Iako su predizborne debate prilika da kandidatkinje i kandidati predstave javnosti svoje planove i programe, mnoge/i se ne odazivaju na pozive medija i odbijaju učešće u ovakvom obliku komunikacije i dijaloga. Takva praksa nastavila se i u kampanji za Lokalne izbore 2024. godine, a broj onih koji se nisu odazvali na javna sučeljavanja i ove je godine veliki.
Javni i komercijalni mediji u Bosni i Hercegovini pred svake izbore, opšte ili lokalne, organizuju predizborne debate. Neovisno o kojim je izborima riječ, mnoge kandidatkinje i kandidati ne odazivaju se na pozive i odbijaju učešće u ovakvom obliku komunikacije i dijaloga.
Podsjećamo, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović godinama se nije pojavljivao niti učestvovao u predizbornim debatama, sve do septembra 2022. godine, dok su Denis Bećirović, a i Mirsad Hadžikadić 2018. godine, napuštali debate iako su već bili u studiju.
Odbijanje učešća u predizbornim debatama nastavilo se i u 2024. godini
I u toku predizborne kampanje za predstojeće lokalne izbore mediji su organizovali debate kandidata/kinja za općinsko ili gradsko vijeće ili za mjesto načelnika/ce ili gradonačelnika/ce. Praksa odbijanja učešća u debatama nastavila se i ovaj put.
Neki od kandidata koji se nisu odazvali pozivima, i/ili su odbili učešće u debatama, jesu načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, kao i nositelj liste za Gradsko vijeće Mostara ispred koalicije “Grade moj” (DF, SBiH, NES i PMP) Sanel Kajan.
Urednica i voditeljica Klix Studija Emela Burdžović za Istinomjer je rekla da je dobiti sagovornike/ce za debatu jedan od najtežih zadataka koje je ikad imala. Učešće u debatama koje je upriličio ovaj medij odbili/e su Benjamina Karić, Semir Efendić, Irfan Čengić, Draško Stanivuković, Fuad Kasumović i Nedžad Koldžo.
Neki od njih su bar donekle bili pošteni i rekli da ne žele u taj format, najčešće uz izgovor kojim ponižavaju protukandidata, a neki su se pozvali na obaveze iako smo im ponudili potpunu fleksibilnost i naveli da ćemo se mi maksimalno prilagoditi njihovim obavezama. Postoje i oni koji su poluucjenjivali po principu: “Ja ću doći samo ako taj i taj dođe ili bude tako i tako”. Takav je Nedžad Koldžo ili Fuad Kasumović.
Emela Burdžović, 2.10.2024.
Kako kaže, iznenađena je činjenicom da su kandidatkinje i kandidati SDP-a BiH odbijali pozive, dok, kako je navela, s kandidatima/kinjama NiP-a i SDA nije imala problema.
Iskreno, ja mislim da su po srijedi kalkulacije, da oni koji odbijaju procjenjuju da će im to odnijeti poene i ne žele riskirati, što, po meni, znači da postoji nešto u njihovom radu, liku i djelu što ih kompromituje i toga su svjesni, te se plaše suočavanja sa protukandidatom o tim temama. Poražavajuća je takva praksa i vrlo neodgovorna prema onima zbog kojih se navodno kandiduju, građanima, i u suprotnosti je s onim što predstavljaju njihovi programi, a to su najčešće transparentnost i otvoren odnos s građanima.
Emela Burdžović, 2.10.2024.
Monitoring Mediacentra i svrsishodnost predizbornih debata
Mediacentar Sarajevo tokom izborne kampanje provodio je monitoring 24 online medija, 22 profila i naloga na društvenim mrežama kandidata/kinja i političkih stranaka, kao i deset lokalnih radijskih i TV stanica. Pratili su na koji način lokalni mediji izvještavaju o temama relevantnim za izbore, kako izvještavaju o kandidatima/kinjama te ko su glavni izvori informacija.
Urednica i istraživačica u Mediacentru Sarajevo Anida Sokol stava je da se na debate ne odaziva kako bi se izbjegla neugodna pitanja, dok se, umjesto toga, jednosmjerno komunicira putem društvenih mreža.
Mnogi kandidati i kandidatkinje zapravo pokazuju svoju slabost time što ne odlaze na debate, pokazuju da se boje suočiti sa pitanjima. Boje se suočiti sa drugim kandidatima ali i pitanjima novinara i novinarki. Umjesto toga, odlučuju koristiti društvene mreže za vlastitu promociju u kojima neće nailaziti na pitanja koja kritički sagledavaju njihov rad ili program, ili ih konkretno pitaju kako nešto planiraju postići.
Anida Sokol, 2.10.2024.
Sokol ukazuje i na probleme s izbornim debatama u BiH, a između ostalog, i na činjenicu da “za birače i biračice odazivanje ili neodazivanje na debate uopće ne pravi razliku”.
Nivo izbornih debata, i generalno političkih debata, nizak je, vještine debatiranja su loše, i to je nešto na čemu kandidati i kandidatkinje trebaju raditi. I na kraju često te emisije koje rade javni mediji su nezanimljive, suhoparne, odrađene samo da se ispoštuje Izborni zakon, koji nalaže da su javni mediji dužni dati jednak prostor za neposredno obraćanje kandidata i kandidatkinja.
Anida Sokol, 2.10.2024.
Politička i opća kultura kandidata/kinja
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Asim Mujkić stava je da se u slučaju neodazivanja na debate radi o “niskoj, ne samo političkoj nego i općoj kulturi kandidata/kinja.”
U savremenom, sekularnom društvu dužni smo u javnoj sferi jedni drugima racionalan i argumentiran tretman, čime istovremeno priznajemo da smo međusobno jednaki. To je smisao demokratskog etosa. Ne tretiramo racionalno samo one ljude koji, bilo zbog svoje dobi, recimo djeca, imaju objektivne prepreke za racionalan dijalog. Pa i tada, dužnost nam nalaže da ih tretiramo s empatijom i brigom.
Asim Mujkić, 2.10.2024.
Mujkić dodaje da je dužnost političkih kandidata/kinja da na svaki mogući način objasne javnosti zbog čega zavređuju glas na izborima.
Obilježje naše političke nekulture sažima se u onoj legendarnoj rečenici: “Kome, ba, mi da se opravdavamo?” Sada je na građanima da li će nagraditi takvu bahatost, a nažalost, građani često podrže takve “neposredne” narodne ljude, čime dodatno doprinose urušavanju vrijednosti.
Asim Mujkić, 2.10.2024.
Debate su prostor da se iznesu politička stajališta i ponude različita rješenja biračima/icama. Neodazivanje na debate, slažu se sagovornici/e Istinomjera, predstavlja nepoštovanje prema medijima, glasačima/cama, te je odraz niske političke i opće kulture. Ipak, bosanskohercegovački/e političari/ke očigledno još uvijek nisu spremni/e na dizanje nivoa političkog komuniciranja. Da li će doći do promjene u skorije vrijeme, znat ćemo za dvije godine, pred Opće izbore 2026. godine.
(Istinomjer.ba)