U Bosnu i Hercegovinu je do sada stiglo 2.782.160 doza vakcina protiv COVID-19, a prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, prvu dozu vakcine primilo je 537.608 (15,71 posto), a drugu 327.698 (9,58 posto) građana BiH. Iako je u Bosni i Hercegovini odnedavno omogućena masovna imunizacija, značajniji odziv građana nije evidentiran. Broj novozaraženih ponovo je u porastu, a nadležni u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama već razmišljaju o pooštravanju mjera.
Vlada FBiH je na hitnoj telefonskoj sjednici, održanoj 11.8.2021, usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji u FBiH na dan 9.8.2021, kao i predložene naredbe i preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana. U informaciji je navedeno da je u 31. sedmici zabilježen značajan rast broja novih potvrđenih slučajeva “s udvostručenjem sedmodnevne incidence, koja na nivou FBiH iznosi 19,5 slučajeva na 100.000 stanovnika, a najviša je zabilježena u Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Zapadnohercegovačkom kantonu”.
Kako se navodi u saopćenju Vlade, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva dužan je da, prije isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju u ovom periodu, te izvrši procjenu rizika radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka. Bitno je istaći da su i dalje na snazi ranije donesene epidemiološke mjere, kao što je obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru i poštivanje razmaka od minimalno dva metra na otvorenom.
Među naredbama je i ta da će nadležna ministarstva obrazovanja kantona, u saradnji s kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva i zavoda za javno zdravstvo kantona, ovisno o epidemiološkoj situaciji na području kantona, donijeti odluku o modelu i početku pohađanja nastave u novoj školskoj 2021/2022. godini za osnovno i srednje obrazovanje. (…) Podsjećamo da je i dalje na snazi naredba Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva da su nadležna tijela u kantonima, kao i zdravstvene ustanove u kantonima, dužna otvoriti punktove za masovnu imunizaciju na nivou općina s ciljem veće dostupnosti imunizacije stanovništvu.
Saopćenje Vlade FBiH, 11.8.2021.
Također, kantonalnim vladama i kriznim štabovima ministarstava zdravstva dozvoljeno je uvođenje restriktivnijih mjera u skladu s epidemiološkom situacijom u kantonu.
U susjednoj Srbiji također raste broj novozaraženih. Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja Srbije, u protekla 24 sata, COVID-19 potvrđen je kod 921 osobe, od ukupno 11.229 testiranih osoba. Broj hospitaliziranih osoba je 797, a njih 20 se nalazi na respiratoru. S tim u vezi, postoji mogućnost da srbijanske vlasti pooštre mjere ukoliko broj novozaraženih nastavi da se povećava. Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Zoran Perišić ustvrdio je da je u Srbiji počeo četvrti talas epidemije koronavirusa, te je istakao da su među novozaraženim “gotovo isključivo” nevakcinisane osobe. Prema njegovim riječima, među novozaraženim ima između jedan i tri posto vakcinisanih, ali oni uglavnom imaju lakšu kliničku sliku.
I Crna Gora bilježi porast novozaraženih i hospitaliziranih pacijenata. Prema analizi Dnevnih novina, broj novih slučajeva za nešto više od mjesec porastao je za 329 zaraženih, broj hospitaliziranih u Kliničkom centru Crne Gore se utrostručio, a broj životno ugroženih povećao se za dva i po puta.
Podsjećamo, krajem jula, U Crnoj Gori su donesene mjere po kojima je za ulazak u kafiće, klubove i diskoteke potrebna covid potvrda, a važit će do 20. augusta. Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić istakao je da će u navedene prostore moći ući samo osobe koje imaju dokaz da su u potpunosti vakcinisane, koje su primile prvu dozu vakcina, koje posjeduju negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, dokaz da je osoba preboljela Covid-19 infekciju i dokaz o negativnom brzom antigenskom testu, ne starijem od 48 sati. Bez obzira na pogoršanje epidemiološke situacije u Crnoj Gori, ova zemlja bilježi izrazito dobru turističku sezonu, a ministar finansija Crne Gore Milojko Spajić ustvrdio je da se radi o “historijskom maksimumu”.
Mi imamo sezonu koja je brutalna ove godine. Samo u julu smo imali 43 miliona suficita, to je historijski maksimum.
Milojko Spajić, 11.8.2021.
Zbog čega se građani ne vakcinišu?
Iako su stvorena uslovi za masovnu imunizaciju u Bosni i Hercegovini, te budući da je ona omogućena u pojedinim dijelovima BiH, zainteresiranost građana je neočekivano mala, naročito u Kantonu Sarajevo. I drugim gradovima, kao što je Mostar, odziv na vakcinaciju je ispod očekivanja, Također, veliki broj građana je još uvijek zainteresiran za cijepljenje u susjednim zemljama. Istinomjer je ranije pisao o (ne)sprovođenju adekvatnih medijskih kampanja o značaju imunizacije protiv COVID-19, a više o tome možete pročitati u analizama “Koliko su građani informisani o značaju imunizacije protiv COVID-19?” i “Vakcine stižu, a kampanje o značaju imunizacije protiv COVID-19 i dalje slabo vidljive”.
Krajem jula ove godine, u Sarajevu je započela masovna imunizacija svih građana starijih od 18 godina. Prvog dana masovne imunizacije prvu dozu vakcine proizvođača AstraZeneca primio je 2.471 građanin/ka, a naredni dan 2.429. Potrebno je istaći da je u prva dva dana osigurano ukupno 8.000 doza vakcina, a mali odziv ukazuje na nezainteresiranost građana Kantona Sarajevo za cijepljenje. S tim u vezi, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, u saradnji s Turističkom zajednicom, pokrenulo je kampanju “afirmacije vakcinacije s ciljem povećanja zainteresiranosti za proces imunizacije”.
Slabi odziv građana za vakcinaciju komentarisao je ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić, te je pozvao građane Sarajeva da se što prije vakcinišu. Vranić je također istakao da je vakcina AstraZeneca “vrlo učinkovita te da ne shvata zašto je građani ne žele”.
Oko 72 posto građana koji imaju više od 65 godina su vakcinisani, ali je odziv mlađih građana vrlo mali i pozivam ih da se što prije vakcinišu. (…) Stanovništvo nije raspoloženo za vakcinaciju iz nekih razloga i to zahtijeva dublju analizu. Srbija je davala novac, Crne Gora vaučere, ali ni takvi poticaji nisu dali rezultate.
Haris Vranić, 9.8.2021.
Mitovi i činjenice o vakcinama
Od samog početka vakcinacije, u javnosti kruži niz netačnih teza vezanih za posljedice cijepljenja. Među njima, najčešće su one kako cijepljenje vakcinom proizvođača AstraZeneca izaziva stvaranje krvnih ugrušaka, te da vakcine protiv COVID-19 mijenjaju ljudski DNK i stvaraju neplodnost. Naš partnerski portal Raskrinkavanje također se bavio navedenim dezinformacijama, a više o tome možete pročitati u analizama “Tvrdnje njemačkog doktora o ‘jako čestim’ krvnim ugrušcima nakon vakcinacije nemaju utemeljenje u stvarnosti” i “Vakcine protiv Covid-19 ne izazivaju sterilitet i nisu štetne za trudnice i dojilje”.
Kako je objavljeno na stranici naučnog časopisa The British Medical Journal, u oksfordovoj studiji iz aprila navodi se da broj slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka nakon imunizacije mRNA vakcinom (Pfizer i Moderna) iznosi oko četiri na milion doza. Također, u studiji je navedeno i da EMA procjenjuje da je učestalost krvnih ugrušaka povezanih s vakcinom proizvođača AstraZeneca tek malo veća, tačnije, pet slučajeva na milion doza. Također, nakon što su izvještaji o pojavi krvnih ugrušaka ugrozili kampanje vakcinisanja u većem broju zemalja, britanski naučnici su objavili kako je “veći rizik od pojave krvnih ugrušaka u mozgu od zaraze koronavirusom nego od vakcine protiv te bolesti”, prenosi Al Jazeera.
Također, potrebno je naglasiti da vakcine protiv COVID-19 ne mogu promijeniti ljudski DNK. Kako prenosi Deutsche Welle, cilj vakcinacije je izazvati odgovor imunološkog sistema na virus. Zbog toga se preko vakcine u ljudsko tijelo unosi samo jedna sekvenca virusa, “onaj dio glasničke ribonukleinske kiseline mRNK koji nosi plan izgradnje za spike-protein”. RNK ne dolazi u blizinu ljudskih gena i ne može se s njima pomiješati.
Vakcine protiv COVID-19 ne mogu prouzrokovati neplodnost kod žena. Kako je za DW ustvrdio Udo Markert, voditelj Laboratorija za placentu Sveučilišne klinike u Jeni, kada bi tvrdnje o neplodnosti i bile utemeljene, u tom slučaju bi infekcija koronavirusom predstavljala još veću opasnost neplodnosti žena. Također je istakao da prilikom epidemije SARS-a nije utvrđena veza između infekcije i neplodnosti, iako je “spike-protein toga virusa bio gotovo identičan sa spike-proteinom virusa SARS-CoV-2”.
Napominjemo da građani na stranici Zavoda zdravstvenog osigurnanja Kantona Sarajevo mogu pronaći sve potrebne informacije vezane za proces vakcinacije, a također je dostupan i niz odgovora na najčešća pitanja. Dostupne su i detaljne informacije o svim vrstama vakcina kojima se građani mogu vakcinisati. S tim u vezi, istaknuto je kako su nuspojave kod vakcina protiv COVID-19 slične onima koje se javljaju nakon svake druge vakcine. Najčešće nuspojave kod vakcine proizvođača AstraZeneca su umor, groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu primjene vakcine, bol u zglobovima i mišićima te glavobolja. Slične nuspojave navedenim prijavili su građani koji su vakcinisani vakcinama kineskih proizvođača Sinopharm i Sinovac. S druge strane, Pfizer/BioNTech i Modernina vakcina protiv COVID-19 izazivaju sljedeće nuspojave: bol na mjestu uboda, groznicu, mučninu i bol u zglobovima. Većina nuspojava je blagog do umjerenog intenziteta i kratkog trajanja. Kako se navodi na zvaničnoj stranici Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, kod ovih vakcina postoji mogućnost anafilaktičke reakcije (jake alergijske reakcije), ali su ovakvi slučajevi izuzetno rijetki i najvjerovatnije su, prema dosadašnjim istraživanjima, rezultat “reakcije na polietilen glikol koji je sastavni dio ovih vakcina”.
Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva i član Kriznog štaba, pozvao je građane da se vakcinišu vakcinama koje su trenutno dostupne, te je istakao da su sve one provjerene i vrlo efikasne. Također, naglasio je kako se AstraZeneca izuzetno učinkovitom pokazala kod delta soja.
Važno je reći da su sve vakcine koje su trenutno u Bosni i Hercegovini sigurne, provjerene i vrlo efikasne. To pokazuju i međunarodne studije i to pokazuju i agencije za lijekove, kako evropske, tako i naše. (…) Ja sam se vakcinisao AstraZenecom i smatram je kvalitetnom i vrlo efikasnom vakcinom, što pokazuje i sadašnja situacija u Velikoj Britaniji gdje imamo izuzetno dobar odgovor na delta virus, za razliku od nekih drugih zemalja koje su koristile samo jednu vrstu vakcine, poput Izraela. Dakle, efikasnost vakcine studijski je dokazana, da njen imunitet traje značajno duže u odnosu na ostale vakcine. To je jedna izuzetno kvalitetna vakcina koju mi imamo na tržištu, a što je bio i jedan razloga da je odaberem. I zato pozivam stanovništvo da ne bira vakcinu, nego da se vakciniše jer imaju svakodnevno mogućnost da se vakcinišu vrlo efikasnom AstraZenecom.
Goran Čerkez, 12.8.2021.
Prema aktuelnim podacima o broju novozaraženih i hospitaliziranih u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama u okruženju, očito je da je novi val epidemije COVID-19 sve bliže. Iako je u Bosni i Hercegovini već omogućena masovna imunizacija, zabrinjavajući je podatak da je odziv građana veoma mali. Ukoliko broj novozaraženih nastavi da se povećava, nadležni će biti primorani da pooštre epidemiološke mjere. U ovom trenutku, građani u velikoj mjeri mogu pridonijeti sprečavanju širenja virusa blagovremenom imunizacijom. U predstojećem periodu će se pokazati da li će pozivi nadležnih na vakcinaciju uroditi plodom i da li će porasti broj vakcinisanih građana.
(Istinomjer.ba)