Karamatić tvrdi da je BiH u gospodarskoj krizi te da je nevladin sektor bio najveći poslodavac u državi, a Kapidžić da je Basel podijeljen. Ipak, statistika i činjenice nisu u skladu s tim tvrdnjama.
Predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić gostovali su 13. januara 2026. godine u programu OBN-a, a govorili su o stanju ekonomije u BiH, međunacionalnim odnosima i drugim temama.
O gospodarskoj krizi
Karamatić je tokom emisije ustvrdio da se Bosna i Hercegovina nalazi u gospodarskoj krizi.
Dva su samo izlaza iz gospodarske krize, a Bosna i Hercegovina je definitivno u gospodarskoj krizi, sviđalo se to nama ili ne. Jedan je veliki infrastrukturni projekt i povećanje javne potrošnje. To su radili Amerikanci s onom prugom kad su je pravili s kraja u kraj autoputevima. Druga je rat. Rat smo probali, nije se pokazalo sjajno.
Mario Karamatić, 13.1.2026.
Ne postoji jedna općeprihvaćena definicija gospodarske krize. Hrvatska enciklopedija ekonomsku krizu definiše kao zastoj i pad ekonomske aktivnosti s teškim posljedicama za nivo proizvodnje, dohotka i zaposlenosti, pa ćemo prema njoj posmatrati ekonomsku situaciju u BiH.
U ovom kontekstu, proizvodnja je stvaranje dobara i usluga, a bruto domaćim proizvodom (BDP) prikazuje se ukupna vrijednosti tih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje. Prema procjenama Agencije za statistiku BiH, u odnosu na isti period 2024. godine, u prvom kvartalu 2025. godine BDP je porastao za 1,9%, u drugom za 2,0%, a u trećem za 2,1%, što predstavlja stalan rast ekonomske aktivnosti.
BiH je tokom 2025. zabilježila rast prosječne neto plaće s 1.508 KM u januaru na 1.600 KM u novembru iste godine.
Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2025. bilo je zaposleno 855.280 osoba, dok je u istom mjesecu 2024. godine radilo njih 858.598.
Dakle, od navedena tri parametra ekonomske krize, negativan trend u 2025. godini bilježi zaposlenost.
O švicarskom modelu
Govoreći o načinima za prevazilaženje međunacionalnih problema, Kapidžić je istakao kako narodi u Švicarskoj imaju sličnu historiju narodima u BiH i kao primjer naveo stradanja u Prvom svjetskom ratu.
Mi ako mislimo da manji problem imaju, recimo, njemački i francuski dio u Švajcarskoj, varamo se da imaju nešto oni bolju istoriju od nas. To je sve na tom nivou. Samo da kažem o čemu se radi. U Prvom svjetskom vratu, u prvoj bici, u prvoj bici tamo na frontu, poginulo je, ne znam, 17.000 Nijemaca i 21.000 Francuza. Taj sukob tamo je bio jeziv u tom smislu.
Faruk Kapidžić, 13.1.2025.
Švicarska je tokom Prvog svjetskog rata bila neutralna i nije učestvovala u ratnim sukobima. Iako je unutar ove zemlje dolazilo do tenzija između Švicaraca koji govore njemački i Švicaraca koji govore francuski i talijanski, nije bilo oružanih sukoba.
Posljednji oružani sukob unutar Švicarske zabilježen je 1847. godine, kada je sedam katoličkih kantona formiralo Sonderbund (posebnu ligu) i sukobilo se s protestantskim kantonima oko vjerskih i političkih pitanja. Međutim, radilo se o prvenstveno vjerskom i političkom, a ne etničkom sukobu. Kantoni su se svrstavali na temelju vjerskih i političkih opredjeljenja, a ne toga koji jezik govore. Tako je dio kantona u kojima preovladava njemački jezik podržao Sonderbund, a dio se borio protiv ove lige.
Govoreći dalje o prevazilaženju međunacionalnih problema, Kapidžić je ustvrdio da jedan grad u Švicarskoj djeluje na principu dva odvojena grada i ima jednu granicu preko koje ne voze autobusi iz njemačkog, odnosno francuskog dijela.
Oni su u Švajcarskoj sklopili tako da funkcioniše da dva, maltene dva gradića funkcionišu, to je kao jedan grad, zapravo… Funkcionišu kao jedan grad na način gdje linija autobuska vozi tačno do granice gdje drugi autobus preuzima i vozi dalje. Ljudi iz jednog izađu u drugi zato što vozač u tom njemačkom dijelu Švajcarske ne želi da vozi, niti vozi, tamo; ovaj iz francuskog ne želi ‘vamo…
Faruk Kapidžić, 13.1.2025.
U odgovoru na upit Istinomjera, Kapidžić je pojasnio kako je mislio na grad Basel, koji je, prema njegovim riječima, prije 20 godina, kada ga je posjetio, funkcionirao kao dva odvojena grada i u svemu bio podijeljen na njemački i francuski dio.
Međutim, Basel nije podijeljen grad. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2000. godine, 77,8% stanovništva Basela govorilo je njemački jezik. Njemački je službeni jezik u ovom gradu i ne postoje francuski i njemački distrikti u Baselu.
Budući da se Basel nalazi na tromeđi Švicarske, Njemačke i Francuske, ovaj grad ima javni prijevoz koji saobraća u obližnje njemačke i francuske gradove. Tramvajske linije prema Njemačkoj postojale su i prije Prvog svjetskog rata, a od 2017. godine tramvajska linija broj 3 produžena je do francuskog grada Saint-Louisa.
Linije o kojima je Kapidžić govorio mogu predstavljati samo međudržavne granice između Švicarske i Francuske, jer dugih granica nema.
Nevladin sektor kao poslodavac
Karamatić je tokom gostovanja iznio tvrdnju da je, do odlaska USAID-a, nevladin sektor bio najveći poslodavac u Bosni i Hercegovini.
I donedavno, evo, dok nije ukinut USAID, nevladin sektor bio je najveći poslodavac u Bosni i Hercegovini.
Mario Karamatić, 13.1.2025.
USAID je zatvoren u julu 2025.godine, kada su u potpunosti obustavljeni svi programi ove agencije. Iako u pregledu zaposlenih po djelatnostima Agencije za statistiku BiH nevladin sektor nije izdvojen kao posebna kategorija, podaci pokazuju da je najviše osoba u BiH u decembru 2024. godine, prije zatvaranja USAID-a, bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji i trgovini.
Tako je u decembru 2024. godine u prerađivačkoj industriji radilo 225.895 osoba, a u sektoru trgovine radilo je 241.418 osoba, čineći ova dva sektora najvećim poslodavcima u BiH.
U svim drugim djelatnostima, poput administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjetnosti, zabave i rekreacije, ili stručne, naučne i tehničke djelatnosti, broj zaposlenih bio je daleko manji nego u prerađivačkoj industriji i trgovini.