Korištenje novih tehnologija u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini izaziva polemike među političkim akterima još od trenutka kada je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt u martu 2024. godine nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojima je otvoren put za elektronsku identifikaciju birača/ica i automatsko prebrojavanje glasačkih listića. Dok su se prve kritike uglavnom odnosile na način na koji je Schmidt izmijenio Zakon, rokove za nabavku opreme, zaštitu ličnih podataka ili tehničku spremnost izborne administracije, posljednjih sedmica u istupima funkcionera/ki SNSD-a sve je prisutniji drugačiji narativ.
Nove tehnologije u posljednje vrijeme više se ne predstavljaju samo kao rizične ili loše pripremljene, već se otvoreno dovode u vezu s mogućnošću njihovog uticaja na izborni rezultat.
Jednu od takvih tvrdnji iznio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i visoki funkcioner SNSD-a Nikola Špirić, koji je korištenje skenera na izborima doveo u vezu s mogućim pogodovanjem političkim protivnicima SNSD-a.
Opozicija je u zabludi jer misli da će dobiti izbore bez programa i vizije, a nove tehnologije im služe kako bi izborni rezultat na neki način bio propisan i oni bili pobjednici. U novim tehnologijama možda ima nešto novo, dok u opoziciji nema. Tehnologija nova, opozicija stara (…). Komplikovanim načinom glasanja i izmjenama upitnim sa aspekta zakonitosti oni uvode sumnju da preko skenera pogoduju onima koji nikada ne pobjeđuju na izborima.
Nikola Špirić, 16.8.2026.
Špirić pritom nije naveo na koji bi način skeneri mogli pogodovati određenoj političkoj opciji kao ni dokaz da takav mehanizam postoji.
Zavjere o novim tehnologijama
Na sličnom fonu bila je i predsjedavajuća Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, koja je iznijela tvrdnju da bi se nove tehnologije mogle selektivno koristiti, zavisno od toga koja politička opcija ima vlast u određenoj lokalnoj zajednici.
Po informacijama koje imamo iz CIK-a, koje su nezvanične, ali četvrti oktobar će pokazati da li su relevantne, a čula sam i od sekretara CIK-a da je to jedan od scenarija. Oni će, navodno, u opštinama i gradovima gdje SNSD vlada isključivo insistirati na izbornim tehnologijama, to je otisak prsta i taj način bojenja glasačkog listića, dok će u opštinama tipa Lopare, Bijeljina i tako, gdje SDS i PDP vladaju, tamo će dozvoliti taj tradicionalni stari način glasanja.
Sanja Vulić, 24.8.2026.
Međutim, iz Centralne izborne komisije BiH u odgovoru za Istinomjer odbacili su ovakve navode.
“Uređaji za identifikaciju birača i skeneri glasačkih listića primjenjivat će se na svim redovnim biračkim mjestima u BiH, dok će se uređaji za identifikaciju birača primjenjivati i na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu (…), bez skenera, jer se ti glasovi broje u Glavnom centru za brojanje“, odgovorila je glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Pirić.
Istinomjer je ovu tvrdnju Sanje Vulić ranije ocijenio kao neistinitu.
Protiv Sanje Vulić i SNSD-a CIK je 4. septembra pokrenuo postupak zbog moguće preuranjene kampanje i širenja dezinformacija o izbornom procesu i novim tehnologijama, a početkom septembra određena joj je kazna od 8.000 KM za širenje dezinformacija.
Podsjećamo, izmjenama Izbornog zakona CIK-u je data mogućnost da kažnjava političke subjekte zbog iznošenja dezinformacija o izbornom procesu.
U kritike se uključio i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik autorskim tekstom koji su objavili Srna i RTRS. Za razliku od Špirića i Vulić, Dodik je pokušao osporiti opravdanost novih tehnologija poređenjem BiH s iskustvima drugih država. U tekstu je naveo primjere Njemačke, Nizozemske, Irske, Francuske, Malte i Letonije, a zatim iskustva Mongolije, Filipina, Kirgistana i Iraka. Između ostalog, Dodik je u ovom tekstu ponovio obmanjujuću tvrdnju da je Ustavni sud Njemačke ukinuo korištenje novih tehnologija u ovoj zemlji.
Milorad Dodik je i ranije uvođenje novih tehnologija u BiH dovodio u kontekst s Njemačkom, a njegove tvrdnje da je Ustavni sud Njemačke “ukinuo te elektronske načine glasanja, a onda to nama podvalilo” Istinomjer je ocijenio neistinitim.
Na slične ponovljene tvrdnje Milorada Dodika reagovala je i Ambasada Njemačke u BiH, koja je ukazala na činjenicu da Ustavni sud nije zabranio upotrebu izborne tehnologije, nego da je utvrdio da se prilikom korištenja takve tehnologije moraju ispuniti određeni kriteriji.
Dio podataka koje je Dodik naveo u svom autorskom tekstu jeste tačan. Savezni ustavni sud Njemačke jeste 2009. godine zaista osporio tada korištene elektronske glasačke uređaje jer ključni koraci glasanja i brojanja nisu bili dovoljno javno provjerljivi. Nizozemska je također odustala od ranijih elektronskih mašina, Francuska je ograničila njihovo dalje širenje, a u međunarodnim posmatračkim izvještajima iz Mongolije, Kirgistana i Iraka zaista se mogu pronaći tehnički i proceduralni problemi koje Dodik navodi. Međutim, Dodik je iz pojedinačnih stvarnih primjera izveo mnogo šire zaključke o sistemu koji će biti korišten u BiH.
Još jedna neistina našla se u Dodikovoj tvrdnji da su birači na parlamentarnim izborima u Mongoliji 2024. godine imali jedan jedinstveni glasački listić. Završni izvještaj OSCE-a/ODIHR-a navodi upravo suprotno: izrađena su dva odvojena glasačka listića – jedan za proporcionalnu i jedan za većinsku izbornu utrku, a oba su skenirana elektronskim uređajima.
Dodikova tvrdnja da četiri listića u BiH “proporcionalno povećavaju” mogućnost tehničkih grešaka nije utemeljena jer su građani/ke u cijeloj BiH i na dosadašnjim općim izborima također popunjavali/e četiri listića.
Narativ nije nov
Slične tvrdnje o izbornim tehnologijama pojavljivale su se i ranije.
Naš partnerski portal za provjeru činjenica Raskrinkavanje je u oktobru 2025. analiziralo istupe bivšeg predsjednika CIK-a BiH Branka Petrića. U to vrijeme bilo je aktuelno održavanje prijevremenih izbora za predsjednika RS nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat.
Petrić je tada tvrdio da tehnologije kakve se planiraju u BiH “ne postoje nigdje u svijetu”, da ih “guraju lobisti“ i da se BiH pokušava prodati “skalamerija iz evropskih skladišta“. Analiza Raskrinkavanja ukazala je na to da se i biometrijska identifikacija birača/ica i elektronsko skeniranje papirnih listića koriste u nizu država. Iz Koalicije “Pod lupom“ tada su za Raskrinkavanje naveli da različite oblike novih izbornih tehnologija koristi 96 država.
U istom tekstu prenesena je i izjava tadašnjeg člana Republičke izborne komisije RS u ostavci Aleksandra Radete, koji je nepovjerenje prema tehnologijama obrazlagao tvrdnjom da su u SAD-u navodno ukrali izbore Trumpu. Tvrdnja da su američki predsjednički izbori 2020. ukradeni manipulacijama izbornim mašinama nije potkrijepljena dokazima, kako se navodi u tekstu Raskrinkavanja.
Raskrinkavanje je i tokom aktuelne predizborne kampanje pisalo o dezinformacijama u medijima koje su se odnosile na nove izborne tehnologije. U medijima su iznošene tvrdnje da će pravo glasa biti uskraćeno osobama kojima nije moguće očitati otisak prsta, kao i tvrdnje o navodnim tehničkim problemima, zbunjivanju birača/ica te potencijalnoj manipulaciji glasovima, što su bile tvrdnje koje su se našle na RTRS-u, RT Balkan i Sputniku Srbija. Raskrinkavanje je pisalo i o razlikama u izvještavanju o testnim izborima održanim 11. septembra.
Još je u maju 2024. godine tadašnji ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić iznio sumnje zbog pilot-projekata novih tehnologija na lokalnim izborima u BiH, tvrdeći da će se one koristiti na samo 160 biračkih mjesta i pitajući se da li je neko unaprijed “pripremio odgovarajuće tehnike“ kako bi ostvario zaradu. Istinomjer je njegovu tvrdnju o broju biračkih mjesta ocijenio neistinitom.
Pilot-projekti su na Lokalnim izborima 2024. na kraju provedeni na 456 biračkih mjesta u 24 izborne jedinice. Kada je riječ konkretno o optičkim skenerima, CIK je poslije izbora naveo da su funkcionisali na 143 od 145 biračkih mjesta, odnosno u 98,62 posto slučajeva. Jedan skener imao je tehnički kvar, dok drugi nije mogao očitavati listiće zbog pogrešnog položaja pečata.
Iz Koalicije “Pod lupom” pozvali su političke partije na suzdržavanje od govora mržnje i širenja dezinformacija.
“Pod lupom” je pri monitoringu dosadašnje online kampanje identifikovala 212 izbornih nepravilnosti koje se odnose na: dezinformacije i manipulacije informacijama (94), govor mržnje (55), zloupotrebu javnih resursa (37), zloupotrebu djece u političke svrhe (19), pritiske na birače/ice (5) i rodno zasnovano nasilje (2).
Nove izborne tehnologije uoči predstojećih izbora dobile su izrazit politički karakter. Dok su se ranije kritike uglavnom odnosile na način njihovog uvođenja, tehničku spremnost, troškove i zaštitu podataka, dio funkcionera SNSD-a danas skenere i biometrijsku identifikaciju sve češće povezuje s mogućnošću pogodovanja političkim protivnicima ili uticaja na izborni rezultat.
Takve tvrdnje nemaju utemeljenje, a neke od njih već su demantovane. Testirane tehnologije u velikoj su mjeri funkcionisale, dok su zabilježeni problemi bili tehničke i proceduralne prirode.