Uprkos tvrdnjama kako se radi o diskriminatornom prazniku, historijske činjenice i sudske presude pokazuju da je Dan državnosti BiH zajednički praznik, a da rezolucija ZAVNOBIH-a poziva na ravnopravnost naroda.
Na današnji dan 1943. godine održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) u Mrkonjić-Gradu, na kome je učestvovalo 247 delegata. Usvojena je rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji.
Delegati su podržali stav da Bosna i Hercegovina u novoj Jugoslaviji treba dobiti politički status federalne jedinice ravnopravne Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, a ovaj stav podržao je i Josip Broz Tito.
U rezoluciji ZAVNOBIH-a nalazi se i poznata rečenica da Bosna i Hercegovina “nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska”. Dokument i na drugim mjestima ističe državnost Bosne i Hercegovine kroz jedinstvo njenih naroda. Status Bosne i Hercegovine kao federalne državne jedinice potvrđen je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu.
Za vrijeme Socijalističke Republike BiH 25. novembar obilježavao se kao državni praznik, a 30. marta 1995. godine donesen je Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine, nakon čega se ovaj datum i obilježava tako.
Kao što je već pisao naš partnerski portal Raskrinkavanje analizirajući osporavanja ovog praznika u medijima, usprkos tome što BiH nema zakon o državnim praznicima, čiji su pokušaji usvajanja više puta bili bezuspješni usljed protivljenja parlamentaraca iz Republike Srpske, Dan državnosti nije “nepostojeći praznik”. Takve tvrdnje Glas Srpske objavio je 18. novembra 2025. godine.
Slične stavove iznio je 24. novembra 2025. godine ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, tvrdeći da kontinuitet državnosti ne postoji usprkos tome što je istaknut u Ustavu države, pa samim time ni 25. novembar ne može biti Dan državnosti.
Negiranje Dana državnosti dobilo je i sudski epilog, kada je grupa od 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) 7. novembra 2016. godine podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH. Poslanici NSRS tada su iznijeli stav da je Dan državnosti diskriminatoran, jer ga je proglasio Alija Izetbegović za vrijeme ratnog sukoba u BiH, te da ovaj praznik ne predstavlja i srpski narod.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 6. jula 2017. godine odbio ovaj zahtjev poslanika NSRS kao neosnovan. Tako je, razmatrajući historijski kontekst, Ustavni sud zaključio da je ZAVNOBIH ustanovio BiH kao ravnopravnu federalnu jedinicu, dok je Predsjedništvo ZAVNOBiH-a bilo sastavljeno tako da odražava ravnopravnost svih naroda u BiH. Predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha te sekretar Hasan Brkić. Osim toga, Sud je kao argument naveo i činjenicu da je rezolucija ZAVNOBiH-a proglasila ravnopravnost naroda u BiH.
Usprkos odluci Suda i tekstu rezolucije ZAVNOBIH-a, pojedini/e politički/ke akteri/ke iz Republike Srpske nastavili/e su prikazivati Dan državnosti BiH kao diskriminatoran. Tako su 2022. godine članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić povodom čestitke tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena za Dan državnosti BiH u svojim reakcijama istakli kako Dan državnosti nije praznik BiH, nego samo jednog entiteta.
Iako historijske činjenice i sudske presude ukazuju na to da 25. novembar simbolizira zajedničku antifašističku borbu i jedinstvo svih naroda, prisutan je nastavak negiranja ovog datuma kao Dana državnosti. Istinomjer će i u narednom periodu, na temelju činjenica, nastaviti provjeravati istinitost tvrdnji političara/ki o državnosti Bosne i Hercegovine i drugim temama.
(Istinomjer.ba)