Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) tokom druge godine mandata razmatrala je 65 zakonskih rješenja, a većina ih je usvojena. Usvajani su zakoni i nacrti zakona iz oblasti ekonomije, pravosuđa, entitetskih nadležnosti i socijalne politike, pokazala je ovo analiza portala Javna rasprava, koji je također ukazao i na nespremnost poslanika i poslanica na komunikaciju s građanima/kama o ovim zakonima.
Tokom druge godine mandata NSRS je održala ukupno deset sjednica, i to pet redovnih, četiri posebne i jednu svečanu sjednicu. Na dnevnim redovima ovih sjednica našlo se 65 nacrta i prijedloga zakona. Poslanici i poslanice u NSRS tokom ovog izvještajnog perioda usvojili/e su 45 prijedloga zakona i 19 nacrta zakona, а jedan je zakon povučen iz skupštinske procedure.
U dvije godine od početka mandata, u NSRS je raspravljano o 125 zakona koji su većinom usvojeni, a tokom 2024. godine usvojeno je i nekoliko važnih zakonskih odredbi, kao što su sistem “Amber alert” (“Pronađi me”), uvođenje definicije femicida u Krivičnom zakoniku, ali i usvajanje Zakona o elektronskom novcu.
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je izazvao brojne kontroverze, razmatran je u septembru 2023. godine, ali je u formi prijedloga u maju 2024. godine, na prijedlog Vlade RS, povučen iz skupštinske procedure. Ovo je jedini akt koji nije usvojen u NSRS tokom druge godine njenog mandata, a detaljnije o ovom zakonu pisale su platforme za provjeru činjenica Istinomjer i Raskrinkavanje.
Rad Narodne skupštine Republike Srpske u mandatu 2022–2026. godina započeo je 15. novembra 2022. godine, kada je održana konstituirajuća sjednica NSRS. Predsjedavajući jedanaestog saziva NSRS je Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), a potpredsjednici/e u mandatu 2022–2026. su Anja Ljubojević (SNSD), Mirsad Duratović (Pokret za državu) i Petko Rankić (SP Petar Đokić). Vladajuća koalicija, koja se sastoji od SNSD-a, Socijalističke partije, DEMOS-a, NPS-a i Ujedinjene Srpske, ima 47 mjesta u NSRS. Stranke koje podržavaju Vladu (DNS, Pokret za domovinu, SPS) imaju deset poslanika/ca, dok opozicija (SDS, PDP, Lista – Za pravdu i red, Narodni front) ima 26 poslanika/ca u aktuelnom sazivu.
Kako navodi Javna rasprava, u zakonodavnu proceduru NSRS najviše akata uputila je Vlada RS, potom slijede narodni poslanici s tri upućena akta, poslanik Nenad Stevandić s dva akta i Milorad Dodik s jednim upućenim aktom.
Milorad Dodik uputio je Prijedlog zakona o očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa Svetog manastira Hilandar, dok je poslanik Nenad Stevandić uputio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS, koji je na 10. redovnoj sjednici 2. jula 2024. godine usvojen u formi prijedloga, te Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, koji je usvojen na 11. redovnoj sjednici NSRS.
Narodni/e poslanici/e uputili/e su tri zakona; prvo u formi nacrta, koji su prihvaćeni, a o kojima se kasnije raspravljalo u formi prijedloga. Sva tri su usvojena. Riječ je o Prijedlogu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, Prijedlogu izbornog zakona RS i Prijedlogu zakona o imunitetu RS.
Nespremnost na komunikaciju s građanima/kama
Poslanicima/ama NSRS je u drugoj godini mandata upućeno 37 pitanja putem platforme Javna rasprava. Samo jedno pitanje, koje se ticalo porodiljskog bolovanja, dobilo je odgovor od poslanice stranke Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića Zagorke Grahovac. Uzimajući u obzir navedeno, u prve dvije godine mandata, putem platforme Javna rasprava, poslanicima/ama je upućeno ukupno 48 pitanja, a odgovoreno je samo na jedno. Poređenja radi, zastupnici/e u federalnom Predstavničkom domu odgovorili/e su na 88 pitanja u ovom periodu, navodi se u analizi.
Najviše pitanja (6) upućeno je poslaniku Nebojši Vukanoviću (Lista – Za pravdu i red) i većina se ticala Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS.
Ostala pitanja, koja su ostala neodgovorena, upućena su u vezi s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju RS, Nacrtom zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS, Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju RS te drugim zakonima o kojima se raspravljalo u prve dvije godine mandata NSRS.
Zakoni koji su pokrenuli raspravu
Tokom druge godine aktuelnog mandata, pred poslanicima/ama su se najčešće nalazili zakoni iz oblasti ekonomije, entitetskih nadležnosti i pravosuđa, dok je zanimljiva činjenica da se na dnevnim redovima sjednica u ovom periodu nije našao nijedan zakon iz oblasti zdravstva, a samo jedan iz oblasti obrazovanja.
Na društvenim mrežama Javne rasprave najviše reakcija javnosti izazvali su zakoni iz entitetskih nadležnosti, kao što su Nacrt i Prijedlog izbornog zakona RS, koji predviđaju entitetsko prisvajanje državnih nadležnosti u oblasti izbora, odnosno da Republička izborna komisija RS preuzme ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u organizovanju lokalnih izbora, ali i izbora za entitetski parlament te predsjednika i potpredsjednike RS.
Reakcije su izazvali i Nacrt i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS koji predviđaju mogućnost isticanja zastava, grbova i izvođenja himni stranih država s kojima Republika Srpska ima posebne sporazume, kao i država s kojima konstitutivni narodi, ostali ili građani/ke Republike Srpske dijele historijsko, kulturno i tradicijsko nasljeđe.
I Nacrt zakona o izmjenama Krivičnog zakonika RS izazvao je reakcije javnosti, jer predviđa brisanje “rodnog identiteta” iz zakonika. Predlagači zakona opravdavaju ovu promjenu tvrdnjom da je riječ o usklađivanju s članom 10. Ustava RS, koji garantuje ravnopravnost građana/ki u pravima, slobodama i obavezama te jednakost pred zakonom. Međutim, međunarodni eksperti smatraju da bi brisanje pojma “rodni identitet” iz Krivičnog zakonika značilo gubitak postojeće pravne zaštite za osobe koje su izložene zločinima iz mržnje na osnovu rodnog identiteta.
Putem platforme Javna rasprava građani/ke su najviše pitanja postavili/e u vezi s Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o lovstvu RS te Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu RS.
Rad Narodne skupštine Republike Srpske možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna, te postavljati pitanja i davati prijedloge poslanicima/ama u ovom zakonodavnom organu.
(Istinomjer.ba)