme koje općenito produkuju nelegalna odlagališta otpada, smatramo da je plan sanacije urgentna aktivnost koja se mora provesti, ako do sada nije.

Fond za zaštitu okoliša, 24.6.2022.

Iz Fonda dodaju da nisu upoznati da li su nadležne inspekcije obilazile ovaj lokalitet ili propisale odgovarajuće mjere, kao ni da li su provođene aktivnosti monitoringa tla, vode i ekosistema s ciljem utvrđivanja stanja okoliša i eventualnih šteta koje su prouzrokovane.

Očigledno je da je na ovom lokalitetu prouzročena šteta po okoliš za koju, u principu, treba da se barem pokuša utvrditi odgovornost za njezin nastanak i nedjelovanje u smislu sprječavanja njezinog daljeg širenja. Bez obzira na sve, smatramo da općina mora poduzeti hitne mjere da se uradi plan sanacije i plan zaštite ovog područja od daljeg ugrožavanja. Nakon toga, potrebno je hitno provesti sanaciju, a to je po Zakonu o zaštiti okoliša skup mjera i aktivnosti kojima se uspostavlja stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno zagađenja okoliša uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju.

Fond za zaštitu okoliša, 24.6.2022.

Kako dalje navode, ekipa Fonda obišla je ovaj lokalitet u aprilu ove godine te su upoznali Općinu s mogućnostima prijave projekta sanacije na javni konkurs Fonda. Dodaju da se Općina Ilidža do sada nije obraćala Fondu s ovim projektom.

Iz Fonda ističu da je besmisleno da oni finansiraju čišćenja, sanacije i rekultivacije počinjene štete, a da se ovakvo narušavanje okoliša ne sankcionira i sistemski ne sprečava. Dodaju da su zabilježeni slučajevi da se nakon poduzetih aktivnosti čišćenja divljih deponija nakon određenog vremena one ponovo formiraju.

Istinomjer je također kontaktirao i Agenciju za vodno područje rijeke Save, koja upravlja vodama u slivu ove rijeke u Federaciji BiH. Iz ove agencije su nam rekli da su na teritoriji općine Ilidža detektovane dvije deponije: hipodrom i deponija kod ušća Tilave u Željeznicu. Naglašavaju da obje deponije vrše uticaj na “podzemno vodno tijelo Sarajevsko-zeničko polje”. Prema informacijama iz Agencije, procijenjeno je da postoji opasnost od degradacije životne sredine zbog deponije u blizini hipodroma. S druge strane, kada je riječ o deponiji kod ušća Tilave u Željeznicu, ustanovljeno je da postoji opasnost od plavljenja.

Činjenica je da deponije krutog otpada putem procjednih voda iz tijela deponije zagađuju površinske i podzemne vode, a količina i kvalitet filtrata sa deponija ovisi o mnogo faktora, od kojih su najznačajniji vrsta otpada, starost deponije, klimatski uvjeti i način upravljanja deponijom. I pored značajnih poboljšanja na upravljanju krutim otpadom koja su urađena na osnovu “Strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH” (2002.) kao i “Federalnog plana upravljanja otpadom 2012.-2017.”, problemi u upravljanju otpadom i dalje imaju značajan uticaj na kvalitet vode. Ključni problemi potiču, između ostalog, iz dosadašnjeg odnosa društvene zajednice naspram otpada i načina upravljanja, pomanjkanja vertikalne i horizontalne upravljačke i strukovne usklađenosti/ organiziranosti, kao i pomanjkanja odgovarajućih pravnih propisa i ekonomskih mjera.

Agencija za vodno područje rijeke Save, 4.7.2022.

Iz Agencije ističu da su obje deponije na Ilidži okarakterizirane kao visoko prioritetne za sanaciju, “s rokom sanacije odmah”, s obzirom na to da se nalaze unutar zona sanitarne zaštite. Za potrebe sanacije potrebno je izdvojiti 702.638 KM za deponije pored hipodroma te 20.276 KM za deponije kod ušća Tilave u Željeznicu. Dodaju da je Programom mjera Plana upravljanja 2022 – 2027 predviđeno nekoliko mjera: ažuriranje studije procjene tereta zagađenja vodnih resursa koja potiču sa deponija krutog otpada, izrada akta kojim bi se općine obavezale na plaćanje vodne naknade po osnovu procijenjenog zagađenja lokalne nesanitarne deponije i nelegalnog odlagališta te prioritetno uklanjanje svih nelegalnih odlagališta otpada iz zona koje imaju neposredan uticaj na kvalitet površinskih i podzemnih voda.

Ne postoje informacije o tome da li su lokalne ili kantonalne vlasti do sada poduzimale aktivnosti s ciljem sanacije ove deponije, kao ni da li postoji plan za ove aktivnosti. Istinomjer će nastaviti pratiti da li će u budućnosti nadležni poduzimati korake kako bi se sanirala divlja deponija na lokalitetu Hipodroma na Ilidži.

(Istinomjer.ba)

Napomena, 5.7.2022: Prvobitna verzija teksta, objavljena 30.6.2022. godine, dopunjena je nakon što smo zaprimili odgovor Agencije za vodno područje rijeke Save.

Pitajte Istinomjer!