Branislav Borenović govorio je o dugovanju Republike Srpske (RS), mogućem bankrotu tog entiteta, ali i negativnom prirodnom priraštaju BiH.
Izvor: TVSA
Zastupnik u Zastupničkom domu PSBIH Branislav Borenović gostovao je 14. aprila 2025. godine u programu TVSA, a tokom gostovanja govorio je, između ostalog, o dugovanjima RS, a posebno o dugu prema Viaductu.
Koliko god sad SNSD pokušavao iskoristiti ovu situaciju, da nekako taj dug, ne znam, podijeli, solidarno ili, ne znam, da se iskoriste neka sad sredstva iz Centralne banke, to je samo jedan od brojnih stotina miliona konvertibilnih maraka koji će koštati građane Republike Srpske, budžet Republike Srpske u narednom periodu. Nas čekaju i određene tužbe kada je pitanju termoelektrana Ugljevik i termoelektrana u Gacku, onaj odnos sa Serdarovim, pa ne znam, ja ovamo sa Česima, sa Slovencima i u Gacku termoelektrani koji će koštati.
Branislav Borenović, 14.4.2025.
Dugovanja prema Viaductu
O tome ko je dužan platiti dug prema slovenačkoj kompaniji Viaduct Istinomjer je pisao u martu 2025. godine u analizi “Političari iz RS okolišaju o dugu većem od 100 miliona KM.” Ovaj dug nastao je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2004. godine, koji je potpisan između Vlade RS i HES Vrbas, koji je u vlasništvu slovenačke kompanije Viaduct. Ugovor je podrazumijevao izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Ni 11 godina nakon sklapanja ugovora nije došlo do izgradnje hidroelektrana, zbog čega je 29. oktobra 2015. godine HES Vrbas raskinuo ugovor s Vladom RS. Prije pokretanja arbitražnog postupka 2016. godine Viaduct je Vladi Republike Srpske ponudio nagodbu od 46 miliona KM, što je Vlada RS odbila. Vlada RS i Vijeće ministara BiH u julu 2017. godine potpisali su Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu Viaduct d.o.o. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID). U ovom je sporazumu navedeno i da će sve novčane iznose koji budu proizvedeni tokom i nakon arbitražnog postupka (što uključuje i naknadu štete i kamata na štetu) bezuslovno snositi Vlada RS u roku određenom arbitražnom odlukom.
Dugovanja RiTE Ugljevik
Prema pisanju portala Energetika.ba, arbitražno vijeće u Beogradu je polovinom 2023. godine donijelo pravosnažnu presudu kojom je RiTE Ugljevik naloženo da, na ime naknade štete za neisporučenu struju Elektrogospodarstvu Slovenije – razvoj in inženiring, isplati 67 miliona eura i zateznu kamatu od 58,2 miliona eura, kao i da im isporučuje trećinu struje koju proizvede.
Nakon ove arbitražne odluke, RiTE Ugljevik našao se u još većim problemima. U prva tri kvartala 2024. godine zabilježen je gubitak od 30 miliona KM. U novembru 2024. godine osnivački kapital RiTE Ugljevika smanjen je s 256 miliona maraka na 67,7 miliona KM. Kapital je smanjen zbog pokrića gubitka u iznosu od 181.555.139 KM i formiranja zakonskih rezervi u iznosu od 6.768.911 KM. KM. U decembru iste godine termoelektrana Ugljevik privremeno je obustavila proizvodnju električne energije zbog nedostatka uglja.
U decembru je došao na naplatu i novi dug. RiTE Ugljevik i Matično preduzeće ERS su s Elektrogospodarstvom razvoj in inženering Slovenije potpisali ugovor o priznanju i izmirenju duga po osnovu neisporučene električne energije od 2022. do 2024. godine. Ukupna vrijednost ugovora je 65,2 miliona eura, a RiTE će dug plaćati narednih sedam godina u 14 jednakih rata, počev od 2025. godine. To znači da će RiTE Ugljevik Slovencima ukupno platiti oko 372 miliona KM.
Početkom 2025. godine, zbog vraćanja duga, RiTE Ugljevik ponudio je 31.000.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti od 1 KM na Banjalučkoj berzi.
Vlada RS je u martu 2025. godine odlučila kupiti kompaniju “Comsar Energy” u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, koja je eksploatisala ugljen iz rudnika u Ugljeviku. Prema pisanju portala Capital.ba, Vlada RS je 2013. godine dala pod koncesiju na 30 godina nalazište ugljena kompaniji “Comsar Energy”, a ovaj je ugovor kasnije produžen na 44 godine. Vlada RS je također aneksirala ugovor, odričući se prava da ga raskine bez arbitraže. Sada će Vladu RS kupovina koncesije, odnosno kompanije, koštati 300 miliona. Podsjećamo, koncesionar od 2013. godine nije započeo radove.
Dugovanja RiTE Gacko
Probleme sa servisiranjem obaveza ima i termoelektrana u Gacku, ali i s čestim zastojem rada.
Naime, Hrvatska elektroprivreda (HEP) od RiTE Gacko traži 100 miliona eura i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane. Riječ je o prijeratnom dugu, jer je HEP pomagao izgradnju termoelektrane, a u međusobno potpisanom sporazumu iz tog perioda RiTE Gacko se obavezao da će isporučivati jednu trećinu proizvedene struje. Od 1992.godine ova obaveza nije izvršavana. HEP je 2017. godine poslao zahtjev za mirnim rješavanjem spora Vijeću ministara BiH (mirno poravnanje), nakon čega je Prvobranilaštvo BiH tražilo produženje roka. Prema riječima Mlađena Mandića, koji je bio pravobranilac BiH, s obzirom na to da nije došlo do mirnog rješavanja, HEP je poslao tužbu. Do sada ovaj spor nije riješen pa je preuranjeno govoriti kakva će biti odluka i koliko će iznositi glavnica i kamate.
Tokom 2024. godine ova je termoelektrana 16 puta bila van pogona. Međutim, u januaru 2025. godine Direkt portal je objavio da je RiTE Gacko 2024. godinu završio u plusu od million i po maraka.
Koje su zemlje proglasile bankrot u prošlosti?
Nakon što je Borenović naveo brojne sporove i dugove koji čekaju naplatu, voditeljica je pitala Borenovića da li je moguć bankrot Republike Srpske, na šta je on ustvrdio sljedeće:
Nikad jedna zemlja, nikad jedno društvo ne može bankrotirati. Može doći u ozbiljne probleme. Neko će morati te dugove vratiti. Naravno, mi smo svjesni da nas to čeka u narednom periodu, ali neko mora i nositi odgovornost za te dugove.
Branislav Borenović, 14.4.2025.
Država može bankrotirati kada nije u stanju da otplaćuje svoja dugovanja. Prema pisanju portala The Business Standard, skoro polovina zemalja Evrope, 30 posto zemalja Afrike i 30 posto zemalja Azije bankrotirale su u prethodna dva vijeka.
Rekorder je Ekvador, koji je proglasio bankrot deset puta. Prate ga Brazil, Meksiko, Urugvaj, Čile, Kostarika, Španija i Rusija, koje su bankrotirale devet puta. Njemačka je bankrotirala osam puta, Sjedinjene Američke Države pet puta, Kina i Velika Britanija bankrotirale su četiri puta, a Japan dva.
Sve nabrojane države nastavile su svoje postojanje nakon bankrota, ali neisplaćeni dugovi uzrokovali su značajnu i dugotrajnu ekonomsku štetu.
Za društvo jedne zemlje bankrot znači veće troškove hrane zbog inflacije, jer vlada štampa novac da pokrije svoje troškove. Ipak, scenarij štampanja novca u BiH neće biti moguć jer je konvertibilna marka fiksno vezana za euro od 2001. godine. Bankrot znači i povećanje nezaposlenosti, jer privatni sektor i vladin sektor smanjuju potrošnju. To također znači smanjenje osnovnih usluga kao što su zdravstvena zaštita i obrazovanje.
Negativan prirodni priraštaj
Borenović je na samom kraju gostovanja govorio i o negativnom prirodnom priraštaju u oba bh. entiteta.
Najdrastičniji je podatak i najsumorniji da u Republici Srpskoj, a vjerujem da je slično i u Federaciji Bosni i Hercegovine, svake godine se rodi već sada negdje manje od 9.000 beba, a umre preko 16.000 stanovnika. Znači, svake godine samo po negativnom prirodnom priraštaju izgubimo negdje oko 8 do 9.000 stanovnika, bez oni koji su otišli.
Branislav Borenović, 14.4.2025.
Negativan prirodni priraštaj u Republici Srpskoj
Trend negativnog prirodnog priraštaja u Republici Srpskoj postoji već više od 20 godina.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10,11, 12), vidljivo je da RS ima negativan prirodni priraštaj preko 20 godina.
Tokom 2002. godine prvi je put broj umrlih premašio broj rođenih. Te je godine rođeno 12.336 građana/ki, a umrlo je 12.980.
Najveći negativan prirodni priraštaj zabilježen je 2021. godine, koja je bila i pandemijska godina. Te je godine bilo duplo više umrlih nego rođenih, odnosno umrlo je čak 9.728 osoba više nego što ih je rođeno.
Posmatrajući statističke podatke za posljednjih pet godina u Republici Srpskoj, vidljivo je da je u periodu od 2019. do 2023. godine rođeno 46.136 beba, a umrlo je 80.436 osoba. Republika Srpska je u posljednjih pet godina zbog negativnog prirodnog priraštaja gubila na godišnjem nivou 6.860 ljudi.
Negativan prirodni priraštaj u Federaciji BiH
Negativan prirodni priraštaj također je prisutan u Federaciji BiH, ali znatno kraće. Prema podacima iz statističkih godišnjaka FBiH (1, 2), negativan prirodni priraštaj postoji konstantno od 2013. godine.
U 2013. godini rođeno je 20.145 beba, a 20.465 osoba je umrlo.
Kao i u Republici Srpskoj, najveći broj umrlih zabilježen je 2021. godine. Ove je godine u FBiH umrlo 12.213 osoba više nego što je rođeno.
Posmatrajući statističke podatke za posljednjih pet godina, u FBiH rođeno je 84.815 beba, a umrlo je 120.684 ljudi.
Dakle, Federacija BiH je u posljednjih pet godina zbog negativnog prirodnog priraštaja gubila na godišnjem nivou 7.173 osobe.
Iako je RS već duži period suočen s problemom negativnog prirodnog priraštaja, podaci u zadnjih pet godina ipak pokazuju veći negativni prirodni priraštaj u FBiH nego u RS. Ipak, nijedan entitet nema razliku u broju rođenih i umrlih od osam ili devet hiljada, kako je rekao Borenović.
Gostovanje Branislava Borenovića na TVSA 14. aprila 2025. godine oslikalo je niz ozbiljnih ekonomskih i demografskih izazova s kojima se suočava Republika Srpska, ali i cijela Bosna i Hercegovina.
(Istinomjer.ba)