Uvođenje novih izbornih tehnologija u BiH rezultat je izmjena Izbornog zakona koje je 2024. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a ne isključivo promjene sastava Centralne izborne komisije BiH 2020. godine.
Gostujući na BHRT-u 12. oktobra 2026. godine, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić govorio je o ulozi svoje stranke u imenovanju članova Centralne izborne komisije BiH (CIK) i uvođenju izbornih tehnologija. Ustvrdio je da nove izborne tehnologije ne bi bile korištene da DF 2020. godine nije, kako je rekao, “oteo” CIK od Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Pa ja moram da vas podsjetim da i ovi izbori ne bi bili elektronski, i svu ovu prateću opremu, da mi u prošlom mandatu, mi iz DF-a, nismo, da tako kažem, oteli iz ruku Dodika i Čovića Centralnu izbornu komisiju.
Zlatan Begić, 12.10.2026.
Begić se u tvrdnji referisao na imenovanje Željka Bakalara, bivšeg savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, u Centralnu izbornu komisiju BiH u maju 2020. godine.
Imenovanje Željka Bakalara
Kako je Istinomjer ranije pisao, 11. marta 2020. godine zastupnici/e klubova SDS-a, PDP-a, DF-a, SDP-a i SDA podržali/e su imenovanje četiri člana CIK-a na prijedlog Dragana Mektića (SDS), nakon što su u novembru 2019. godine istekli mandati četvorici dotadašnjih članova. Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a prethodno u zakonskom roku nije dostavila listu kandidata. Član 2.5. Izbornog zakona BiH omogućavao je Predstavničkom domu da sam predloži i imenuje članove CIK-a ukoliko nadležna komisija ne dostavi listu kandidata u zakonom propisanom roku.
Predstavnički dom je zatim 20. maja 2020. godine imenovao i Željka Bakalara, bivšeg savjetnika Željka Komšića, na prijedlog zastupnika DF-a Dženana Đonlagića. Ova odluka donesena je glasovima zastupnika/ca iz klubova SDA, DF-a, SDS-a, PDP-a, NES-a i stranaka “Trojke”. Zakonitost imenovanja osporavali su zvaničnici SNSD-a i HDZ-a BiH, o čemu je Istinomjer više puta pisao. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7). Međutim, Sud BiH je u aprilu i augustu 2022. godine potvrdio zakonitost postupka imenovanja.
Schmidtove izmjene i izborne tehnologije
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 26. marta 2024. godine nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima je uspostavljen zakonski okvir za elektronsku identifikaciju birača/ica, skeniranje i elektronsko brojanje glasačkih listića te videonadzor. Ovim su izmjenama CIK-u dodijeljene nadležnosti za donošenje odgovarajućih propisa, nabavku, distribuciju i sigurnost izbornih tehnologija.
U trenutku donošenja ovih izmjena Željko Bakalar već gotovo dvije godine nije bio predsjednik CIK-a. Njegov mandat završio se 31. marta 2022. godine, nakon čega ga je naslijedio Suad Arnautović, dok je 2024. godine predsjednica CIK-a bila Irena Hadžiabdić.
Na osnovu izmijenjenog Izbornog zakona, CIK je na Lokalnim izborima 2024. godine proveo pilot-projekte primjene novih tehnologija. Skoro godinu nakon što je visoki predstavnik u julu 2025. godine odlukom omogućio finansiranje projekta, CIK je sredinom maja 2026. godine potpisao ugovor o nabavci sistema za biometrijsku identifikaciju birača/ica i skeniranje glasačkih listića, vrijedan 74,5 miliona KM. Specifične izborne tehnologije korištene su na svim redovnim biračkim mjestima na Općim izborima 2026. godine.
Uzimajući u obzir da je imenovanje Željka Bakalara omogućeno i glasovima drugih partija te da su izborne tehnologije u BiH uvedene odlukom visokog predstavnika, tvrdnju Zlatana Begića da je to zasluga DF-a Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)