Ovih dana svjedočimo polemikama o tome da li je birački spisak za predstojeće Opće izbore u BiH kredibilan i tačan. S tim u vezi, najviše nedoumica izaziva to što u pojedinim dijelovima BiH ima više osoba s pravom glasa nego što ima stanovnika, a brisanje umrlih sa biračkog spiska također je jedan od problema zbog kojih javnost, već sada, sumnja u regularnost predstojećih izbora.
Prije svega treba istaći da Bosna i Hercegovina u ovom segmentu ima mnogih legislativnih nedorečenosti, obzirom da nemamo Zakon o registru birača, kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja registra birača, postupak upisa, ispravke, brisanja, zaključivanje spiska te način obrade podataka za potrebe izbora. Taj Zakon, treba li napominjati, imaju skoro sve države EU.
Komentirajući tako špekulacije o netačnost podataka na Centralnom biračkom spisku Maksida Pirić, portparolka Centralne izborne komisije (CIK) izjavila je sljedeće:
Prema Izbornom zakonu CIK je odgovoran za ažurnost podataka u Centralnom biračkom spisku. Međutim, za dostavu bitnih podataka o stanovnicima BiH, kao što je smrt, zadužene su druge institucije. Osim toga, CIK prema Izbornom zakonu nije ovlašten za brisanje građana sa Centralnog biračkog spiska. Predviđena procedura podrazumijeva da matični uredi moraju Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) redovno dostavljati podatke o umrlim osobama. IDDEEA o tome obavještava MUP-ove, koji su zaduženi za brisanje imena sa Centralnog biračkog spiska.
Maksida Pirić, 26.09.2018.
Već u prvoj rečenici ove izjave izrečena je polovična istina, obzirom da je u skladu sa članom 2.9. Izbornog zakona BiH odgovornost CIK-a šira, te se ona odnosi na “ tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine.”
Tačno je da su kantonalna, odnosno područna ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) nadležni za brisanje umrlih osoba iz evidencije, obzirom da se od 2006. godine Centralni birački spisak formira upravo na osnovu službenih evidencija ovih organa.
Podsjećamo, IDDEEA je 23. augusta ove godine dostavila podatke o broju upisanih birača, na osnovu kojih je CIK donio Odluku o zaključivanju i potvrđivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska za svaku izbornu jedinicu.
Međutim, da i CIK ima ovlaštenja po ovom pitanju koja indirektno proizilaze iz Izbornog zakona BiH te Pravilnika o vođenju i upotrebi Centralnog biračkog spiska, te da je CIK mogao uticati na “tačnost” i “ukupni integritet biračkog spiska” ranije je potvrdila i sama glasnogovornica Pirić, koja je u martu ove godine izjavila sljedeće:
Mi smo prošle godine općinskim izbornim komisijama dali nalog da na nivou svoje općine u saradnji s matičnim uredom izvrši koliko je to moguće provjeru biračkog spiska i evidentira ukoliko ima umrlih osoba na spisku.(…) Moguće je da čak i dostavljeni podaci nisu cjeloviti jer ima slučajeva da smrt nekih osoba nije uopće evidentirana u matičnim knjigama umrlih, tako da se tu ne može ništa uraditi jer ne postoji činjenica smrti. To se posebno dešava kod osoba koje su umrle u inozemstvu.
Maksida Pirić, 08.03.2018.
Na pitanje da li je CIK i za predstojeće Opće izbore, po službenoj dužnosti inicirao da nadležne institucije pravovremeno provjere i koriguju tačnosti podataka, Pirić je odgovorila potvrdno.
Mi to radimo. Podsjećam da smo u aprilu ove godine, zajedno sa matičnim uredima, vršili provjeru podataka i na osnovu te provjere sa Centralnog biračkog spiska nadležni MUP-ovi su izbrisali imena oko 5.500 umrlih stanovnika BIH. Jedan od problema koji se javlja u vezi sa brisanjem umrlih sa Centralnog biračkog spiska su slučajevi smrti naših državljana koji žive u inostranstvu. U tim slučajeva matični uredi nemaju informaciju o smrti sve dok sama rodbina ne dostavi obavijest o smrti.
Maksida Pirić, 26.09.2018.
Iako CIK nije direktno nadležan za brisanje umrlih sa spiska, činjenica je da može, i obavezan je uticati osim na ažurnost, i na tačnost, te ukupni integritet biračkog spiska, i to na način da po službenoj dužnosti inicira da nadležne institucije pravovremeno provjere i koriguju tačnosti podataka.
Shodno navedenom glasnogovornica CIK-a, Maksida Pirić, za svoju izjavu u kojoj pojašnjava nadležnosti CIK-a, dobija ocjenu poluistina.
(Istinomjer.ba)