Domaći političari ponekad posežu za književnim citatima, ali im poznavanje djela o kojima govore često nije jača strana. U mandatu na izmaku pogrešno su datirali Orwella, savremeni tekst pripisivali su Stefanu Nemanji, Francuza Exupéryja proglasili su Rusom, a jedna komedija nastala između dva rata okarakterisana je kao komunistička.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik se u programu RTRS-a 13. juna 2025. godine, govoreći o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pozvao na navodnu tvrdnju Georgea Orwella iz 1984. godine da je “istina laž, a laž istina”.
Znate kako, Orwell je rekao jednom, ‘84. godine prošlog vijeka, da je laž istina, a istina je laž. I to je suština njegovog osvrta na svijet koji dolazi.
Milorad Dodik, 13.6.2025.
Međutim, George Orwell nije ništa izjavio 1984. jer je umro 1950. godine. Njegov roman u kome prokazuje i osuđuje totalitarne režime i izvrtanja činjenica nosi naziv “1984”. Tako u ovom romanu totalitarna država Oceanija koristi slogane “Rat je mir”, “Sloboda je ropstvo” i “Neznanje je snaga”. Roman je napisan 1949. godine.
Problem s datiranjem književnog djela pokazao je i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je u izjavi za BNTV 16. marta 2025. godine ustvrdio da citira riječi Stefana Nemanje.
Dakle, crkva to smo svi mi. Stefan Nemanja je davno rekao da čovjek domaćin kuću zida za svoju porodicu, ali ljudi zidaju crkve za narod, za vječnost i za budućnost.
Draško Stanivuković, 16.3.2025.
Citat koji je Stanivuković spomenuo ne pripada Stefanu Nemanji, koji je živio početkom 12. stoljeća, već dolazi iz savremenog književnog djela. Naime, Stanivuković je parafrazirao citat iz djela “Zaveštanja Stefana Nemanje”, koje je napisao Mile Medić, rođen 1933. godine.
Na činjenicu da je riječ o savremenom književnom djelu, a ne o riječima Stefana Nemanje, upozorila je i Eparhija žička Srpske pravoslavne crkve, koja se negativno odnosi prema ovome djelu, navodeći da daje lažnu sliku o Nemanji, zbunjuje ljude i širi ideje koje nisu Nemanjine. Bez obzira na to, Stanivuković je sličnu tvrdnju ponovio i 29. juna 2026. godine.
Ubrzo nakon toga, u julu iste godine, Stanivuković je citirao pisca Antoinea de Saint-Exupéryja te ga tom prilikom svrstao među ruske pisce i filozofe.
Čitao sam i naučio sam tu poemu, često je pričamo, o Exupéryju, ruskom piscu, filozofu, koji kaže: “Umjetnost malih koraka”. Svaki dan pomalo. I danas smo posijali nešto dobro.
Draško Stanivuković, 6.7.2026.
Riječi koje je Stanivuković citirao pripadaju molitvi “Umjetnost malih koraka”, koju je napisao Antoine de Saint-Exupéryja, pisac najpoznatiji po djelu “Mali princ”. Međutim, nije riječ o ruskom piscu i filozofu, kako to tvrdi Stanivuković, već o francuskom piscu i avijatičaru. Exupéry je rođen u Francuskoj, u Lyonu, 1900. godine, a poginuo je u izviđačkoj avionskoj misiji 1944. godine u blizini Marseillesa. Exupéryjev maternji jezik bio je francuski, a na francuskom jeziku se i školovao.
Među političarima koji su se pozivali na književna djela, i pri tome pokazali nepoznavanje činjenica iz književnosti, našao se i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji se u podcastu STAV-a 26. augusta 2026. godine, govoreći o supruzi člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića, pozvao na komediju “Gospođa ministarka”. Ustvrdio je da ovo djelo govori o komunističkom periodu.
Imaš, kao znate, Vi ste obrazovan momak, ono, “Gospođa ministarka”, čuvena priča kada nakon Drugog svjetskog komunističke vlasti od nekapacitiranih ljudi prave ministre, a onda njihove supruge postaju ministarke i ponašaju se bahato u odnosu na običan svijet.
Fahrudin Radončić, 26.8.2026.
Kultna komedija Branislava Nušića “Gospođa ministarka” govori o Živki Popović, ženi političara koja mora nabrzinu usvojiti obrasce ponašanja i način života “visokog društva” nakon što joj suprug postane ministar u vladi. Ova komedija postala je sinonim za nagli uspon na društvenoj ljestvici, zaljubljenost u status i provincijalske manire u sukobu s visokim statusom.
Međutim, nije riječ, kako to tvrdi Radončić, o komunističkoj, već o međuratnoj komediji. “Gospođa ministarka” objavljena je 1929. godine, za vrijeme monarhističke Jugoslavije, a njen autor Branislav Nušić umro je 1938. godine, prije uspostave komunističke vlasti u Jugoslaviji. Komedija je ekranizovana dva puta – 1958. i 1989. godine – i oba je puta radnja bila smještena u međuratnu Jugoslaviju.
Pohvalno je što se političari pozivaju na literaturu i književnike, ali bi bilo pohvalnije da i zapravo poznaju djela o kojima govore.
(Istinomjer.ba)