Iako je BiH 2006. godine preuzela obaveze za smanjenje emisija iz termoelektrana, proces izgradnje postrojenja za odsumporavanja u TE Tuzla i Kakanj je nakon deset godina tenderskih procedura i dalje u toku, a ispuštanje sumpordioksida, osim što ugrožava zdravlje stanovništva, dovelo je i do sankcija Energetske zajednice protiv BiH.
Govoreći o odsumporavanju termoelektrana (TE) prilikom gostovanja u programu N1 BiH 11. juna 2025. godine, direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić izjavio je kako je odsumporavanje TE Tuzla u fazi raspisanog tendera.
Već u fazi raspisanog tendera je i odsumporavanje u termoelektrani Tuzla.
Sanel Buljubašić, 11.6.2025.
Kvalitet zraka u Tuzli i Kaknju
Proces odsumporavanja TE predstavlja uklanjanje dimnih gasova sumpordioksida koji nastaje izgaranjem uglja i dospijeva u atmosferu. Nakon ulaska u atmosferu, sumpordioksid reagira s vlagom u zraku i formira sumpornu kiselinu, koja dospijeva u ljudski organizam udisanjem.
Udahnuta sumporna kiselina nadražuje disajne puteve, izaziva upalu sluzokože i oštećuje alveole pluća, smanjujući kapacitet pluća. Čestice sumpora iz pluća mogu prodrijeti u krvotok i limfni sistem. Izlaganje stanovništva sumpornoj kiselini izaziva trajne posljedice po zdravlje.
Blokovi TE Tuzla i Kakanj nemaju postrojenja za odsumporavanje i značajni su emiteri sumpordioksida. Prema podacima EPBiH, u prva četiri mjeseca 2025. godine blokovi 3 i 4 u Tuzli i Blok 5 u Kaknju ispustili su 18.000 tona sumpora. Ovi blokovi su sami za četiri mjeseca prekoračili planirane godišnje emisije svih TE u BiH.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla Džemila Agić smatra kako je najveći izvor sumpordioksida u zraku spaljivanje uglja u termoelektranama. Zrak u Tuzli i Kaknju dodatno je zagađen zimi, kada se, osim koncentracija sumpordioksida, povećavaju i koncentracije sitnih čestica koje dolaze iz kućnih ložišta. Zagađenje zraka dovodi do hroničnih plućnih bolesti i povećanja stope karcinoma.
Preuzete obaveze
Bosna i Hercegovina je pristupila Energetskoj zajednici (EZ) 1. oktobra 2006. godine. Članstvo u ovoj organizaciji, koja okuplja članice Evropske unije i države kandidatkinje, omogućava BiH izvoz električne energije. Međutim, uz prednosti članstva, poput pristupa tržištu električne energije EU, članice su, pristupajući EZ-u, preuzele i obaveze smanjenja emisija iz TE i postupnog napuštanja uglja kao energenta.
Kako bi ispunila preuzete obaveze, BiH je izradila Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP). Ovim planom predviđeno je zatvaranje blokova 3 i 4 u Tuzli te Bloka 5 u Kaknju 2024. godine, i odsumporavanje blokova 5 u Tuzli i 6 u Kaknju do kraja 2027. godine.
Međutim, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, Sekretarijat Energetske zajednice od 2021. godine vodi postupke protiv BiH te su našoj zemlji trenutno suspendirana glasačka prava u ovoj organizaciji. Iako su prekoračili dozvoljeni broj radnih sati, blokovi 3 i 4 u Tuzli te Blok 5 u Kaknju i dalje su u funkciji, a odsumporavanje preostalih blokova kasni. Umjesto smanjenja, emisije su u 2024. bile u porastu.
Kašnjenje tenderskih procedura
Tenderske procedure za odsumporavanje blokova TE Tuzla i Kakanj u toku su od 2015. godine, kada su raspisani prvi tenderi. EPBiH od tada pokušava izraditi potrebnu dokumentaciju, pronaći izvođače radova, sklopiti ugovore i izgraditi postrojenja za odsumporavanje.
Ugovor za odsumporavanje blokova 5 i 6 TE Kakanj EPBiH je potpisala 10. januara 2025. godine s konzorcijem kineskih i bh. kompanija. Vrijednost investicije je 124,6 miliona KM, a postrojenje bi trebalo biti izgrađeno za 36 mjeseci.
Za razliku od TE Kakanj, gdje je potpisan ugovor s izvođačem, odsumporavanje Bloka 6 TE Tuzla i dalje je u tenderskoj proceduri. Federalno ministarstvo prostornog uređenja predstavilo je 7. marta 2025. godine na javni uvid idejni projekat odsumporavanja ovog bloka.
Prema navodima portala Balkan green energy news, postrojenje bi trebalo koštati oko 63 miliona KM i smanjiti emisije sumpordioksida kada bude izgrađeno. Za isti je projekat Elektroprivreda BiH i ranijih godina raspisivala neuspješne tendere.
Ipak, ni izgradnja postrojenja za odsumporavanje u Bosni i Hercegovini nije garancija da će se odsumporavanje dimnih gasova zaista i vršiti. Rudnik i termoelektrana Ugljevik izgradili su postrojenje za odsumporavanje vrijedno 86 miliona eura 2021. godine, ali ono danas nije u funkciji jer, kako navode u ovom javnom preduzeću, predstavlja ekonomsko opterećenje.
Osim što ugrožava zdravlje stanovnika/ca šireg područja Tuzle i Kaknja, kašnjenje projekata odsumporavanja u TE u ova dva grada dovodi BiH u sukob sa Sekretarijatom Energetske zajednice usljed kršenja obaveza koje je BiH sama preuzela.
(Istinomjer.ba)