U mandatu 2022–2026. značajan broj zakona nije dočekao usvajanje, bilo zbog odbijanja, obustavljanja postupka, povlačenja, bilo zbog višemjesečnog zadržavanja u proceduri.
Do 1. septembra 2026. godine Predstavnički dom razmatrao je 130 prijedloga zakona i usvojio 78, dok je Dom naroda razmatrao 119 prijedloga i usvojio 38.
Međutim, 59 prijedloga ostalo je u proceduri, 14 je čekalo pokretanje procedure, 28 je odbijeno, a 13 prijedloga povučeno je iz parlamentarne procedure. Među tim zakonima su i oni važni za evropski put BiH, kao i propisi koji direktno utiču na funkcionisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštitu javnog novca, poput Zakona o Sudu BiH, Zakona o VSTV-u i izmjena propisa o javnim nabavkama.
Zakoni koji su odbijeni, povučeni ili ostali u proceduri
Jedan od važnih segmenata reformi koji je ostao nedovršen odnosio se na pravosuđe. Tokom mandata razmatrano je više prijedloga novih zakona o Sudu BiH i VSTV-u, ali nijedan od njih do održavanja Opštih izbora 2026. nije konačno usvojen. Među posljednjim pokušajima bio je Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH Predraga Kojovića, dok je u Domu naroda u julu 2026. u prvom čitanju usvojen Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji su predložili Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić.
Ovi zakoni važni su i za evropski put BiH, jer se reforma pravosuđa, jačanje njegove nezavisnosti i odgovornosti te uređenje nadležnosti i organizacije pravosudnih institucija nalaze među prioritetima u procesu pristupanja EU. Usvajanjem Zakona o Sudu BiH nastoji se urediti pitanje apelacione nadležnosti na državnom nivou, dok se Zakonom o VSTV-u uređuju pitanja funkcionisanja institucije koja ima ključnu ulogu u izboru i nadzoru nosilaca pravosudnih funkcija.
Osim reforme pravosuđa, tokom mandata ostali su nedovršeni i propisi koji se odnose na rad policijskih službenika, javne nabavke i zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju.
Pažnju javnosti privukle su i izmjene Zakona o policijskim službenicima BiH, kojima se nastojalo urediti dobnu granicu i potrebni staž za prestanak radnog odnosa policijskih službenika. Prijedlog zakona ostao je u parlamentarnoj proceduri, a pitanje je izazvalo i reakcije sindikata SIPA-e, Granične policije BiH i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, koji su ukazivali na probleme koje bi predloženo produženje radnog vijeka moglo otvoriti. Ovaj prijedlog zakona privukao je i značajnu pažnju građana/ki na platformi Javna rasprava putem velikog broja pregleda i interakcija.
Nedovršene su ostale i izmjene propisa o javnim nabavkama. Nakon reforme javnih nabavki iz 2024. godine, kojom su, između ostalog, uvedena strožija pravila za žalbe u postupcima javnih nabavki, tokom ovog mandata otvoreno je pitanje odgovornosti za nepravilnosti i pogodovanje određenim ponuđačima.
Prijedlog koji su podnijeli Saša Magazinović, Mira Pekić, Nihad Omerović, Sabina Ćudić i Jasmin Emrić imao je za cilj jasnije urediti odgovornost službenih lica i ugovornih organa za nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. Istovremeno su predlagane i izmjene Krivičnog zakona BiH kojima bi se neke nepravilnosti u javnim nabavkama tretirale kao posebna krivična djela. Oba prijedloga ostala su u proceduri.
Pitanje nije riješeno ni u 2026. godini. Jasmin Emrić uputio je novi prijedlog izmjena, dok je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama Šemsudina Mehmedovića u trenutku pisanja analize čekao na pokretanje procedure. Evropska komisija (EK) navela je u izvještaju za 2025. da je pravni okvir javnih nabavki u BiH samo djelimično usklađen s pravom EU, da je potrebno dalje usklađivanje i da oblast i dalje ostaje ranjiva na nepravilnosti i korupciju.
U proceduri je ostao i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, koji je 2026. godine predložila Rejhana Dervišević. Zaštita prijavitelja korupcije dio je šireg antikorupcijskog okvira koji Evropska komisija povezuje s usklađivanjem BiH s pravom EU. EK među reformama u ovoj oblasti izričito navodi javne nabavke, sprečavanje sukoba interesa i zaštitu zviždača.
Osim navedenih, u proceduri su ostali i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti ličnih podataka te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, kao i mnogi drugi propisi manje vezani za proces evropskih integracija.
Otkazane i prekinute sjednice onemogućile su rad domova
Zastoji nisu nastajali samo tokom glasanja o zakonima. U periodu od jula 2025. do februara 2026. godine osam zakazanih sjednica Doma naroda bilo je prekinuto ili nije održano zbog nedostatka kvoruma.
Prema službenom prikazu aktivnosti Parlamentarne skupštine BiH za 2025. godinu, Dom naroda imao je dvije prekinute redovne sjednice i 11 prekinutih hitnih sjednica.
Problem nije bio samo u formalnom prekidu sjednica, nego i u tome što su na taj način ostajali neriješeni konkretni zakoni i druga pitanja. Jedan od primjera bilo je finansiranje i funkcionisanje BHRT-a. Na tri sjednice Doma naroda trebali su biti razmatrani prijedlozi zaključaka koji su se odnosili na hitno rješavanje finansijskih problema BHRT-a, ali zbog nedostatka kvoruma o njima se nije moglo odlučivati. Problematika finansiranja i funkcionisanja BHRT-a tako je ostala bez rješenja kada je pitanje finansiranja javnog servisa bilo na dnevnom redu.
I u Predstavničkom domu dolazilo je do prekida rada zbog nedostatka kvoruma. Na 19. sjednici Predstavničkog doma iz juna 2024. godine rasprava o tačkama dnevnog reda bila je završena, ali je glasanje ostalo za nastavak sjednice jer nije bilo kvoruma. Zbog nedostatka entitetske većine, na usaglašavanje Kolegiju tada su upućeni i inicijativa za smjenu ministra sigurnosti Nenada Nešića te zahtjev za hitno razmatranje izmjena Krivičnog zakona BiH.
Početak 2025. obilježilo je i otkazivanje 22. hitne sjednice Predstavničkog doma nakon što je iz procedure povučena odluka o izmjeni odluke o imenovanju ministara, zamjenika ministara i zamjenice predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, zbog čega je otpao razlog za njeno održavanje.
Osim zakona, na kraju mandata značajan broj drugih propisa ostao je neriješen
Na kraju 2025. godine u parlamentarnoj proceduri ostalo je 119 izvještaja, šest informacija i 12 odluka, dok je u Domu naroda ostalo i 11 prijedloga zaključaka. To znači da zastoji u radu domova nisu zahvatili samo donošenje zakona već i razmatranje izvještaja institucija i drugih propisa koji su dio redovnog parlamentarnog nadzora.
U završnici mandata, na 21. sjednici Doma naroda, održanoj 30. juna 2026. godine, Dom nije usvojio izvještaj o radu i finansijski izvještaj Agencije za poštanski saobraćaj BiH za 2024. godinu, kao ni paket izvještaja i finansijski plan BHRT-a za 2025/2026. godinu. Nisu usvojeni ni završno izvješće o provedenim pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces i Studija izvodljivosti za uvođenje novih izbornih tehnologija. Istovremeno, izvještaji o radu Vijeća ministara BiH za 2023, 2024. i 2025. godinu upućeni su na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine.
Brojni zakoni koji su se odnosili na evropske integracije, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, javne nabavke i druga važna pitanja ostali su i dalje na čekanju. Uz zakone, zbog blokada i nedostatka kvoruma, u proceduri su ostali i izvještaji, odluke i druga pitanja iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. S obzirom na to da domovi PSBiH nisu zasjedali u augustu i septembru 2026. godine, izgledno je da će sva ova pitanja i dalje ostati neriješena sa završetkom mandata 2022–2026.
Piše: Javna rasprava