Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je šest takozvanih evropskih zakona na sjednici održanoj 14. maja 2026. godine. Zakoni se tiču zaštite intelektualnog vlasništva i mjeriteljstva, a doneseni su s ciljem usklađivanja bosanskohercegovačkog pravnog akvisa s onim Evropske unije. Ipak, donošenje ovih zakona ne predstavlja značajan korak ka otvaranju pregovora s EU.
Iako su delegati/kinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH sredinom maja usvojili/e nekoliko zakona važnih za evropske integracije, državne institucije nisu napravile važne korake ka otvaranju procesa pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. BiH ima obavezu usklađivanja cijelog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, ali uslovi za stvarno otvaranje pregovora nalaze se u 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.
Obaveza usklađivanja pravne stečevine
Obaveza usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU pravni je kriterij koji uslovljava svaku zemlju kandidatkinju da ispuni političke, ekonomske i pravne kriterije EU. Oni uključuju posjedovanje jakih demokratskih institucija, slobodno tržište te preuzimanje pravne stečevine EU, ali i jačanje administrativne sposobnosti i stvaranje efikasnog državnog sistema uprave za provođenje ove stečevine i drugih obaveza koje proizlaze iz članstva u Evropskoj uniji.
Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obavezu postepenog usklađivanja svog postojećeg i budućeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i propisnu primjenu i provođenje usklađenog zakonodavstva.
Shodno toj obavezi, BiH je dužna usvajati niz zakona koji su u skladu s evropskih standardima, a tu se nalaze i zakoni usvojeni na sjednici sredinom maja (1, 2, 3, 4, 5, 6). Primjer takvog usklađivanja jesu i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, ali i Prijedlog zakona o zaštiti oznaka geografskog porijekla, koji su još uvijek u proceduri.
Šta su stvarni pomaci?
BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu za članstvo, u kojem je utvrđeno 14 ključnih prioriteta. Oni se odnose na demokratiju i funkcionalnost institucija, vladavinu prava, ljudska prava, obrazovanje i reformu javne uprave. Bosna i Hercegovina je ispunila ukupno dva prioriteta, i to osiguravanje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje te osiguravanje prava na život i zabranu torture. Više o implementaciji aktivnosti na ispunjenju 14 prioriteta čitajte u analizi Istinomjera.
Šesti od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji glasi: “Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima”. Osim usvajanja ovih zakona, BiH je dužna imenovati glavnog pregovarača, što su posljednji koraci koje mora napraviti kako bi otpočela pregovore o pristupanju EU.
To je potvrdila i komesarka za proširenje EU Marta Kos tokom posjete BiH 22. septembra 2025. godine.
Vijeće ministara BiH nije održalo dvije sjednice u decembru 2025. godine (1, 2) na kojim su se trebali naći zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u, ali i odluka o imenovanju pregovarača. Od decembra 2025. do maja 2026. godine, Vijeće ministara BiH nije raspravljalo o ovim zakonima. Usvajanje ova dva zakona zatim je inicirano u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Predstavnički dom PSBiH usvojio je u decembru 2025. godine Prijedlog zakona o VSTV-u, ali odbio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač opozicija iz Republike Srpske.
Međutim, prijedlozi zakona o Sudu i VSTV-u, koje su u Domu naroda predložili članovi Kolegija ovog doma, zbog prijašnjih blokada ovog doma, nisu usvojeni, a na sjednici održanoj 14. maja 2026. godine nisu se našli na dnevnom redu.
S druge strane, imenovanje pregovarača u BiH s EU prvobitno je inicirano krajem oktobra 2024. godine. Iako su kadrovi SNSD-a insistirali da ovu poziciju dobije Srbin iz RS, zbog raskola u koaliciji između “Trojke” i SNSD-a, do donošenja te odluke nije došlo. Na inicijativu SDP-a BiH, Predstavnički dom PSBiH je 30. oktobra 2025. godine usvojio Odluku o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU.
SNSD je u novembru 2025. godine uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH o ocjeni ustavnosti ove odluke. Ustavni sud BiH odlučio je krajem marta 2026. godine da ova odluka nije u skladu s Ustavom BiH, a tom je prilikom Parlamentarnoj skupštini naloženo da u roku šest mjeseci od prijema odluke zakonski normira ovu proceduru.
Iako postoji niz zakonskih i drugih akata koje državne institucije donose i provode u skladu s preporukama evropskih institucija, otvaranje pregovora uslovljeno je koracima koje institucije ne prave. Izostanak konkretnih aktivnosti na usvajanju dva ključna pravosudna zakona, ali i imenovanju glavnog pregovarača, glavni su razlozi stagnacije evropskih integracija BiH. Iako institucije vrše određene napore ka usklađivanju pravne stečevine BiH s onom Evropske unije, svaki takav korak samo je minoran napredak na zaustavljenom evropskom putu BiH.
(Istinomjer.ba)