Iako je prošlo 28 godina od kraja rata, u Bosni i Hercegovini još uvijek je 860 km2 minski sumnjivih područja, što iznosi 1,69% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Tokom prethodne godine ova površina smanjena je za 52,74 km2, gdje je pronađeno 3.529 mina i 1.833 eksplozivna sredstva zaostala ratom. Nažalost, od kraja rata do danas smrtno su stradale 624 osobe.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina. Ovaj je dan prvi put obilježen 4. aprila 2006. godine kao podsjetnik globalnoj zajednici da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. U Bosni i Hercegovini se 4. april ove godine obilježio prezentacijom MSP projekta deminiranja Vojkovića u opštini Istočna Ilidža.
Ova je lokacija, prema riječima direktora Centra za uklanjanje mina (BHMAC) Saše Obradovića, posljednja kada je riječ o deminiranju u ovoj opštini.
Područje Istočne Ilidže posljednji je projekt MSP Vojkovića, gdje ćemo deminirati; ostali su nam još u Vogošći, Hadžićima, gdje nismo deminirali područje, i naravno, opštine Pale, gdje ćemo u narednom periodu ponovo dati na rad deminerskim kompanijama.
Saša Obradović, 4.4.2023.
Na ovoj lokaciji do sada je nađeno oko 50 minsko-eksplozivnih sredstava, a deminiranje ovih sredstava omogućit će siguran prilaz kamenolomu, državnom zatvoru te parcelama lokalnog stanovništva, koje se ne koriste zbog postojanja minske opasnosti.
Projekat se nalazi na entitetskoj liniji razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske i njim su obuhvaćena sva poznata minski sumnjiva područja u opštini Istočna Ilidža.
Đorđe Čelik, načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Opštine Istočna Ilidža, naglasio je da je ovo veoma značajan projekt za ovu opštinu.
Završetkom ovog projekta preko 30 hiljada kvadratnih metara zemljišta stavlja se u upotrebu, i to će biti veoma značajno za razvoj opštine Istočna Ilidža.
Đorđe Čelik, 4.4.2023.
Uklanjanje preostalih minsko-eksplozivnih sredstava – konstantno produžavanje rokova
Bosna i Hercegovina je, kada je u pitanju uklanjanje mina, potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija i obavezala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. Nažalost, ove obaveze nisu ispunjene kako je planirano.
Nakon ratificiranja Konvencije o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i njihovog uništavanja donesene 1998. godine, koja je stupila na snagu u martu 1999. godine, 1. mart 2009. godine određen je kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti.
Međutim, u martu 2008. godine BiH je dostavila prvi zahtjev za produženje ovog roka, koji je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije, te je 1. mart 2019. godine određen kao novi rok. Prema članu 5. Konvencije (i u skladu s produženjem roka za deset godina, koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), BiH je bila obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine.
No, tadašnji vršilac dužnosti BHMAC-a Saša Obradović krajem 2018. godine naveo je da je ovaj proces trebao biti završen u martu 2019. godine, ali da nije bio obezbijeđen sav novac, zbog čega je u aprilu 2018. godine BiH podnijela zahtjev za produženje roka do 2025. godine, kao i da je “za novi strateški plan, koji predviđa da BiH potpuno bude očišćena od mina do 2025. godine, potrebno izdvojiti 336 miliona KM”.
Ipak, rok se 2020. godine pomjerio za mart 2027. godine. Na sastanku zemalja članica potpisnica Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina, održanom u novembru 2020. godine, predstavljen je zahtjev za produženje rokova prema članu 5. Konvencije, koji se odnosi na uklanjanje PP mina iz preostalih minskih polja, a koja se nalaze pod jurisdikcijom naše zemlje.
Iako je, prema Konvenciji o zabrani PP mina, Bosna i Hercegovina dobila produženje roka za uklanjanje svih preostalih minsko-eksplozivnih sredstava do 2027. godine, zbog nedostatka finansijskih sredstava od nadležnih domaćih institucija i povlačenja stranih donatora, procjena je da će se ovaj proces završiti tek 2030. godine.
Ove godine je i revizija Strategije protivminskog djelovanja. Napuštaju nas donatori. Ukrajina je veliko ratište, gdje se donatori već, evo, tri godine okreću prema tim zemljama. Bosna i Hercegovina moraće sama da se suoči sa ovim problemom, i to je ono na šta apelujemo maksimalno – da se pojačaju ljudski kapaciteti u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, civilnim zaštitama Republike Srpske i Federacije, i naravno, BHMAC-a, kako bismo našim domaćim kapacitetima mogli da oslobodimo zemlju. To je, po mojim procjenama, 2030. godina.
Saša Obradović, 4.4.2023.
Deminerski bataljon Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je, prema riječima generalmajora Oružanih snaga BiH Radovana Ilića, jedna od najjačih organizacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.
Mi smo do sada, od kada je uspostavljena organizacija za realizaciju godišnjih planova protivminskih akcija, deminirali preko 51 milion kvadratnih metara i uklonili oko 21 hiljadu raznih vrsta mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava, i time spasili toliko života.
Radovan Ilić, 4.4.2023.
Ilić je istakao da je 2019. godine ostvarena realizacija godišnjeg plana protivminskih akcija sa 109%, a nakon toga je uslijedio period stagnacije, s trenutnom realizacijom u iznosu 75-80% na godišnjem nivou, te naveo i šta je razlog tome.
Dva su osnovna razloga zašto je to tako. To je stanje personala i stanje logistike u okviru deminerskog bataljona.
Radovan Ilić, 4.4.2023.
Još 1,69% teritorija BiH pod sumnjivo opasnom površinom i skoro 2.000 nastradalih građana/ki
U Bosni i Hercegovini je u ovom trenutku ostalo još 860 km2 sumnjive opasne površine, što je za BHT1 potvrdio i Muamer Halilović, šef Odsjeka za deminiranje Federalne uprave civilne zaštite.
Nakon završetka rata, 1996. godine, u Bosni i Hercegovini bilo je 4.200 km2 sumnjive površine – 8,2% ukupne površine Bosne i Hercegovine. Trenutno u Bosni i Hercegovini imamo skoro 900 km2 sumnjive površine, tačnije 870, što je 1,69% od ukupne površine Bosne i Hercegovine.
Muamer Halilović, 4.4.2023.
Sumnjivom opasnom površinom obuhvaćeno je 118 opština i lokalnih zajednica, koje su još uvijek ugrožene, kao i stanovništvo, koje je nastanjeno blizu minskih polja.
860 hiljada ljudi, prema zadnjoj procjeni, indirektno je ugroženo od mina, a direktna ugroženost, skoro 100 hiljada ljudi živi u blizini minskih polja.
Muamer Halilović, 4.4.2023.
Od kraja rata, u Bosni i Hercegovini od minsko-eksplozivnih sredstava stradala je 1.781 osoba, od čega 624 smrtno. Od ovog broja, nastradala su 134 deminera, od čega su smrtno stradala 53. Smrtni slučaj zabilježen je i 2022. godine u Lukavcu i 2023. godine u Doboju prilikom prikupljanja ogrjeva i sekundarnih sirovina u minski obilježenom području.
Od kraja rata do sad stradalo se 1.870, od toga 623 smrtno stradale, 53 deminera, jedno smrtno lice i u Doboju u 2023. godini.
Muamer Halilović, 4.4.2023.
Bosna i Hercegovina još uvijek je jedna od minski najugroženijih država u Evropi i svijetu. Zbog manjka sredstava i povlačenja donatora, deminiranje se odvija usporenom dinamikom, što još uvijek ostavlja procenat površine Bosne i Hercegovine sumnjivo opasnom, koja se upravo iz tog razloga i ne koristi, te predstavlja prijetnju lokalnom stanovništvu kada je riječ o potrazi za sirovinama. Uz manjak sredstava i ljudskih kapaciteta, porazno je da su očekivanja da će Bosna i Hercegovina, unatoč pomjeranju roka za 2027. godinu, od mina biti oslobođena tek 2030. godine.
(Istinomjer.ba)