Gradu Budimpešti dodijeljen je poseban administrativni status u mađarskom zakonodavstvu, ali suprotno tvrdnjama delegatkinje i kantonalne zastupnice Sanele Klarić, nikada nije proglašen ruralnom sredinom.
Tokom gostovanja na N1 BiH 17. juna 2025. godine zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) Sanela Klarić komentirala je razloge zašto je Naša stranka glasala protiv davanja statusa grada Općini Kiseljak na sjednici Doma naroda PFBiH koja se održala 12. juna. Spominjući da Bosna i Hercegovina još uvijek po smjernicama OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) nije definirala urbana i ruralna područja, Klarić je istakla da se treba voditi primjerom Mađarske, kako bi BiH imala pristup dodatnim fondovima Evropske unije.
Trebamo se voditi primjerom Mađarske koja je 100% prikazala državu, čak i grad Budimpeštu, kao 100% ruralan grad. (Ona) je pametno to uradila da bi povukla sredstva. Mi ne radimo ništa u tom smjeru, a ovamo, zato što je općinsko vijeće neke općine odlučilo da želi postati grad, mi treba da damo tu podršku.
Sanela Klarić, 17.6.2025.
Istinomjer je već pisao o nedosljednosti Naše stranke pri odlučivanju o davanju statusa grada Općini Kiseljak u analizi objavljenoj 18. juna 2025. godine.
Status Grada Budimpešte prvenstveno je reguliran zakonom o administrativnoj podjeli teritorije glavnog grada Budimpešte iz 1994. godine. Budapest főváros u mađarskom zakonodavstvu doslovno znači “glavni grad” te predstavlja i službenu, administrativnu titulu Budimpešte. Između ostalog, ovim je propisom definirana administrativna struktura jedinstvene gradske cjeline, sastavljene od 23 općine (mađ. kerület). Njime upravlja Glavni gradski samoupravni organ (mađ. fővárosi onkormányzat), dok svaka općina ima svoj vlastiti samoupravni organ.
Zakonom iz 2011. godine o lokalnim samoupravama mađarska vlada Budimpeštu ponovno definira kao grad jedinstvenog statusa – főváros (glavni grad) – te definira posebna dva nivoa upravljanja – institucije glavnog grada i gradskih okruga.
Mađarska je u julu 2023. godine izmijenila Zakon o zaštiti poljoprivrednog zemljišta. Izmjene su uvele “korištenje vezano za određenu lokaciju”, što omogućava prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, to jeste nepoljoprivredno zemljište. Pojam “ruralno” u ovom se zakonu odnosi na klasifikaciju zemljišta kao poljoprivrednog. Izmjene iz 2023. godine olakšale su prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za urbani razvoj, uključujući i područja na periferiji Budimpešte, ali sam grad nije proglašen ruralnim područjem.
Osim zakonske norme, Budimpešta se u nekoliko navrata spominje kao glavna urbana sredina Mađarske u enciklopedijama, istraživanjima, konceptima i strategijama urbanog razvoja međunarodnih i mađarskih organizacija.
Uzimajući u obzir činjenicu da se Budimpešta ni u zvaničnim dokumentima, propisima mađarskih institucija, pa ni u izvještajima ili dokumentima međunarodnih institucija, nigdje ne naziva “ruralnim područjem”, izjavu zastupnice/delegatkinje Sanele Klarić Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)