Formiranjem ad hoc tima za pregovore s proizvođačima vakcina, koji je Vlada Federacije BiH ovlastila da razmotri ponude i ponudi prijedlog ugovora sa odabranim dobavljačem vakcina, zapravo je prebačena odgovornost za ugovaranje nabavke sa Vlade na tim ljudi. Ova radna grupa, kao svojevrsni “lijek” za strah od procedure direktne nabavke, 11. marta odabrala je dva dobavljača za 350.000 doza vakcine Sputnik V.
Sastanku koji je održan 5. 3. 2021. u zgradi Vlade FBiH prisustvovali su premijer Federacije BiH i zamjenici premijera FBiH, te predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Odbora za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kao i premijeri i ministri zdravstva kantona u Federaciji BiH. Zaključkom sa tog sastanka krenulo se u formiranje ad hoc komisije za nabavku vakcina, koju je, između ostalih, trebao činiti i predstavnik nevladinog sektora.
Ova komisija, bez najavljenog nevladinog sektora, o čemu je Istinomjer pisao, dobila je 8. marta autorizaciju Vlade Federacije BiH da izravno pregovara sa dobavljačima vakcina. U izjavi koju je premijer Fadil Novalić dao na konferenciji za medije 5. marta, svrha komisije je bila da odredi cijenu, rok nabavke i dobavljača.
I ta komisija podrazumijeva širok spektar, evo tu je i profesor Kacila, sa Parlamenta će odbor za zdravstvo dati jednog člana, jednog člana ćemo uzeti iz Transparency Internationala, dva člana iz kantona, ministre zdravstva, možda dva najveća kantona, iz Vlade Federacije, Ministarstva finansija, iz Zavoda za javno zdravstvo koji je zakonom zadužen za imunizaciju i, naravno, Krizni štab Ministarstva zdravstva. Takva jedna ad hoc grupa će imati zadatak da izravno pregovara sa dobavljačima, ima autorizaciju Vlade Federacije, dobiće je danas, imamo sjednicu Vlade, da odredi i cijenu, da odredi i rok dobave i da kaže s kim pregovaramo, Sinopharm, Sputnik, Phfizer i svi ostali…
Fadil Novalić, 5. 3. 2021.
Ad hoc tijelo ispunilo je svrhu svog postojanja 11. marta 2021. godine kada su izabrane dvije kompanije koje će uvesti vakcine za područje FBiH.
Ovaj korak dolazi nakon što su sedmicama, koje su prethodile formiranju komisije i odabiru dobavljača, u medijima davane izjave o nedostatku hrabrosti, te o iskustvu sa respiratorima kao preprekama da se krene u direktnu nabavku vakcina.
Tako je još u januaru 2021. godine ministar zdravstva FBiH Vjekoslav Mandić govorio o postojanju bojazni od tužbe.
Za razliku od drugih zemalja, niko nije dovoljno hrabar da direktnom pogodbom nabavi cjepivo, pa da mu tužitelji nakon toga napišu optužnicu.
Vjekoslav Mandić, N1, 16. 1. 2021.
Ministrica civilnih poslova BiH je, u kontekstu nabavke vakcina, potvrdila da postoji bojazan zbog afera koje su se dešavale ranije.
Možda postoji ta neka doza straha zbog afera koje su prethodile.
Ankica Gudeljević, N1, 16. 1. 2021.
Istu bojazan je iznio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović u intervjuu koji je 12. februara dao za O Kanal. On je tada rekao da, nakon iskustva sa respiratorima, ne može tražiti od nekoga da “stvari rade preko reda”, kao i da Vijeće ministara mora raditi svoj posao.
Vjerovatno sam i ja mogao neke slične stvari uraditi sa Turskom, sa Erdoganom, sa nekim prijateljima, ali Vijeće ministara mora da radi svoj posao. Vjerovatno bismo i mi u Federaciji mogli brže reagovati mimo Vijeća ministara, ali nakon iskustava sa respiratorima, ne znam da li ja i od koga mogu tražiti da neke stvari rade preko reda.
Bakir Izetbegović, 12. 2. 2021.
I ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozvala se na respiratore kada je riječ o direktnoj nabavci vakcina.
Očigledno da su druge zemlje bile agresivnije. Isto tako stoji činjenica da poslije priče o respiratorima, bilo ko bi imao hrabrosti, odnosno, ne bi imao hrabrosti, bolje rečeno, da uđe u proces privatne nabavke i potpisivanja privatnih ugovora. Znate, to je zakočilo mehanizme i zaista se očekivalo da to bude do perfekcije razrađeno.
Bisera Turković, 24. 2. 2021.
Nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, premijerom Federacije BiH i premijerom Republike Srpske, tokom kojeg je zaključeno da entiteti krenu u samostalnu nabavku vakcina, Šefik Džaferović je govorio o negativnom psihološkom odnosu zbog afere “Respiratori”, te kako ga riješiti.
Ako postoji neki strah koji je izazvan zbog ove afere ‘Respiratori’ koju mi imamo u BiH, i ako postoji taj neki negativan psihološki odnos dobavljača kod nabavke vakcina – neka se angažiraju svi mogući kontrolni organi u ovoj državi. Neka prate procese. Neka se kupe vakcine, neka se narodu kaže pošto su te vakcine. Neka se objasni da se nije moglo ići ispod određene cijene i završena priča. Mi vakcine moramo da imamo.
Šefik Džaferović, 25. 2. 2021.
Pronalazak “hrabrosti” pokušan je kroz izmjenu Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji su prošli proceduru u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali su zaustavljeni u Domu naroda Parlamenta BiH. Tom prilikom, Izetbegović je kazao da je propuštena prilika da se proces nabavke vakcina učini “relaksiranijim i sigurnijim”.
Imali smo šansu da olakšamo nabavku vakcina, da učinimo relaksiranijim i sigurnijim one koji nabavljaju, u vezi njihove nadležnosti da nabavljaju, u vezi nivoa koje nabavljaju, u vezi roka (…) Cilj je bio relaksirati stvari tako da su svi sigurni kada se upuste u te procedure, da neće jednog dana odgovarati pred zakonom, jel’, pred sudom, zato što su neke stvari uradili…
Bakir Izetbegović, 2. 3. 2021.
Vijeće ministara etiketirano je kao glavni krivac što nemamo vakcine. Izetbegović je 12. januara rekao kako je nezadovoljan radom Vijeća ministara, te je to ponovio i u intervjuu za O Kanal. Unatoč tome, i dalje se čekalo Vijeće ministara.
Da je strah bio demotivator prilikom nabavke vakcina, potvrđeno je prilikom konferencije za medije na kojoj su obznanjeni članovi ad hoc komisije. Međutim, premijer Novalić je tom prilikom kazao da nije bilo riječi o strahu vladajućih struktura, nego dobavljača vakcina.
Pitanje straha postoji, ali ne postoji samo u Federaciji. Postoji i u Republici Srpskoj jer je i tamo registriran samo jedan kraj na grupi za tu Sputnjik V… Znači, pitanje straha nije od neke afere ili pravosudnih organa, kako se pokušava predstaviti, pitanje straha je od nepoznatog, vakcina je nepoznata, vidjeli ste u Austriji, jučer je preminula jedna osoba i sad se dobavljači pitaju šta će biti kad se dogodi nešto tako u takvom scenariju, hoće li njih neko procesuirati za to, jer je vakcina nepoznata i reakcije su nepoznate.
Fadil Novalić, 8. 3. 2021.
Na komentar novinarke koja je uputila pitanje – da navođenje straha nisu mediji izmislili, već da su to govorili i članovi stranke premijera – Novalić je još jednom ponovio da je strah bio kod dobavljača, ali i da Vlada Federacije BiH nije htjela potkopavati državu direktnom nabavkom.
Da se vratimo na pitanje straha, ja straha nemam, pokazalo se na Zakonu o radu, na Zakonu o PIO-u, govorio sam o strahu koje su kompanije imale koje se bave prometom ovih sredstava. Znate, Vijeće ministara je otvorilo jedan konkurs na koji se niko nije javio i tek poslije 25. (februara, op.a.), kada je Vlada Federacije pozvala kompanije da se jave, tek je nešto proradilo. Znači, o tom se strahu radilo kada smo govorili. Što se tiče mene i Vlade, nemamo mi taj strah. Jednostavno, nismo ušli u ovo do sad jer smatramo da ne treba potkopavati državu koja je bila zadužena za ovo.
Fadil Novalić, 8. 3. 2021.
Dok su vlasti tražile siguran put do direktne nabavke vakcina, u javnom prostoru vladala je konfuzija kada je riječ o COVAX mehanizmu nabavke, te i dan-danas sa sigurnošću nije poznato kada će prve doze stići u BiH.
Premda se jasno vidi da su politički akteri od januara u svojim medijskim istupima navodili strah od procesuiranja, neki direktno navodeći aferu “Respiratori”, Novalić je u svojim posljednjim medijskim istupima insistirao da je riječ o strahu koji imaju dobavljači, a ne predstavnici vlasti.
Na koncu, postojanje straha ne bi trebalo i ne bi smjelo biti opravdanje za letargično ponašanje federalnih vlasti kada je riječ o nabavci vakcina za građane. Sam Novalić je rekao da bi novo potpuno zatvaranje bilo pogubno i za ekonomiju, te da bi osiromašilo zdravstvo, pa se u tom smislu postavlja pitanje da li se o jednoj ad hoc komisiji moglo i moralo razmišljati ranije?
(Istinomjer.ba)