Nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nemetnuo tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH kojima se u dobroj mjeri unapređuje integritet izbornog procesa, uslijedile su najave, ali i prvi konkretni koraci u pravcu opstrukcija njihove implementacije.
Problemi unutar izborne legislative datiraju još od prvih izbora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a svoje jasne formulacije dobili su u okviru preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
I pored toga što se upravo implementacija tih preporuka našla u prvom od 14 prioriteta – “Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a” – u Mišljenju Evropske Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljenom u maju 2019. godine, nijedna garnitura vlasti na državnom nivou nije ih implementirala.
Na kraju, to je učinio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u Odluci kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 26. marta 2024. godine.
Svjestan, kako je naveo, ponovljenih preporuka OSCE-a, GRECO-a i Venecijanske komisije iz 2008. godine te činjenice da većina preporuka koje nalažu izmjene u legislativi i dalje nisu realizovane, Scmidth je Izborni zakon BiH izmijenio u nizu segmenata koji unapređuju integritet izbornog procesa.
Šta sadrže Schmidtove nametnute izmjene Izbornog zakona BiH?
Kada se radi o Centralnoj izbornoj komisiji BIH (CIK BiH), neke od ključnih izmjena odnose se na ograničenje mandata članova CIK-a BiH odlaskom u mirovinu te uvođenje komisije za izbor i imenovanje članova CIK-a, o čemu je platforma Javna rasprava detaljno pisala.
Komisija ima sedam članova, od kojih dva člana imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), tri člana imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH, a dva člana, koja su ujedno i članovi CIK-a, imenuje predsjednik CIK-a BiH.
Kako se u Schmidthom rješenju nalaže, komisija za izbor i imenovanje sastojat će se od dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i jednog iz reda ostalih, a najkasnije 90 dana prije isteka mandata člana CIK-a BiH, komisija će dvotrećinskom većinom glasova izabrati užu listu od najmanje tri rangirana kandidata i dostaviti je Zastupničkom domu PSBiH na usvajanje.
Uvode se i izborne tehnologije, koje su definisane kao “skup informacijsko-komunikacijskih programa, informacijsko-komunikacijskih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog, opremu za elektroničko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektroničku identifikaciju birača, opremu za videonadzor i snimanje nadzornih videosnimaka na biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje”.
CIK BiH, navodi se, dužan je donijeti bliže propise i odgovoran је za blagovremenu nabavku, distribuciju i sigurnost izbornih tehnologija i druge odgovarajuće tehničke opreme za neposredne izbore na svim nivoima vlasti u BiH te donosi podzakonske akte u vezi s instaliranjem i korištenjem izbornih tehnologija.
Kada se radi o narednim lokalnim izborima 2024. godine, CIK BiH definisat će obim primjene pilot-projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se pilot-projekti provesti te biti nadležan za njihovu provedbu.
Predviđa se i da se budžetska sredstva potrebna za finansiranje izbora isplaćuju u vrijeme i u iznosima koje odredi CIK BiH, a koji može podnijeti i budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda, koju utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Pri tome, Ministarstvo finansija i trezora BiH može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a, ali bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obvezama o ograničenjima rashoda i/ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže, čije bi uravnoteženje dovelo do umanjenja nacrta budžeta bilo kojeg drugog korisnika budžeta – pojedinačno ili linearno na zbirnom nivou.
Od dana stupanja na snagu navedene odluke visokog predstavnika, nijedna osoba koju je osudio bilo koji međunarodni ili domaći sud za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine neće se moći više kandidovati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost.
Predviđeno je i da CIK BiH može poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu utjecati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidacijskoj listi ili koje na drugi način mogu utjecati na rezultate izbora.
Velika promjena nastupila je i u načinu izbora predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika, čiji će izbor i imenovanje, evidenciju, edukovanje, certificiranje i ocjenjivanje, uz propisane procedure i uslove, ubuduće vršiti CIK BiH.
Novitet u ovom dijelu jeste i da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u tijelima političke stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana s političkom strankom niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke te moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način, što do sada nije bio slučaj.
Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuju opšinske izborne komisije, a prije stupanja na dužnost, svaki pojedinačni član izborne komisije i biračkog odbora dužan je potpisati zakletvu čiji tekst glasi:
Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrano obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i poštovati Ustav i zakone BiH.
Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH
Izmjene se odnose i u kontekstu Centralnog biračkog spiska, pri čemu se biraču garantuje pravo uvida u svoje lične podatke direktnim uvidom na internetskoj stranici CIK-a BiH unošenjem odgovarajućih ličnih podataka i/ili na drugi prikladan način, koji podzakonskim aktom utvrdi CIK, dok javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izboda, također putem internetske stranice CIK-a BIH, vodeći računa о načelima zaštite osobnih podataka.
Novitet je i obaveza političkih subjekata da najdalje u roku 15 dana od dana izbora s prostora određenog za kampanju uklone promotivne izborne materijale koji su korišteni u svrhu izborne kampanje.
Izmjene Izbornog zakona u kontekstu medija
Obimne izmjene Schmidt je nametnuo i kada se radi o izvještavanju o izbornoj kampanji putem online medija, plaćenom političkom oglašavanju, kao i lažnim informacijama koje iznose politički subjekti.
U detaljnoj analizi ovih segmenata izmjena Izbornog zakona BiH, koju je objavio Mediacentar Sarajevo, u kontekstu izvještavanja istaknuto je da se naznačajnija izmjena tiče obaveze online medija koji namjeravaju da izvještavaju o izbornoj kampanji da osiguraju javne i transparentne informacije o svom vlasništvu i pridržavaju se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.
U analizi se podsjeća i da se izmjenama zabranjuje političkim subjektima da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ove odredbe, CIK BiH ovlašten je da provede postupak, a iz Medija centra postavili su pitanje na koji će se način ove odredbe provoditi i kakve će biti sankcije ukoliko se one ne poštuju.
U okviru političkog oglašavanja, u analizi Medija centra primjećuje se da jedina novina jesu obaveze da su elektronski mediji dužni nedvosmisleno naznačiti da je riječ o plaćenom političkom oglašavanju, iako nije navedeno na koji način.
Pored toga, ukoliko političko oglašavanje uključuje bilo kakav vid diskriminacije ili predrasuda na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla, kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrozi priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi, elektronski mediji mogu odbiti emitovanje.
Iako, u slučaju da elektronski mediji emituju plaćeno političko oglašavanje suprotno odredbama, svako zainteresovano lice ima pravo podnijeti prijavu RAK-u, a odluke o žalbama političkih subjekata i građana regulator mora donijeti po hitnom postupku, u analizi se naglašava da nije navedeno šta se podrazumijeva pod hitnim postupkom.
Najave blokada i opstrukcija: Od “neprihvatljivosti” do konkretnih koraka u tom pravcu
Prethodne najave, ali i reakcije dijela političkih subjekata koji su dio vlasti na držvanom i entiteskim nivoima, nakon posljednjih namentnnutih izmjena Izbornog zakona BiH ostavljaju jedan broj otvorenih pitanja.
Za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića one su, kako je rekao, “nepotrebne i neprihvatljive”, ali i “ničim izazvane”.
Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a, dolaze samo par dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH. Ova odluka potpuno to negira.
Dragan Čović, 27.3.2024.
Predsjednik SNSD-a, koji je koalicioni partner HDZ-a BiH na državnom nivou, Milorad Dodik, ranije je u više navrata najavljivao reakciju RS ukoliko Schmidt nametne tzv. tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Ako se to desi, “mi ćemo donijeti svoj zakon i mi ćemo provesti lokalne izbore”, usvrtio je tako Dodik u intervjuu za BHRT 22. decembra 2023. godine te dodao da će “sve i jedna opštinska komisija odbiti Centralnu izbornu komisiju”.
Mi imamo tu moć da to uradimo, i mi ćemo provesti izbore po našim pravilima.
Milorad Dodik, 22.12.2023.
Tragom navedenih najava, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je na 11. posebnoj sjednici 29. marta 2024. godine usvojila zaključke u kojima se traži da se “od strane kolonijalne uprave u roku od 7 dana ponište sve odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik” te ukoliko se prvi zaključak ne ispuni, NSRS traži da se u najkraćem periodu održi sjednica Parlamentarne skupštini BiH na kojoj bi PSBIH proglasila “nedozvoljenim i ništavnim sve odluke Kristijana Šmita koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik”.
Pored toga, traži se da se organima BiH zabrani primjena tih odluka, a stranica OHR-a proglasi neprihvatljivim i antizakonitim mjestom objave akata, zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija te da se na istoj sjednici PSBiH donese Izborni zakon BiH, “sa svim poboljšanjima koji se tiču izbornog integriteta, i da se razvlasti CIK u njegovom antiustavnom djelovanju”.
Ukoliko se ne ispoštuje ovaj zaključak, NSRS “traži od izabranih predstavnika da prestanu odlučivati na nivou BiH i da se više ne vraćaju u taj proces” te navodi da će to zakonodavno tijelo “donijeti izborni zakon Republike Srpske”.
Prvi korak u tom pravcu učinjen je istoga dana na 12. posebnoj sjednici NSRS, održanoj 29. marta 2024. godine, na kojoj je usvojen Nacrt izbornog zakona RS, koji je upućen u javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku 15 dana.
Pored ostalog, ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje opštinska izborna komisija, koja obavlja i postupak žrijebanja, organizuje obuku članova biračkog odbora, dijeli certifikate, određuje biračka mjesta, ali i na njima dostavlja odgovarajuće izborne tehnologije.
Iako su nametnutim rješenjima ovlasti CIK-a BiH proširene, jasno je da bez saradnje opštinskih izbornih komisija izborni proces ne bi bilo moguće provesti te bi u slučaju da, kako je Dodik najavio, opštinske izborne komisije odbiju saradnju s CIK-om BiH, održavanje izbora bilo dovedeno u pitanje.
Kada se tome doda poziv NSRS da se “razvlasti CIK u njegovom antiustavnom djelovanju”, pitanja koja se postavljaju jesu da li će i u kolikoj mjeri izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Scmidth biti ili moći biti implementirane ukoliko bude opstrukcija u tom pravcu, kao i kakav bi u tom slučaju bio odgovor nadležnih institucija BiH, ali i OHR-a.
Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljniju analizu Odluke kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, glasati za ili protiv rješenja koja nudi te postaviti pitanja i dati prijedloge parlamentarcima i parlamentarkama o ovom i drugim zakonima.
(Istinomjer.ba)