Lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić bio je gost emisije “Dan uživo” na N1 televiziji 14. jula 2022. godine, gdje je, komentirajući rad federalne Vlade i Vlade Kantona Sarajevo, iznio niz tvrdnji o njihovom radu, čiju je tačnost Istinomjer provjerio.
Radončić se dotakao i teme eventualne nemogućnosti uvoza tramvaja iz Bjelorusije i načina izbora šefa država u BiH i svijetu, dok smo njegovu tvrdnju o rezultatima Općih izbora 2014. godine već ranije ocijenili neistinitom.
Podsjećamo, govoreći o rezultatima ovih izbora, Radončić je ustvrdio da ga je na Općim izborima 2014. godine Bakir Izetbegović “pobijedio sa nekih 30 hiljada glasova koji su došli iz Banovića”. S tim u vezi, podsjećamo da je na Općim izborima održanim 2014. godine Izetbegović osvojio 247.235 glasova, a Radončić 201.454 glasa. Također, Izetbegović je te godine osvojio 11.097 glasova u Banovićima, a ne 30 hiljada, kako je Radončić ustvrdio.
(Ne)rad federalne Vlade
Na pitanje voditeljice da li su vlade uradile “dovoljno da amortizuju krizu, da pomognu građanima usljed visoke stope inflacije”, Radončić je, uputivši kritiku na rad ove entitetske vlade, istakao da “ništa nisu uradili, ni kada je bila korona, u smislu da smanje štetu po ekonomija”.
Moram biti veoma direktan, mislim da federalna Vlada na čelu sa gospodinom Novalićem, pa i entitetska, jer je prava moć u entitetskim vladama, a ne u državnom nivou, a Vijeće ministara da tek i ne govorim, apsolutno ništa nisu uradili, ni kada je bila korona, u smislu da smanje štetu po ekonomiju. Vidjeli ste, svi mi pratimo, velike svjetske ekonomije, Njemačka, Španija, pa čak i Srbija, dali su velike poticaje privredi da opstanu radna mjesta. U BiH toga nije bilo.
Fahrudin Radončić, 14.7.2022.
Kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je krajem aprila 2020. godine, a Dom naroda početkom maja iste godine, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 (“Korona zakon”). Ovim zakonom bilo je predviđeno subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, obustava obračuna i plaćanja zateznih kamata na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće te uspostava Garancijskog fonda.
Vlada Federacije BiH je krajem septembra 2020. godine zaključila da će u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije COVID-19 u FBiH osigurati još 100.000.000 KM. Sredstva su raspodijeljena na osnovu Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Kako su naveli iz Vlade FBiH, “opći cilj je osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima/djelatnostima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima”.
Ukupna finansijska sredstva za provedbu ove uredbe osigurana su u Budžetu FBiH za 2020. godinu u iznosu od 90.000.000 KM i raspoređena na razdjele resornih ministarstava. Tako je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma raspoređeno 30.000.000 KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija 20.000.000 KM za pomoć ovom sektoru, Federalnom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10.000.000 KM za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije 30.000.000 KM za pomoć izvoznim privrednim društvima.
Saopćenje Vlade FBiH, 16.10.2020.
Početkom oktobra iste godine iz Vlade FBiH saopćili su da je ova vlada donijela izmjene i dopune Programa poticaja za 2020. godinu te da su ukinuta ranija ograničenja u biljnoj i animalnoj proizvodnji za fizičke osobe, poljoprivredne obrte i pravne osobe, a proizvođačima je osigurano pravo na dodatni poticaj za svako ostvareno povećanje proizvodnje.
Svi rokovi navedeni u Programu prolongirani su za dodatnih 30 dana. Operativnim planom su osigurana sredstva u iznosu od 10.000.000 KM za isplatu poticaja, kako bi ih poljoprivrednici što prije dobili. U odnosu na prvobitnih 500.000 KM, obezbijeđeno je dodatnih 9.000.000 KM za sufinansiranje pokretanja proljetne i jesenje sjetve. Potpisani su sporazumi s deset kantonalnih ministarstava i 72 jedinice lokalne samouprave o sufinanciranju proljetne sjetve i izrađena rješenja o dodjeli sredstava. Na temelju potpisanih sporazuma, Federalno ministarstvo je izdvojilo 5,5 miliona KM, a kantonalna ministarstva i jedinice lokalne samouprave tri miliona KM iz svojih proračuna (ukupno oko 8,5 milijuna KM) za sufinansiranje troškova nabave sjemena, mineralnog đubriva i zaštitnih sredstava za oko 18.000 poljoprivrednih gazdinstava koja su izvršila proljetnu sjetvu. Javni poziv ovog ministarstva za jesenju sjetvu je raspisan i u toku je. Kroz podrške investicijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije u 2020. godini ukupni iznos za sufinansiranje projekata po ovom modelu iznosi 3.000.000 KM.
Saopćenje Vlade FBiH, 1.10.2020.
Vlada Federacije BiH je krajem 2021. godine donijela Odluku o utvrđivanju liste korisnika finansijske pomoći obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID-19. Kako je navedeno u saopćenju federalne Vlade, ukupna sredstva za realizaciju ove odluke “utvrđena su u budžetu FBiH Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu od 59.999.335,49 KM i dodjeljuju se za 24.766 korisnika”. S tim u vezi, u januaru 2022. godine saopćeno je da je iz budžeta Federacije BiH isplaćeno 59.999.335,49 KM za 24.766 korisnika/ca u FBiH kao pomoć obrtima i drugim samostalnim djelatnostima u uslovima pandemije.
(Ne)rad sarajevske kantonalne Vlade
Radončić se osvrnuo i na rad tzv. Trojke u Kantonu Sarajevo i tom prilikom ponovio neistinitu tvrdnju da je Vlada KS, na čijem je čelu bio premijer Mario Nenadić, pokrenula projekt Prve transverzale, a dodao je i da u KS “nema infrastrukturnih radova”.
Vi znate da smo mi bili u onoj vladi koju je vodio premijer Nenadić i da smo za nekoliko mjeseci u koroni uspjeli da pokrenemo prvu transverzalu, da smo uradili izolatorije, da se vidjela jedna dinamika. Ja javno govorim da nisam zadovoljan rezultatima trojke u kantonu i zaista nema infrastrukturnih radova. Nećemo se sada baviti tim je li grad čist ili neuredan ili tako.
Fahrudin Radončić, 14.7.2022.
Podsjećamo, Istinomjer se tvrdnjom da je prethodna kantonalna vlada na čelu s Nenadićem pokrenula projekt Prve transverzale već ranije bavio, kada su spomenute tvrdnje Fahrudina Radončića i Marija Nenadića ocijenjene kao neistinite s obzirom na činjenicu da su prethodne Vlade KS, na čijem su čelu bili Adem Zolj i Edin Forto, poduzimale određene aktivnosti u vezi s realizacijom projekta Prve transverzale, kao i da su radovi započeli 2019. godine, za vrijeme tzv. Šestorke.
Kada je u pitanju tvrdnja da u KS nema infrastrukturnih radova, pored radova koji se trenutno izvode na rekonstrukciji tramvajske pruge u Sarajevu, pregledom aktuelnosti na zvaničnoj web stranici Ministarstva saobraćaja KS moguće je naći informacije o nizu infrastrukturnih projekata koji su se provodili ili su u toku.
Tako su krajem maja 2022. godine započeli radovi na rehabilitaciji i rekonstrukciji saobraćajnica u Ilijašu i Vogošći, koje su predviđene planom rada Direkcije za puteve Kantona Sarajevo za ovu godinu, a nastavljeni su i radovi na obnovi regionalnog puta R442a Hadžići – Igman – Krupac, kao i na obnovi regionalne ceste Dariva – Hreša i saobraćajnice R442b Gornja Grkarica – Trnovo.
Nakon potpisivanja ugovora u oktobru 2021. godine između Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo, kao investitora, i Euro-Asfalta, kao izvođača, sredinom novembra prošle godine zvanično su počeli radovi na izgradnji spoja IX transverzale i autoputa A1.
U aprilu 2022. godine saopćeno je da je “prošle godine u Kantonu Sarajevo obnovljeno i izgrađeno 25 kilometara saobraćajnica, ispunjen plan Direkcije za puteve Kantona Sarajevo i, shodno planu, realizovano zimsko i ljetno održavanje cesta”. Pregled aktivnosti dostupan je na ovom LINKU.
Na opasku voditeljice da se u Kantonu Sarajevo vrše radovi na rekonstrukciji tramvajske pruge, Radončić je istakao da su rokovi predugi, a kao dodatnu otežavajuću okolnost problematizirao je uvoz tramvaja iz Bjelorusije.
Prugu grade na način, nemojte da ja to govorim, neka neko “izgugla” za koliko je Tito izgradio prugu Šamac – Sarajevo ili, ne znam, neke druge relacije, kako se zovu, da ne pobrkam imena sad. Mislim da je to predugo, da je to neozbiljno, da se to moglo uraditi mnogo brže. Imamo tu i dodatan problem – ja ne znam kako će neko uvesti neke tramvaje iz Bjelorusije, a ta zemlja je pod sankcijama. Cijeli taj posao je pod jednom vremenskom dubiozom, a vidjet ćemo kakvi su termini, kašnjenja, kvalitet radova i tako dalje.
Fahrudin Radončić, 14.7.2022.
Nabavka tramvaja finansira se kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, a isporuka ovih tramvaja iz Bjelorusije očekuje se krajem sljedeće godine. Ipak, s obzirom na dug rok isporuke, i činjenice da nije bilo informacija o mogućim kašnjenima u isporuci, teško je predvidjeti da li će doći do problema s isporukom u najavljenom roku. Također, od početka ove godine vrši se isporuka trolejbusa iz Bjelorusije, a iako je, kako je ministar saobraćaja KS Adnan Šteta obrazložio, “zbog trenutne situacije u svijetu i više sile došlo do izazova koji su podrazumijevali kraće kašnjenje u isporuci, isporuka je nastavljena”.
Kada je u pitanju rekonstrukcija tramvajske pruge u KS, u augustu 2021. godine saopćeno je da počinju radovi na obnovi tramvajske pruge na relaciji Ilidža – Marijin Dvor, u dužini od oko 21 km, što su prvi radovi na toj dionici pruge “nakon više od 60 godina”. Njihova vrijednost iznosi oko 20,4 miliona eura. Prema posljednjim najavama ministra Štete, radovi na dionici Ilidža – Čengić-Vila trebali bi biti okončani do kraja augusta ove godine, dok bi kompletna dionica trebala biti rekonstruirana tokom sljedeće godine.
Da li je BiH jedina zemlja u svijetu koja nema drugi izborni krug za šefa države?
Radončić se tokom gostovanja na N1 osvrnuo i na način na koji se šefovi država biraju u BiH i u svijetu te je pritom iznio jednu netačnu tvrdnju.
Vi imate jedan svjetski kuriozitet koji ljudi zaboravljaju – da u BiH ne postoji drugi izborni krug za šefa države i mi smo jedina zemlja u svijetu.
Fahrudin Radončić, 14.7.2022.
Ipak, treba istaći da, pored Bosne i Hercegovine, još jedna evropska zemlja šefa države, odnosno predsjednika, bira neposrednim glasanjem u prvom, odnosno jedinom krugu glasanja, na mandat od četiri godine. Naime, radi se o Islandu, republici s parlamentarnom vladom, gdje parlament i predsjednik zajednički vrše zakonodavnu vlast, dok predsjednik i drugi državni organi, u skladu s Ustavom Islanda i drugim zakonima, obnašaju izvršnu vlast.
Jedan od primjera je i Meksiko, ili službenog naziva Sjedinjene Meksičke Države, gdje vrhovna savezna izvršna vlast počiva na predsjedniku Sjedinjenih Meksičkih Država. Osim što vodi vladu, predsjednik je šef države i vojske. Bira se svakih šest godina direktnim izborima, univerzalnim pravom glasa i principom relativne ili proste većine.
I Demokratska Republika Kongo, Gabon i Južna Koreja primjeri su država u kojima se predsjednik bira direktno, većinom glasova u jednom krugu izbora.
Iako manji broj zemalja u svijetu bira predsjednika države na ovaj način, evidentno je da spomenuta tvrdnja, da je BiH “jedina zemlja u svijetu”, nije tačna.
Istinomjer će u skladu sa svojom metodologijom nastaviti pratiti izjave bh. zvaničnika/ica i provjeravati tačnost njihovih tvrdnji, dosljednost stavova i ispunjenost datih obećanja.
(Istinomjer.ba)