Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ermina Salkičević-Dizdarević izjavila je da izmjene Izbornog zakona nisu zahtjev Evropske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji, što demantuje Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine.
Gosti emisije “Rezime” emitovane na Federalnoj televiziji 29. januara 2024. godine bili su Ermina Salkičević-Dizdarević (SDP BiH) i Midhat Čaušević (SDA), zastupnici u Predstavničkom domu PSBiH. U kontekstu otvaranja pregovora za pristupanje BiH Evropskoj uniji, Salkičević-Dizdarević izjavila je da izmjene Izbornog zakona BiH nisu jedan od uslova Evropske komisije:
Salkičević-Dizdarević: Vi znate da već nekoliko mjeseci uporno stavljamo u fokus cijelu priču pridruživanja članstvu Evropske unije i mogućem otvorenju pregovora u martu mjesecu. Taj Izborni zakon, Zakon o VSTV-u, Zakon o sprečavanju pranja novca, zakoni su koji su jako bitni i evo, pokušavamo…
FTV: Zašto Izborni zakon navodite u kontekstu te priče o otvaranju pregovora?
Salkičević-Dizdarević: Ja govorim u smislu zakona o kojima pričamo u kontekstu otvaranja pregovora. Naravno, nisu svima ti zakoni prioritet.
FTV: Ali nije nikome Izborni zakon, ni evropskoj delegaciji.
Salkičević-Dizdarević: Ne, nije, ali se spominju cijelo vrijeme u općem narativu kao nešto što bismo trebali riješiti do početka otvaranja pregovora, iako to nije zahtjev od naših partnera iz Evropske komisije.
FTV: A čiji je to zahtjev?
Salkičević-Dizdarević: Pa naši partneri u političkom životu u BiH bi voljeli da to riješe, evo recimo, partner HDZ bi želio da se ta priča riješi u najkraćem mogućem roku.
Ermina Salkičević-Dizdarević, 29.1.2024.
Uslovi za otvaranje pregovora iz Mišljenja u Evropske komisije
U Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji objavljenom 2019. godine Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji trebali otvoriti “kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava”.
S tim u vezi, Evropska komisija kaže da će Bosna i Hercegovina morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, a među njima se, kao prioriteti 4-f, nalaze i provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava:
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se (…) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci.
Mišljenje Evropske komisije, 2019.
Prema članu V Ustava Bosne i Hercegovine, građani/ke Bosne i Hercegovine koji/e ne pripadaju nijednom od triju konstitutivna naroda u BiH ne mogu biti članovi/ice Predsjedništva BiH, odnosno delegati/kinje u Domu naroda PSBiH. Iste odredbe navedene su i u Izbornom zakonu BiH, njegovim članovima 8.1 i 9.12.
Dervo Sejdić i Jakob Finci podnijeli su u julu, odnosno u augustu 2006. godine predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog nemogućnosti da se kao Rom, odnosno Jevrej, kandiduju za članove Doma naroda PSBiH i Predsjedništvo BiH. Ovaj je sud u decembru 2009. godine utvrdio da postoji kršenje člana 14. u vezi s članom 3. Protokola br. 1 koji se odnosi na nemogućnost aplikanata da se kandiduju za Dom naroda PSBiH te povreda člana 1. Protokola br. 12 zbog nemogućnosti da se kandiduju za Predsjedništvo BiH.
Pored presude u slučaju “Sejdić-Finci”, podsjećamo i da je u presudama “Zornić”, “Pilav”, “Šlaku”, “Pudarić” i “Kovačević” navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH.
Evropska komisija je 8. novembra 2023. godine usvojila Paket proširenja za 2023. godinu u kome je prezentovana ocjena stanja i napretka koji je ostvarila BiH. Tom prilikom za BiH je preporučeno otvaranje pregovora o pristupanju, ali da “mora uložiti dodatne napore da ispuni ključne prioritete iz Mišljenja Komisije o njenom zahtjevu za članstvo iz 2019. godine”.
Posljednji istupi EU zvaničnika/ca o uslovima za otvaranje pregovora
Nakon što je Istinomjer kontaktirao Erminu Salkičević-Dizdarević za obrazloženje tvrdnje kako izmjene Izbornog zakona nisu zahtjev Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora, Salkičević-Dizdarević odgovorila je sljedeće:
Samo morate ovo staviti u kontekst marta i tih prioriteta, a izmjene Izbornog zakona se ne pominju kao prioritet “za naše još malo”, nego: zakon o sudovima, zakon o sukobu interesa te zakon o sprečavanju pranja novca i borba protiv terorizma te VSTV. A svakako znate da su u tom momentu u proceduri bile izmjene Izbornog zakona usvojene na Predstavničkom domu PSBiH i vjerovatno zbog toga i nije u prioritetu pominjanja naših partnera iz Evropske komisije, posebno tu mislim na posljednju posjetu predsjednice Evropske komisije.
Ermina Salkičević-Dizdarević, 2.2.2024.
U zajedničkoj kolumni šefa Delegacije Evropske unije u BiH Johanna Sattlera, ambasadorice Kraljevine Španije u BiH Maríje Terese Lizaranzu Perinat i otpravnika poslova Ambasade Belgije u BiH Benjamina Sturtewagena objavljenoj 19. decembra 2023. godine navedeno je da je “nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora”, bez obzira na učinjene korake.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, u obraćanju na konferenciji za medije u Sarajevu 23. januara 2024. godine, navela je da su “naredni koraci” za BiH usvajanje zakona po temeljnim pitanjima procesa pristupanja, odnosno u oblasti demokratije i vladavine prava.
Posao kreće od suzbijanja pranja novca, sukoba interesa i, primjera radi, Zakona o sudovima. Poznato vam je da će Komisija izvijestitii Vijeće o napretku do marta, što će biti osnov za diskusiju evropskih lidera.
Ursula von der Leyen, 23.1.2024.
Dakle, iako su zvaničnici/e Evropske unije utvrdili da BiH u narednom periodu treba usvojiti set određenih zakona, nije precizirano da su zakoni koje spominje Ermina Salkičević-Dizdarević jedini preduslov za otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Budući da se izmjene Izbornog zakona navode kao uslov Evropske komisije za otvaranje pregovora u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, tvrdnju Ermine Salkičević-Dizdarević da “to nije zahtjev partnera iz Evropske komisije” Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)