Invazija Rusije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, izazvala je brojne osude svjetskih zemalja, u prvom redu SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja EU, dok iz Bosne i Hercegovine ni ovog puta ne možemo čuti jedinstven zvanični stav u tom pogledu. Domaći političari/ke su svoje stavove uglavnom izrazili putem svojih profila na društvenim mrežama. Dok su pojedini domaći zvaničnici/e, većinom iz FBiH, direktno osudili agresiju Rusije u Ukrajini, u drugom bh. entitetu reakcije variraju od neutralnog stava do pune podrške Rusiji.
Vojnom napadu Rusije na Ukrajinu, koji je započeo 24.2.2022. godine, prethodila je višegodišnja kriza u odnosima ove dvije zemlje. Nakon masovnih protesta, 22.2.2014. godine ukrajinski parlament svrgnuo je tadašnjeg pro-ruski orijentisanog predsjednika Viktora Janukoviča. U proljeće iste godine počeli su sukobi u ukrajinskim oblastima Donjeck i Luganjsk, dok je u aprilu 2014. Rusija aneksirala polustrvo Krim. Prve informacije o gomilanju ruske vojske na ukrajinskoj granici stigle su u aprilu 2021. godine. Početkom februara 2022. godine, predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski gomilanje vojske okarakterisao je kao “psihološki pritisak”. Tri dana prije vojne invazije, ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je nezavisnost teritorija Donjeck i Luganjsk u istočnoj Ukrajini.
Među prvim domaćim zvaničnicima na temu ruskog napada oglasio se član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je putem svog profila na društvenoj mreži Facebook pružio podršku Ukrajini.
Jutros u 06.00 sati razgovarao sam sa ukrajinskim otpravnikom poslova koji nas je zvanično obavijestio da je počeo napad na Ukrajinu i da Ukrajina traži našu podršku i ubuduće. Država Bosna i Hercegovina se pridružila izjavi zemalja članica EU o situaciji u Ukrajini. U skladu sa svojim mogućnostima nastaviti ćemo da pružamo podršku Ukrajini.
Željko Komšić, 24.2.2022.
Istog dana, u zvaničnom saopštenju odaslanom iz Predsjedništva BiH, napad je osudio i Šefik Džaferović.
Najoštrije osuđujem ničim izazvanu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, pridružujući se reakcijama civilizovanog svijeta na ovaj mračni i uznemirujući dan. U mislima i molitvama sam sa ljudima u gradovima širom Ukrajine, koji se nalaze pod brutalnim napadima ruskih vojnih snaga.
Šefik Džaferović, 24.2.2022.
Bosna i Hercegovina se tokom sjednice Generalne skupštine UN-a pridružila izjavi Evropske unije o situaciji u Ukrajini, a izjavu je podržao ambasador BiH pri UN-u Sven Alkalaj.
Treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je ovaj Alkalajev potez kao nezvaničan, a za osude napada koje su iznijeli Komšić i Džaferović rekao je da se radi o ličnim stavovima.
To su samo njihovi stavovi, to nema nikakve veze sa stavovima BiH, iza kojeg oni pokušavaju da se kriju. Tako smo vidjeli da je Sven Alkalaj, koji je ambasador u Ujedinjenim nacijama Bosne i Hercegovine, ignorisao ustavnu poziciju i strukturu koja predviđa da spoljnu politiku vodi, dakle, Predsjedništvo i da je Predsjedništvo to koje može da utvrdi stav o bilo čemu o novim događajima i tako dalje, veoma nevješto se pozivajući na neke odluke od prije sedam, osam godina u kojima nije bilo aktuelno da je Rusija priznala nezavisnost Luganjska i Donjecka, nego su naprosto sada kamuflirali, pokušavaju da prodaju pod plaštom nekih ranijih stavova, apsolutno su neadekvatno vezani za ovo vrijeme. Tako se ponaša i ministrica inostranih poslova, koja pokušava da provodi svoju politiku, politiku partije kojoj pripada. Ona hoda po svijetu i pokušava da RS nakalemi što više tereta u pogledu sankcija ne samo pojedincima nego i Republici. Vidimo da to baš i nije uspješna politika. Dakle, BiH nije do ovih trenutaka na ustavno predviđenom nivou razmatrala situaciju u Ukrajini nit je donijela bilo kakvu odluku o tome, tako da niko nema pravo niti može da govori u ime BiH, pa ne bih ni ja u ovom trenutku o tome.
Milorad Dodik, 24.2.2022.
Da BiH treba zauzeti neutralan stav, smatra predsjednica RS Željka Cvijanović.
Zato sam ja i rekla da je najpametnije, najmudrije da imate jednu neutralnu poziciju. (…) Republika Srpska treba da zadrži stabilnost, rekla sam ovo nisu naše utakmice, naša utakmica je da budemo mirni, stabilni… (…) Republika Srpska treba da ima, kao što sam rekla, generalno govoreći, neutralan stav prema svim, velikim, krupnim pitanjima…
Željka Cvijanović, 24.2.2022.
Međutim, Istinomjer podsjeća da je Cvijanović na proljeće prošle godine, tokom sukoba vojske Izraela i Hamasa, palestinske vojne organizacije, koji je eskalirao na teritoriji Gaze, zauzela jasan stav i podržala Izrael. Tada je i Palata Republike Srpske u Banjaluci bila osvijetljena bojama izraelske zastave.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović oglasio se putem svog profila na društvenoj mreži Twitter, a u svojoj poruci nije jasno iznio osudu napada Rusije na Ukrajinu.
Kao dio ujedinjene evropske porodice, mir je kolektivno i trajno opredjeljenje naše zemlje. Uz razorni razvoj događaja, invaziju i rat u Ukrajini, ponovo pozivamo na hitan prekid vatre, solidarnost i dijalog.
Dragan Čović, 24.2.2022.
Čovićeva poruka na engleskom jeziku naišla je na brojne komentare, a između ostalih, reagovala je europarlamentarka Tineke Strik, koja je na Twitteru napisala kako je “sramotno i zabrinjavajuće što lider HDZ-a nije u stanju da jasno osudi Putinovu agresiju”.
S druge strane, u BiH postoje i oni/e koji su otvoreno podržali Rusiju, a među njima je i delegatkinja u Domu naroda PSBiH Dušanka Majkić, koja je sarkastično “podsjetila” na to da je Moskva prošle godine rekla da će reagovati ako BiH preduzme korake ka članstvu u NATO.
Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Srđan Mazalica stao je otvoreno na stranu Rusije u invaziji na Ukrajinu u objavi na svom profilu na Twitteru.
Pravo jačeg, prijetnja, sila. Sami ste to uveli kao praksu i način ponašanja. Međunarodno pravo bacili u blato. Sad dok smislite bolji poziv, osudu i sankcije, Rusi su već na Dnjepru. Ne u Vijetnamu, Afganistanu, Iraku. Na svojoj zemlji, tlu i otadžbini. Nemate moralno pravo da sudite.
Srđan Mazalica, 24.2.2022.
Sličan stav iznio je i njegov kolega, potpredsjednik NSRS Denis Šulić, također putem svog Twitter naloga.
Sada su Rusi loši momci, a ovo su dobri momci? Naravno sa mi je žao svake nevine žrtve u Ukrajini isto kao što mi je bilo žao nevinih žrtava koje su spaljene na Majdanu 2014. ili nevinih žrtava u Libiji, Siriji, Iraku, Avganistanu, Jugoslaviji? Naravno i da ste dobili poziv od donatira da histerično napadate Ruse, a ,,nezavisno” ste ćutali ili čak aplaudirali kada su padale nevine žrtve u Libiji, Siriji, Jugoslaviji. Poruka i za donatore, ne vole oni vas oni vole vaše dolare.
Denis Šulić, 25.2.2022.
Otvorenu podršku Ukrajini je iskazao Grad Sarajevo tako što je zgrada gradske Vijećnice simbolično osvijetljena bojama ukrajinske zastave.
Iz navedenih izjava zvaničnika/ca u protekla dva dana jasno se vidi da će BiH, kao i u mnogim drugim geopolitičkim temama, bar za sada ostati bez jedinstvenog zvaničnog stava u pogledu rusko-ukrajinske krize. Stručnjaci smatraju da će se na to čekati još dugo, a jedan od njih je i Damir Kapidžić, profesor komparativne politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji je za novinsku agenciju Fena rekao da će se u BiH “dugo raspravljati o pravom definiranju aktuelne situacije u Ukrajini”.
Ono što sada već vidimo jeste da ne postoji jedinstven tabor unutar BiH po pitanju invazije. Neki je nazivaju invazijom, neki ograničenom vojnom akcijom, dok drugi nazivaju pravim imenom.
Damir Kapidžić, 25.2.2022.
O nepostojanju konsenzusa o brojnim vanjskopolitičkim pitanjima unutar Predsjedništva BiH, Istinomjer je pisao nedavno.
S druge strane, iako jedinstvenog i zvaničnog stava države nema, to političare/ke sa svih nivoa vlasti ne sprečava da iskazuju stavove i “zauzimaju strane” putem svojih profila na društvenim mrežama, a iz svega što se do sada moglo pročitati jasno je da su podjele evidentne.
(Istinomjer.ba)