Vlada Fedederacije BiH na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem finalizirala je 6. aprila tekuće godine i uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koje su izazvane koronavirusom tzv. “Korona zakon” koji bi se, nakon što ga je razmatrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH trebao naći 4. maja ove godine i pred zastupnicima/cama i Doma naroda Parlamenta FBiH.
Imamo jasan plan za ublažavanje negativnih posljedica pandemije. Ovim zakonom počinje spašavanje ekonomije Federacije BiH a on predviđa 10 mjera. Zakon predviđa da će doprinosi na minimalnu plaću biti plaćeni za sve subjekte u realnom sektoru. Od ovog će biti izuzeti javni i finansijski sektor.
Fadil Novalić, 03. april 2020.
Savez samostalnih sindikata BiH (SSS BiH) smatra da prijedlog “Korona zakona” nije dobar, a odbijen je i ponuđeni nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu koji je dostavila Vlada Federacije BiH. SSS BiH smatra da se ovim, ali i ostalim predloženim rješanjima, Vlade FBiH “stavlja na stranu poslodavca a ne radnika”.
(…) očigledno je da se Vlada stavila na stranu onih poslodavaca koji u ovoj krizi ne pokazuju senzibilitet i socijalnu osjetljivost prema radnicima i niskom nivou materijalnih primanja istih, a u prilog tome ide i činjenica da je minimalna plata u Federaciji BiH na nivou od 406 KM, dok je u RS taj iznos od početka ove godine 520 KM.
SSS BiH, Zaključak sa sjednice, 17. april 2020.
Komentirajući ovaj prijedog zakona, predsjednik Federalne unije poslodavaca, Adnan Smailbegović rekao je sljedeće:
Fino sam im rekao: ‘Nemojte nam cvijeće donositi 9. marta, donesite ga prije 8. marta. Nama sada zakon treba u rukama, pa i ako ne bude dovoljno dobar popravljat ćemo ga, ali je i takav bolji nego nikakav. Već mjesec i po dana je priča oko koronavirusa i zakona, a mi još nemamo zakon. Zasad je ugrađen kriterij pada prometa od 20 posto u odnosu na prosjek januara i februara 2020. godine. Mi smo predložili da se to proširi sa dodatna dva kriterija, a to je pad prometa u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa da se to uporedi. Tu bi se uklopile firme koje imaju sezonalnost u poslu. Imate sezonske firme, kao što je građevina, kad su januar i februar mrtvi i ne bi se mogli uklopiti, a realno imaju pad prometa. Tu je i kriterij za projektne firme koje imaju projektni sistem poslovanja. To znači da se uzme prosjek prošle godine.
Adnan Smailbegović, 17. april 2020.
U članu 4. Prijedloga zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koje su izazvane koronavirusom definiše se da poslovni subjekti imaju pravo na subvencioniranje doprinosa u skladu sa ovim zakonom u iznosu od 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Subvencioniranje doprinosa za svakog zaposlenog vrši se na način da se za penziono – invalidsko osiguranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM. Pravo na ove subvencije imaju poslovni subjekti koji su u mjesecu za koji se vrši obračun plate imali pad prometa od 20% ili više u odnosu na prosječni promet u januaru i februaru 2020. godine.
Druga važna primjedba je na sam kapacitet ovog zakona. Prva verzija koju smo razmatrali na koordinacionom tijelu je da se plaćaju doprinosi na isplaćene plaće. Kad se već spominju minimalne plaće, ovo će dati jedan signal poslodavcima da počnu smanjivati plaće ili da počnu približavati plaće minimalnim. To nije nikome u interesu.
Adnan Smailbegović, 17. april 2020.
Inače, Prijedlogom zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koje su izazvane koronavirusom predviđeno je deset mjera te uspostavljanje garantnog fonda za koji će Vlada izdvojiti depozit od 40 miliona eura, a malim i srednjim preduzećima na raspolaganju će biti 200 miliona eura za potrebe likvidnosti.
Predviđeno je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, te obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode. Propisuje se ko ima pravo na subvencioniranje doprinosa, u kojem obimu i pod kojim uslovima. Zatim, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za 2020. godinu, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće te prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima, prekid prinudne naplate, kao i period obustave.
Održavanje stabilnosti pojedinih isplata na propisanom nivou (penzija, socijalnih davanja i plata), odgoda primjene propisa kojima je utvrđeno namjensko trošenje sredstava budžeta, te uspostava Garancijskog fonda.
Članom 5. predloženog zakona navodi se da poslovni subjekti koji obračunaju i isplate iznos plaće zaposlenima koji je viši od najniže bruto plaće dužni su obračunati i uplatiti iznos doprinosa u visini isplaćene razlike i to istodobno sa isplatom neto plaće i uplate poreza na dohodak. Zatezne kamate, u skladu sa Članom 6., na javne prihode neće se obračunavati i plaćati za dane trajanja stanja nesreće, kao ni 90 dana od dana prestanka proglašenja stanja nesreće. Nalaže se i da se rokovi zastare prekidaju od dana proglašenja stanja nesreće, za što rok počinje teći od tridesetog dana od dana prestanka proglašenog stanja nesreće.
Također, zakon definiše i Moratorij kojim se prekidaju svi upravni, parnični, vanparnični i izvršni postupci, sve do 10-tog dana nakon prekida stanja nesreće, a prekida se obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko povjerilačkim odnosima u periodu od 01.03.2020. godine do isteka 30-og dana od dana prestanka nesreće.
Prema riječima premijera Novalića “za saniranje ekonomskih posljedica biće osigurana i dodatna sredstva za kantone i općine”. Međutim, iako je Novalić rekao da je predloženi zakon “jasan plan” Vlada FBiH naknadno je uputila čak 10 amandmana na svoj Prijedlog zakona. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je 23. aprila ove godine, nakon maratonske vanredne sjednice, Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih usljed pandemije novog soja koronavirusa. U zakon su uvršteni amandmani koje je predložila Vlada FBiH. Iako je tokom online sjednice Predstavničkog doma predloženo na desetine amandmana djelimično je usvojeno je tek nekoliko amandmana.
SDP BiH predložio je ukupno 25 amandmana na Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nastalih usljed pandemije novog soja koronavirusa. Djelomično je prihvaćen samo jedan amandman u kojem se “predlaže da nadzor nad Garancijskim Fonodnom” a koji bi trebao vršiti Parlament FBiH. Savez za bolju bućnost (SBB) predložio je 4. amandmana od kojih je Vlada FBiH djelomično prihvatila 2, a riječ je amandmanu koji predviđa obavezno zdravstveno osiguranje svim građanima FBiH te amandman da “zakon stupa idućeg dana nakon objavljivanja u Službenim novinama FBiH”. HDZ BiH – HNS ukupno su predložili 8 amandmana od kojih je Vlada FBiH djelomično prihvatila amandman koji se odnosio na pravo ukidanje obaveze plaćanja akontacija poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak te amandman koji predviđa da se namjenska sredstva za ceste i vode ne preraspodjeljuju u svrhu saniranja posljedica vanredne situacije. Naša stranka predložila je 16 amandmana od kojih nijedan nije u potpunosti usvojen. Naša stranka, između ostalog predlagala je da Vlada FBiH poslovnim subjektima kojima je obustavljen rad doprinose subvencionira u stopostotnom iznosu, a ne 50 posto kako je Vlada predložila zatim da se da se freelanceri – slobodni djelatnici oslobode obaveze plaćanja poreza na dohodak za mjesečne uplate do 1.000,00 KM i dr. Stranka Narod i Pravda podnijela je ukupno 9 amandmana na ovaj Prijedlog zakona i svi su odbijeni.
Podsjećamo, suprotno ranijim najavama, kako premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Fadila Novalića tako i federalne ministrice turizma koja je trenutno i predsjednica koordinacionog odbora za stabilizaciju privrede Edite Đapo, rebalansom federalnog Budžeta za 2020. godinu nije predviđeno smanjenje plata u javnom sektoru u Federaciji BiH kako bi se ostvarile uštede, o čemu je Istinomjer ranije pisao.
Dok je i dalje neizvjesno da li će od strane Doma naroda Parlamenta FBiH biti usvojen, i kako će u konačnici izgledati tzv. “Korona zakon”, stručna javnost se slaže da se kasni sa usvajanjem mjera za ublažavanje ekonomske krize. Dodamo li ovom kašnjenju i vrijeme koje je potrebno da se zakon, nakon što stupi na snagu, počne i implementirati u praksi jasno je da će korisnici ovih mjera još neko vrijeme čekati na pomoć Vlade FBiH.
(Istinomjer.ba)