Obećanja resornog ministra Salke Bukvarevića, ali i mnogih drugih nosilaca vlasti u Federaciji BiH, kako će dati sve od sebe da dođe do usvajanja Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji uz Zakon o boračkim udruženjima od posebnog društvenog značaja za FBiH predstavljaju dva najznačajnija zahtjeva boračke populacije, još uvijek nisu ispunjena.
Zahtjevi demobilisanih boraca i dalje su u pralamentarnoj proceduri, a svoje nezadovoljstvo borci i dalje manifestuju kroz proteste i blokade saobraćajnica. Ukoliko se Zakon o pravima demobilisanih boraca i usvoji vjerovatno će još dugo vremena ostati samo mrtvo slovo na papiru, obzirom da vlasti u FBiH ne znaju na koji način će biti obezbijeđena sredstva, i iz kojih izvora će se dugoročno finansirati implementacija ovog zakona.
Nakon što je Vlada FBiH krajem juna ove godine utvrdila Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, te uputila isti u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, očitovao se i premijer Vlade Federacije BiH, Fadil Novalić koji je tada izjavio da su ovom zakonu “prethodile temeljite analize” i da predloženim zakonom neće biti ugrožena finansijska stabilnost Federacije.
Morali smo krenuti od činjenice da zadržimo finansijsku stabilnost Federacije, koja je nakon 20 godina mukotrpno postignuta. Bitno je da je zakon usvojen jednoglasno, što znači da ne postoji, bar u koaliciji koja čini Vladu, rezerva spram pogleda na boračku populaciju, na prava koje im pripadaju.
Fadil Novalić, 28.06.2018.
Ipak, prijedlog ovog zakona izrađen je bez preciznih analiza i suprotno obavezama koje je Vlada FBiH preuzela u skladu sa kreditnim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Naime, početkom jula ove godine u Vladu FBiH stigla je najava, a mjesec dana kasnije i definitivna obavijest o otkazivanju tranše MMF u iznosu od 155 miliona KM. Kao razlog otkazivanja tranše, MMF je naveo utvrđeni Zakon o pravima boraca, obzirom da će implementacijom istog ukupan budžetski okvir za ovu kategoriju biti povećan u milionskim iznosima.
Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, Francisko Parodi podsjetio je vladajuće strukture u FBiH na obaveze prema MMF-u, ali i na to da će usvajanje zakona o pravima demobilisanih boraca, u obliku u kakvom se trenutno nalazi u Parlamentu FBiH, itekako ugroziti finansijsku stabilnost Federacije.
Tu se govorilo o iznosu od oko 350 miliona maraka na godišnjem nivou. MMF se ne protivi boračkim dodacima sve do onog trenutka u kojem su jasno određeni, da pravi ljudi dobiju prave iznose novca, da su transferi novca transparentni i da je kompletan paket mjera takav da ga vlasti mogu priuštiti. Nažalost, ovaj novi zakon koji se trenutno razmatra ne zadovoljava nijedan od spomenutih kriterija. To će u potpunosti ugroziti finansijsku stabilnost u Federaciji BiH u godinama koje dolaze.
Francisko Parodi, 06.08.2018.
Nakon otkazivanja tranše, premijer Novalić je izjavio da Federacija ionako “nema potrebu za tim novcem, jer novca ima”. Opće poznata činjenica je da budžetsku stabilnost BiH posljednjih godina održava upravo kreditni aranžman sa MMF-om, i zbog toga je još uvijek neizvjesno kakve će implikacije imati ovi milionski nedostaci u federalnom budžetu.
Bez obzira na posljedice i finansijsku neodrživost boračkog zakona, u oba doma Parlamenta Federacije BiH zakon je usvojen, ali u različitim tekstovima, koji još uvijek čekaju na usaglašavanje.
Iako se borcima već godinama obećava zakon već sada je izvjesno da, pod predpostavkom i da se usaglasi tekst, ovaj zakon neće biti provodiv i dugoročno finansijski održiv.
Trenutnoj vlasti u FBiH, koja nije ispunila ni obećanje o objavi jedinstvenog boračkog registra kojim bi se konačno utvrdio tačan broj demobilisanih boraca i napravile projekcije o budžetskom teretu koji će pretstavljati borački zakon, bliži se kraj mandata i već sada je jasno da se radilo o ispraznim predizbornim obećanjima, koja nisu ispunjena za protekle četiri godine.
Trenutnim potezima očito se nastoji “kupiti” socijalni mir i obezbijediti oktobarski glasovi. MMF je rekao odlučno “ne” zakonu, ali vladajuće strukture, iako su svjesne budžetske neodrživosti zakona ipak se nisu usudile borcima direktno reći “ne” i borački zakon je i dalje “u proceduri”.
Moramo stati i pogledati se u ogledalo. Federacija ukupno izdvaja godišnje oko 700 miliona maraka za boračku populaciju. Do sada smo dali 11 milijardi maraka. To je više nego što koštaju sve termoelektrane i autoputevi koje gradimo. Moramo imati mjeru. Sada bismo trebali izdvajati 900 miliona i tome neće biti kraj. Društvo koje ima BDP 21 milijardu maraka ne može davati milijardu maraka za potrebe boraca izjavio je premijer Novalić samo dva mjeseca nakon što je prijedlog zakona o pravima boraca utvrđen od strane Vlade FBiH.
Podsjećamo, za vrijeme boračkih protesta i iz samog vrha stranke SDA poručeno je da se “mora naći načina” da se zbrine boračka populacija, “ma koliko to koštalo”. Ipak, sudeći prema kasnijim izjavama Novalića, ali i Bakira Izetbegovića, nije, a teško i da će biti pronađen način za ispunjenje obećanja datih borcima.
Amandmane neće biti lako uskladiti jer ima kontradikcija među njima, ali bit će usklađeni. Sredstva je teško namaknuti jer smo već dosegli maksimume kad je u pitanju opterećenje privrede.(…) Postoji još mogućnost oporezivanja igara na sreću gdje se godišnje obrne nevjerovatnih 1,6 milijardi KM bez značajnijeg poreza za državu. Klub SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH je nedavno predložio Zakon o oporezivanju igara na sreću koji bi mogao namaći značajna sredstva za demobilisane borce, porodilje i niže nivoe vlasti. Uskoro ćemo vidjeti ko štiti borce, a ko kladioničare.
Bakir Izetbegović, 12.08.2018.
Oporezivanje igara na sreću i “zaštita kladioničara” u posljednje vrijeme predstavlja jedan od najvećih konflikata u federalnom parlamentu, a često je tema i medijskih prepucavanja delagata. Dok iz SDA smatraju da će se Zakonom o igrama na sreću “bolje urediti ova oblast i osigurati dodatna finansijska sredstva u Budžetu Federacije za finansiranje najnovijih prava boraca koja proističu iz Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njhovih porodica” iz SDP-a smatraju da SDA-ov prijedlog zakona o igrama na sreću “ne dira vlasnike kladionica, nego reketira građane”.
“(…) osmislili su sistem koji faktički traži od igrača ili građanina da financira državu na predatorski način, gdje traže da ljudi kockaju što više i donose porez ovoj reketarskoj filozofiji države” izjavio je Aner Žuljević, delegat SDP u PDPFBiH.
Koji su pravi razlozi dovođenja Zakon o igrama na sreću rame uz rame sa Zakonom o pravima demobilisanih boraca pokazat će tek provedba i implementacija oba ova zakona, ukoliko isti ikada dožive svoju primjenu.
Već sada je izvjesno da će u mjesecima koji dolaze fiskalni balans Federacije biti ugrožen, kako zbog izostanka tranše MMF, tako i u slučaju implementacije zakona koji obećava razna socijalna davanja kroz ostvarivanje 15 novih boračkih prava kroz isplate boračkih naknada, pravo na zdravstvenu zaštitu, prijevremeno povoljnije penzionisanje, stambeno zbrinjavanje itd.
Federalna zakonodavna vlast je i sama, u više navrata, potvrdila da ne postoji jasan finansijski plan za implementaciju boračkog zakona i realizaciju svega obećanog. U motive jedinog predloženog rješanja, odnosno finansiranje najnovijih boračkih prava novcem od oporezivanja igara na sreću, javnost itekako ima osnova da sumnja. Podsjećamo, Općine i gradovi u FBiH su u više navrata pokušali, na osnovu odluka o naplati komunalnih taksi, naplatiti više novca od kladionica. Međutim, iz desetina sudskih procesa, povodom tužbi kladionica protiv odluka općina i gradova o naplati komunalnih taksi, kladionice su skoro svaki put izlazile kao pobjednici.
(Istinomjer.ba)