Usvajanje zakona o Sudu BiH i VSTV-u dio je reforme pravosuđa o kojoj se govori u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i jedan je od uslova za otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Prema najavi ministra vanjskih poslova, to bi se trebalo desiti do kraja godine.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković gostovao je na televiziji N1 20. novembra 2025. godine, gdje govorio o evropskim integracijama BiH. Tom prilikom najavio je usvajanje Zakona o Sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH do kraja 2025. godine.
Novinarka: Hoćemo li imati ova dva zakona do kraja godine, kao što smo imali najave od nekih od vaših koalicijalnih partnera?
Konaković: To je sada zaista imperativ, ja se nadam i vjerujem da hoćemo (…) Vidio sam da je kolega Bunoza poslao na konsultacije Zakon o VSTV-u (…) Tako da moj konačan odgovor je da, imat ćemo zakone.
Elmedin Konaković, 20.11.2025.
Šesti od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji glasi: “Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima”. Ovo je jedan od posljednjih koraka koje BiH mora napraviti kako bi otpočela pregovore o pristupanju EU.
To je potvrdila i Komisionarka za proširenje EU Marta Kos tokom posjete BiH 22. septembra 2025. godine.
Novi zakon o Sudu, novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH koji su u cijelosti usklađeni sa evropskim standardima (…) To je ključno da se ne propuste prilike koje dolaze.
Marta Kos, 22.9.2025.
I u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2025. godinu ponovno je naglašeno da je usvajanje oba zakona, u skladu s preporukama Venecijanske komisije, kao i njihova implementacija imperativ za evropske integracije.
Podsjećamo, zakoni o Sudu BiH i VSTV-u tokom mandata 2022 – 2026 našli su se nekoliko puta pred zastupnicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini BiH. Raspravljalo se o tri različita prijedloga zakona o Sudu BiH od kojih ni jedan nije predložilo Vijeće ministara BiH, te ni jedan od njih nije usvojen.
S druge strane, Zakon o VSTV-u našao se u domovima PSBiH u četiri navrata, pri čemu su u tri navrata usvojene izmjene i dopune ovog zakona. Potpuno revidirani zakon odbijen je u martu 2025. godine.
Tokom decembra 2025. godine Vijeće ministara BiH zakazalo je osam sjednica, od čega dvije (1, 2) nisu održane zbog nedostatka kvoruma za podršku dnevnim redovima, na kojim su se našla i ova dva zakona. Na preostalih šest sjednica, Vijeće ministara BiH ih nije ni razmatralo, ni usvojilo.
Zbog neusvajanja ovih zakona u Vijeću ministara, i u Predstavničkom domu i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ova dva zakona našla su se na dnevnim redovima sjednica održanih u decembru (1, 2), ali u različitim tekstovima. Predlagači propisa u Predstavničkom domu bili su zastupnici opozicije iz Republike Srpske, dok su se ovi zakoni u Domu naroda našli na inicijativu članova Kolegija Kemala Ademovića (NiP), Dragana Čovića (HDZ BiH) i Nikole Špirića (SNSD).
Član Kolegija Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić (NiP) tokom intervjua na BHRT-u 22. decembra 2025. godine izjavio je da su ova “dva teksta (zakona) praktično identična, na nekom nivou od 95% možda i više.”
Na sjednici Predstavničkog doma 22. decembra 2025. godine u prvom čitanju i po skraćenom postupku usvojen je Prijedlog zakona o VSTV-u čiji su predlagači opozicioni zastupnici iz RS, dok njihov Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, nije usvojen.
Već 23. decembra 2025. godine zakoni koje su predložili Ademović, Čović i Špirić našli su se pred delegatima/kinjama u ovom domu. Ipak, tokom sjednice došlo je do nedostatka kvoruma za glasanje, pa niti jedan od ovih zakona nije bio razmatran.
S obzirom na činjenicu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo i uputilo prijedloge zakona o VSTV-u i Sudu BiH u parlamentarnu proceduru, obećanje ministra Elmedina Konakovića da će se to desiti do kraja 2025. godine Istinomjer je ocijenio neispunjenim.
(Istinomjer.ba)