Evropska parlamentarka Željana Zovko nazvala je visokog predstavnika “neizabranim” zbog prijedloga da izmijeni Zakon o Vijeću ministara BiH i otkoči imenovanje novog ministra sigurnosti BiH. Međutim, Zovko je ranijih godina pozdravljala upravo takvu vrstu odluka visokog predstavnika u BiH.
Evropska zastupnica Željana Zovko u maju 2025. je na sjednici Odbora za vanjsku politiku kritikovala ministra vanjskih poslova BiH zbog, kako je rekla, napada na Ustav, nazivajući visokog predstavnika “neizabranim”. Svoje izlaganje podijelila je u objavi na platformi X.
“U BiH imamo napade na Ustav od strane ministra vanjskih poslova koji inzistira od neizabranog Visokog predstavnika da nametne nominaciju ministra u njezinoj vladi”.
Željana Zovko, 12.5.2025.
Povod za ovakvu reakciju bio je prijedlog koji je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković iznio tokom gostovanja na FACE TV-u za otkočenje imenovanja ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH.
“Govorim to zato što Schmidt sad ima ponovo dobre uslove za rad i kada bi, recimo, predsjedavajuća Krišto, o kojoj ja zaista mislim sve najbolje, ne šalje u proceduru ministra sigurnosti i krši time zakon, jer ima obavezu u određenom roku da pošalje, kada bi se izmijenio taj dio zakona u Parlamentu ili odlukom visokog predstavnika, da to može uraditi neko od zamjenika, time bismo potpuno otkočili proces imenovanja ministra”.
Elmedin Konaković, 9.5.2025.
Pored toga što se Konakovićevo izlaganje ne može nazvati insistiranjem, vrijedi podsjetiti na ranije stavove Željane Zovko kada je riječ o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.
U augustu 2022. godine, prilikom gostovanja na HRT-u, Željana Zovko govorila je o visokom predstavniku, čak sugerišući šta on treba da učini kako bi BiH nastavila put prema EU.
“Sljedeći koraci su na gospodinu Schmidtu, visokom predstavniku (…). Ja vjerujem da će gospodin Schmidt naći taj srednji put. Implementacija minimuma presude “Ljubić”, znači presude Ustavnog suda, označila bi da imamo, da možemo imati povjerenje u jednu pravdu i u jedno nepristrano djelovanje međunarodne zajednice. Ukoliko ta odluka ne bude na tom tragu, ne vidim svrhe osim izmještanja Ureda visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine u Brisel ili u neko drugo mjesto, gdje bi se, u biti, smanjio taj pritisak.”
Željana Zovko, 29.8.2022.
Evropski parlament je u januaru 2023. godine izrazio zabrinutost što je visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH na dan izbora, a Željana Zovko poručila je da je sve ono što je Schmidt uradio bitno za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine.
“Ja bih zato tražila od mojih kolega iz Hrvatske da se malo potrude da objasne da je to bitno za mir i sigurnost Bosne i Hercegovine – sve ono što je Schmidt napravio i ono što je konstitutivnost.”
Željana Zovko, 18.1.2023.
Ovaj je stav Željana Zovko potvrdila i u gostovanju u N1 studiju u januaru 2023. godine.
“Znači, mir i sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine znači mir i sigurnost iza granice Evropske unije (…). Samim time, ja pozdravljam još jednom odluku gospodina Christian Schmidta, koja je, nažalost, evo, donesena više zbog svjesnosti američke administracije o osjetljivosti trenutka, a ne toliko zahvaljujući agilnost evropske diplomacije, i mislim da to je nešto na čemu trebamo raditi”.
Željana Zovko, 26.1.2023.
S obzirom na to da je Željana Zovko u maju 2025. godine kritikovala prijedlog ministra vanjskih poslova BiH da visoki predstavnik promjeni Zakon o Vijeću ministara BiH, a 2022. godine sama iznosila sugestije visokom predstavniku da izmijeni zakone kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Ljubić”, i također 2023. godine “pozdravila” nametnute izmjene Izbornog zakona i Ustava FBIH, Istinomjer njen stav ocjenjuje nedosljednim.
(Istinomjer.ba)