Nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo preporuku za izradu i usvajanje državnog zakona o gasu, na površinu su ponovo isplivali stari problemi u vezi s energetskom politikom BiH. Nepostojanje tog zakona jedan je od razloga što je BiH trenutno pod sankcijama Evropske energetske zajednice (EEZ), a usvajanje ovog zakona jedna je i od obaveza koju je naša zemlja preuzela na putu EU integracija.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović 7.2.2023. godine u zvaničnu proceduru uputio je preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu Bosne i Hercegovine, a koja je usvojena na 3. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 22.2.2023. godine. Međutim, reakcije visokih državnih funkcionera koji dolaze iz Republike Srpske ne idu u prilog tome da će preporuka dobiti potrebnu podršku.
Kako je povodom upućivanja preporuke naglašeno u saopštenju iz Bećirovićevog kabineta, centralno mjesto u prijedlogu ima ukidanje neustavnih entitetskih regulatora i uspostava državnog regulatora za oblast prirodnog gasa s adekvatnim ovlastima i instrumentima za njihovu provedbu.
Predmetni prijedlog se bazira na odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, preuzetim obavezama prema EU i Energetskoj zajednici, a sa ciljem uspostave jasnih pravila u sektoru prirodnog gasa i razvoja tržišta i konkurencije u skladu sa važećim energetskim paketima EU.
Predsjedništvo BiH, 17.2.2023.
Prijedlog je, kako je još rečeno, upućen s ciljem rješenja pitanja diverzifikacije izvora i boljeg snabdijevanja prirodnim gasom, s boljim cijenama i drugim povoljnijim uslovima za sve građane i narode BiH, te je važan korak u rješavanju otvorenih postupaka prema BiH od Energetske zajednice.
Ovakav sistemski pristup u rješavanju pitanja iz oblasti energetike usvajanjem jedinstvenog, adekvatnog i funkcionalnog zakona o gasu sa uspostavom državnog regulatora za oblast prirodnog gasa predstavlja jedini ispravan način rješavanja i pitanja pojedinačnih projekata u ovom sektoru. Time se napuštaju neodgovarajući i evidentno neuspješni dosadašnji pristupi regulacije ovog sektora u zajedničkom paketu sa električnom energijom, ali i pristup zanemarivanja gasnog sektora i fokusiranja samo na pitanja regulative iz oblasti električne energije. Prijedlog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića odnosi se i na rješavanje alokacije kapaciteta, razvoja transportne mreže, balansiranja, tržišta gasa, uspostave jedinstvenih mrežnih pravila, certifikacije i razdvajanja operatora transportnog sistema i brojna druga važna pitanja za sektor prirodnog gasa.
Predsjedništvo BiH, 17.2.2023.
Međutim, s iznesenim stavovima i mišljenjem povodom navedene preporuke nije se složila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Svoj glas protiv ovog prijedloga Cvijanović je, između ostalog, obrazložila tvrdnjom da je cijela oblast energetike u nadležnosti entiteta te, podsjetivši da je Vlada Republike Srpske donijela svoj zakon o energetici i da ima i svoju strategiju energetike i da je zakon usklađen s odredbama trećeg energetskog paketa, iznijela mišljenje zašto FBiH, pored ostalog, to isto nije uradila:
Federacija BiH još funkcioniše na osnovu uredbe i nikada nije ni htjela da donese svoj zakon o energetici, upravo da bi se došlo u ovu situaciju da se forsira donošenje zakonskog rješenja na nivou Bosne i Hercegovine.
Željka Cvijanović, 22.2.2023.
Izjavivši da je na spomenutoj sjednici Predsjedništva “bilo preglasavanje prilikom glasanja o ovoj tački dnevnog reda”, predsjedavajuća tog tijela izvršne vlasti u BiH potvrdila je da se po tom pitanju ne može pozvati na mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Ukazala sam na to da, bez obzira što mi želimo da se identifikujemo sa nekom temom kao članovi Predsjedništva, to je jedna dimenzija, a druga dimenzija je to da o tome odlučuju neki sasvim drugi organi i da sve što se na tom planu bude dešavalo, to će biti stvar Parlamenta. Nije na Predsjedništvu da odlučluje o ovim stvarima.
Željka Cvijanović, 22.2.2023.
Sankcije EEZ-a za BiH i zbog neusvajanja državnog zakona
Evropska energetska zajednica je sankcije BiH uvela 17.12.2020. godine, između ostalog i zbog neusvajanja državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije.
U komentaru povodom sankcija, koordinator energetskog i programa klimatskih promjena i aktivista Centra za ekologiju Tuzla Denis Žiško podsjetio je da je riječ o obavezama koje je naša zemlja preuzela.
Ova odluka za BiH je samo kontinutitet, dokaz da BiH krši obaveze preuzete kroz međunarodne sporazume. Kroz Drugi energetski paket, BiH se obavezala za poštivanje direktiva o sumporu, gorivima, sektoru gasa… Trećim paketom definirane su legislative. No, ništa od toga nije urađeno, ispoštovano. Nakon višegodišnjeg upozoravanja EEZ-a da BiH nije ispunila preuzete obaveze, koje joj niko nije nametnuo, nego su bh.ministri to usvojili, izrečene su sankcije.
Denis Žiško, 19.1.2021.
Da BiH nije implementirala ni drugi, dok EU kreće s petim energetskim paketom, Istinomjer je potvrdio godinu nakon uvođenja sankcija BiH, ocijenivši istinitom tvrdnju tadašnjeg predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da je naša zemlja još uvijek u drugom energetskom paketu, dok EU radi na uvođenju petog.
BiH ne čini ništa kako bi unaprijedila svoje zakonodavstvo i standarde. Nema zakona o gasu. U Evropi se u ovom sektoru razmišlja o petom energetskom paketu, dok smo mi na drugom, koji je važio prije 24-25 godina. Onda možete da zamislite koliko nazadujemo.
Mirko Šarović, 20.1.2022.
Nekoliko mjeseci pred uvođenje navedenog seta sankcija tadašnji direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač podsjetio je da je na ministarskom savjetu energetske zajednice u Sarajevu dogovoreno da prvo entiteti podrže nacrt državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, a onda da se usvoje entitetski zakoni usklađeni s nacrtom državnog zakona, dodavši da se Federacija BiH nije držala takve mape puta.
Federacija BiH te mape puta se uopšte nije pridržavala, odnosno nije poštovala. Republika Srpska je poštovala malo – nisu podržali državni zakon, nego su napisali svoj zakon o tržištu gasa i svoj zakon o tržištu električne energije – oba su usklađena sa pravnim poretkom Energetske zajednice, a Federacija BiH nije napravila nijedan ni drugi.
Janez Kopač, 29.7.2019.
Tim povodom još uvijek aktuelni ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nermin Džindić izjavio je da je federalna Vlada prije godinu i po poslala komentar, odnosno pozitivno mišljenje na prijedlog dostavljenog teksta zakona te dodao da smatra da je resorno državno ministarstvo nadležno za usvajanje zakona i da mišljenja koja dolaze iz entiteta nisu presudna.
Vlada Federacije BiH saglasna je sa prijedlogom teksta koji je dostavljen Vladi uz jedan komentar – da se neke osnovne odredbe ustavne nadležnosti moraju implementirati.
Nermin Džindić, 29.7.2019.
Preporuke USAID-a i neispunjeni zaključci Parlamenta FBiH
Samo nekoliko dana kasnije i u dokumentu “Preporuke za reformu sektora prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini”, koji je objavio USAID u okviru Opštih preporuka, u prvoj se stavci naglašava potreba za usvajanjem primarnog zakonodavstva.
Sadašnjem pravnom i regulatornom okviru za sektor gasa BiH i njenih entiteta nedostaju ključni elementi pravne stečevine EU za sektor prirodnog gasa (koji se primjenjuju u ugovornim stranama Energetske zajednice). Prije nego što je moguće provesti regulatorne mjere za specifične oblasti sektora gasa, potrebno je osigurati primarno zakonodavstvo na osnovu kojeg će se usvojiti podzakonski akti i praktične (regulatorne) smjernice ili propisi (pravilnici). Prvi i najvažniji koraci u tom smislu su usvajanje zakona o prirodnom gasu na državnom i na nivou FBiH i harmonizacije postojećeg Zakona o gasu RS sa zakonom o gasu na državnom nivou ukoliko je to potrebno. Dva ključna elementa koja je potrebno riješiti primarnim zakonodavstvom na državnom nivou su (i) uspostavljanje državnog regulatornog tijela, (ii) regulatornog tijela Federacije i (iii) implementacija ulazno-izlaznog sistema za transportne sisteme gasa u BiH.
USAID, septembar 2019.
Ubrzo nakon uvođenja posljednjeg seta sankcija, 14.1.2020. godine održana je tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH pod nazivom “Ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice – status implementacije u Federaciji BiH”.
Na sjednici je usvojeno 12 zaključaka, pri čemu je ovo zakonodavno tijelo podržalo usvajanje državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa te prenosu i tržištu električne energije u BiH.
Svjesni zahtjeva koji se nalaze pred BiH u pravcu potrebe i hitnosti usvajanja zakonodavstva na državnom niovu usklađenim sa Trećim energetskim paketom iz oblasti energije i gasa, Predstavnički dom PFBiH traži od Vijeća ministara BiH i nadležnih državnih i entitetskih ministarstava, uključujući državne institucije koje su vezane za donošenje zakonodavnog okvira za oblast električne energije i gasa na državnom nivou, da učine neophodne korake kako bi se usaglasile evidentne razlike i donio ovaj zakon u što kraćem roku, a sve u okviru ponuđene pomoći i organizacije EU- Delegacije u BiH i USAID.
Predstavnički dom PFBiH, 14.1.2020.
Pored navedenog, pozvano je na uporedno pristupanje usaglašavanju i usvajanju zakona o električnog energiji BiH s odredbama državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH.
Donošenje/usaglašavanje entitetskih zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu
Uporedo pristupiti usaglašavanju i usvajanju Zakona o električnoj energiji u FBiH sa odredbama državnog Zakona o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH, nakon njegovog usvajanja, kako bi se u isti transponovale odredbe Trećeg energetskog paketa. Uporedo pristupiti izradi i usvajanju zakona o gasu FBiH koji će biti usaglašen sa državnim Zakonom o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH i, nakon njegovog usvajanja, i harmonizovan sa izmijenjenim Zakonom o gasu RS.
Predstavnički dom PFBiH, 14.1.2020.
Jedinstvo funkiconera/ki iz RS: Neće biti državnog zakona o gasu
Govoreći o izvršnoj vlasti na državnom nivou, pored Željke Cvijanović, i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Staša Košarac stava je da je cijela oblast energetike u nadležnosti entiteta, a preporuku Denisa Bećirovića o izradi i usvajanju zakona o gasu BiH nazvao je apsolutno neprihvatljivom, ustvrdivši da navedeni zakon neće biti usvojen.
Neću podržati takav prijedlog, jer predstavlja grubi napad na ustavne nadležnosti Republike Srpske. Zakon o gasu na nivou BiH neće biti usvojen jer je to pitanje u primarnoj ustavnoj nadležnosti entiteta.
Staša Košarac, 19.2.2023.
Izjavivši i da ministarstvo na čijem je čelu intenzivno radi na usaglašavanju i koordinaciji s resornim ministarstvima iz Republike Srpske i FBiH na izradi teksta zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, Košarac je naglasio da nijedno rješenje neće biti upućeno u proceduru bez saglasnosti institucija Republike Srpske.
Aktivno sarađujemo na tom pitanju, uvažavajući ustavne nadležnosti. Vjerujem da ćemo u konačnici doći do rješenja kojim ćemo ispoštovati evropske direktive.
Staša Košarac, 19.2.2023.
S obzirom na stavove najviših državnih funkcionera/ki u BiH koji/e dolaze iz Republike Srpske da zakon o gasu na nivou BiH neće biti usvojen, nije jasno kako će onda, kako to Košarac tvrdi, “u konačnici doći do rješenja kojim će se ispoštovati evropske direktive.”
Analitički izvještaj priložen uz Mišljenje EK jasan: Diskriminacija u DERK-u i obaveza usvajanja državnog zakona o plinu
Na kraju, da BiH treba da ima državni zakon o gasu, da RS osporava nadležnost državnog nivoa za kreiranje politika, donošenje zakona i regulaciju u većini energetskih podsektora, posebno za prirodni plin, te da postoji diskriminacija u okviru sastava i odlučivanja u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), potvrđeno je i 29.5.2019. godine i u Analitičkom izvještaju priloženim uz Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Tako se u poglavlju Energija u Analitičkom izvještaju kaže da je DERK zadužen isključivo za prenos električne energije samo na državnom nivou, bez ikakve nadležnosti za sektor plina, te da “ovakvo zakonsko uređenje nije u skladu sa zahtjevima Direktive za uspostavljanje jedinstvenog regulatornog tijela za električnu energiju i plin na državnom nivou i predmet je postupka koji je Energetska zajednica pokrenula protiv BiH zbog neizvršavanja obaveza”.
Pored toga, naglašena je i diskriminacija prema ostalima u okviru DERK-a, koji se sastoji od tri člana Komisije koji predstavljaju tri konstitutivna naroda.
Njegova djelotvornost je narušena potrebom za jednoglasnim donošenjem odluka. Republika Srpska osporava nadležnost državnog nivoa za kreiranje politika, donošenje zakona i regulaciju u većini energetskih podsektora, posebno za prirodni plin. To uključuje osporavanje donošenja propisa na državnom nivou i uspostavljanje regulatora za plin na državnom nivou.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
U izvještaju se dalje konstatuje da bi Bosna i Hercegovina trebala hitno osigurati usklađivanje s trećim energetskim paketom kako bi se uspostavilo funkcionalno unutrašnje energetsko tržište električne energije i plina, čime bi se “uklonile najveće pravne prepreke za uvođenje tržišta za dan unaprijed i uravnoteženo tržište u Bosni i Hercegovini i njegovu integraciju u regionalno tržište električne energije u sklopu Agende povezivanja WB6 i povezanih reformskih mjera”.
U dokumentu Evropske komisije se i podvlači da fragmentirano i neusklađeno zakonodavstvo u sektoru plina ne omogućava njihovu potpunu identifikaciju i dodjelu jednoobraznog statusa te u zaključku, pored ostalog, nedvosmisleno nalaže da naša zemlja “bez odlaganja treba usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou u skladu s trećim energetskim paketom u oblasti električne energije i plina”.
Bosna i Hercegovina treba pojačati svoje napore na uspostavi funkcionalnih unutrašnjih tržišta i njihovoj integraciji u regionalno tržište. Bosna i Hercegovina bez odlaganja treba usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou u skladu s Trećim energetskim paketom u oblasti električne energije i plina, koje bi trebalo da prati usaglašeno entitetsko zakonodavstvo. Općenito, zemlja zaostaje u provedbi svojih obaveza koje proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Situaciju u sektoru otežava političko uplitanje, što rezultira nepovoljnom investicijskom klimom i nedovoljnom regulatornom nezavisnošću.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
Na kraju dijela o energiji, iz Evropske komisije tada je poručeno da bi “u narednoj godini Bosna i Hercegovina posebno trebala uraditi sljedeće”:
– usvojiti pravne okvire za plin i električnu energiju u skladu s Trećim energetskim paketom;
– intenzivirati svoje napore na provedbi mjera reforme povezivanja kako bi se podržao funkcionalni rad regionalnog tržišta;
– usvojiti državno i entitetsko zakonodavstvo u oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti u skladu sa obavezama koje proizlaze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.
Analitički izvještaj, 29.5.2019.
Iako su, barem u retoričkoj ravni, svi politički subjekti u Bosni i Hercegovini saglasni da zemlja treba da ide u pravcu EU, prošle su skoro četiri “narede” godine nakon objavljivanja Mišljenja EK i Analitičkog izvještaja, ali ni u sektoru energije još uvijek nisu ispunjene preuzete obaveze. U međuvremenu, BiH je dobila status kandidata za članstvo u EU.
(Istinomjer.ba)