Iako se strane sudije koje djeluju u Ustavnom sudu BiH spominju u Ustavu BiH, njegovim odredbama nije definirano da li i kada trebaju biti zamijenjene domaćim sudijama. S druge strane, Evropska komisija (EK) je u svom Mišljenju o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU) navela da problem stranih sudija treba biti riješen, bez detalja kako ga treba riješiti. Strane sudije i dalje ostaju predmet sporenja i različitih tumačenja tog uslova od domaćih političkih aktera.
Tvrdnje da je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH uslov za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji iznosili/e su i vladajući/e i opozicioni/e političari/ke u Republici Srpskoj. Među njima su Milorad Dodik, Ognjen Tadić, Nenad Stevandić, ali i Jelena Trivić, koja je rekla da odlazak stranih sudija nije predviđen Ustavom, ali da jeste uslov za članstvo u EU.
Zašto je Ustavni sud BiH sporan?
Prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH najviše su problematizirali Milorad Dodik i SNSD, ali i druge vladajuće političke stranke u Republici Srpskoj. Kao što je Istinomjer već pisao, lideri vladajućih stranaka iz Republike Srpske (RS) su u aprilu 2023. godine pozvali na povlačenje sudija Ustavnog suda BiH iz ove institucije.
Naime, nakon penzioniranja dvojice sudija koji su dolazili iz RS, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) nije imenovala nove sudije. Kao razlog je navedena izmjena Pravila rada Ustavnog suda BiH s kraja maja i početka juna 2023. godine, koja su omogućila Ustavnom sudu nastavak rada iako RS ne imenuje sudije. Do danas, u radu Ustavnog suda BiH ne učestvuju sudije koje bi NSRS trebala izabrati, a Dodik je u decembru 2023. godine iznio stav da RS neće predlagati sudije Ustavnog suda BiH.
NSRS je također 27. juna 2023. godine usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u kome je navedeno da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji RS dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi bio predviđen odlazak stranih sudija.
Šta kaže Ustav?
Ustav BiH navodi kako Ustavni sud čini devet sudija, od čega četiri sudije bira Predstavnički dom Federacije BiH, dvojicu sudija Narodna skupština Republike Srpske, a preostalu trojicu sudija predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. Budući da je izbor sudija propisan Ustavom, zakon o Ustavnom sudu kao niži zakonodavni akt, koji je zahtijevala Narodna skupština RS, ne može promijeniti izbor stranih sudija, koji su ustavna kategorija.
Propisano je kako će sudije izabrane u prvom sazivu imati mandat od pet godina i neće biti reimenovane. U Ustavu je navedeno da Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora stranih sudija, bez određivanja rokova ili navođenja da to uopšte mora biti učinjeno. Kao što je Istinomjer već pisao, ni sam Dejtonski mirovni sporazum ne navodi da strane sudije moraju biti zamijenjene niti daje takve rokove.
Ustavni sud također nije institucija koja se popunjava po etničkim kriterijima i nigdje u Ustavu nije navedeno da sudije moraju biti pripadnici određenih naroda. Ustav navodi kako sudije moraju biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda.
Različiti politički akteri, poput Milorada Dodika, Zukana Heleza ili Ilije Cvitanovića, predlagali su popunjavanje Ustavnog suda po etničkom kriteriju, gdje bi sudije morale biti pripadnici određenog naroda po dogovorenoj kvoti.
Stav Evropske unije
Iako po Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu BiH nema obavezu zamijeniti strane sudije, Evropska unija prisustvo stranih sudija vidi kao pitanje koje treba biti riješeno kako bi BiH pristupila EU. Međutim, EK je istakla i niz drugih problema vezanih za Ustavni sud BiH koji trebaju biti riješeni.
U svom Mišljenju o članstvu BiH u EU upućenom Evropskom parlamentu, Evropska komisija je 2019. godine navela kako profesionalizam i nezavisnost sudija trebaju biti ojačani, posebno unapređenjem kriterija i procedura imenovanja sudija. Kao poseban problem istaknuto je neprovođenje dijela odluka Ustavnog suda BiH. Pitanje stranih sudija spomenuto je u jednoj rečenici.
Pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu treba biti riješeno.
Evropska komisija, 2019.
Prema mišljenju Transparency Internationala u BiH, iako Evropska komisija navodi i druge probleme vezane za Ustavni sud BiH i ne navodi detaljno kako treba riješiti pitanje međunarodnih sudija, niti njihov odlazak direktno navodi kao uslov za pristupanje BiH Evropskoj uniji, dio predstavnika vlasti iskoristio je stav EK kao osnovu za osporavanje legitimiteta Ustavnog suda.
Takav pristup pitanju stranih sudija suprotan je samom sebi. S jedne strane, dio političara koristi Mišljenje Evropske komisije o rješavanju pitanja stranih sudija u cilju pristupanja BiH EU kako bi osporavao legitimitet Ustavnog suda, a s druge strane ignorira to isto mišljenje Evropske komisije, koje navodi da bi sve strane trebale priznavati legitimitet Ustavnog suda BiH.
Kako riješiti pitanje stranih sudija?
Budući da je prisustvo stranih sudija propisano u Ustavu BiH, način za njihovu zamjenu domaćim sudijama, ukoliko se BiH odluči za takvu opciju rješavanja ovog pitanja, jeste upravo izmjena Ustava BiH. Zakon o Ustavnom sudu kojim bi se riješilo pitanje stranih sudija, a koji zahtijeva Narodna skupština RS, ne može riješiti ovo pitanje.
Procedure za izmjenu Ustava također su propisane Ustavom. U članu 10. Ustava navodi se kako Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih koji su glasali u Predstavničkom domu.
Budući da ni Ustav ni Dejtonski mirovni sporazum ne propisuju da strane sudije moraju biti zamijenjene, dok Evropska unija njihovo prisustvo samo navodi kao problem koji treba biti riješen, bez inzistiranja na koji način, kada i kako, odgovornost za rješavanje ovog pitanja upravo je na Bosni i Hercegovini.
Međutim, prema stavu Evropske komisije, osim prisustva stranih sudija, za napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU važni su, prije svega, profesionalnost u radu sudija i njihovo imenovanje po stručnosti i moralnosti, a ne političkoj pripadnosti, kako je to trenutno slučaj s izborom sudija Marina Vukoje, Seade Palavrić i Mirsada Ćemana, koji su se nalazili na izbornim listama HDZ-a, odnosno SDA. EU također ističe važnost poštovanja i provođenja odluka Ustavnog suda, što su zajedno kriteriji koje Bosna i Hercegovina može riješiti i bez izmjena Ustava ili odlaska stranih sudija.
(Istinomjer.ba)