Evropsko vijeće je na sastanku održanom 15. decembra 2022. godine odobrilo status kandidata za Bosnu i Hercegovinu. Pored toga što je naša zemlja tako napravila još jedan formalni korak u procesu pristupanja u Evropsku uniju, ovom odlukom u istoriju je otišlo i jedno od najstarijih i najčešće davanih obećanja političkih aktera u BiH.
“Ove godine Bosna i Hercegovina dobiće status kandidata”, obećanje je koje su građani naše zemlje imali priliku čuju u proteklih 12 godina od strane političkih lidera koje su birali.
Godine su prolazile, ali se po tom pitanju ništa nije mijenjalo. Obećanja su i dalje bila tu, ali status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji nije bio bliže.
Nakon što je Evropska komisija 29.5.2019. godine usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u okviru kojeg je identifikovano 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evrospkoj uniji, optimizam koji je u tom momentu bio vidljiv da će nadležni u BiH ozbiljno prionuti na posao, ispostavilo se, nije imao posebnog utemeljenja.
Tri godine kasnije, samo jedan od navedenih zadataka stavaljenih pred našu zemlju bio je u potpunosti ispunjen, a zvaničnici EU uzalud su naglašavali da je za kandidatski status potrebno da BiH ostvari suštinski napredak u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK-a.
Da se to nije desilo, u svom javnom istupu 7.5.2021. godine izjavio je i Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler. Potvrdivši tom prilikom da je BiH mjesto u EU, Sattler je na pitanje o kandidatskom statusu odgovorio da su vrata EU otvorena, te dodao: “Predugo se priča na ovu temu. Ako pogledate mišljenje Evropske komisije, dvije godine su prošle” izjavio je tako u maju 2021. godine Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler rekavši tada da kandidatski status do kraja 2021. godine nije moguć “zato što ništa od obećanja nije ostvareno.”
Umjesto da ispune uslove, bh. političari bi kandidatski status “na lijepe oči”, bila je analiza Istinomjera iz maja 2021. godine u kojoj smo između ostalog skrenuli pažnju na “žalbe” političkih aktera u BiH na činjenicu da naša zemlja treba da ispuni određene uslove da bi nastavila svoj put ka Evropskoj uniji.
“Ne znam zašto odugovlače sa davanjem kandidatskog statusa, kad oni vrlo dobro znaju šta smo i kakvo je stanje u BiH”, zapitao se početkom oktobra 2020. godine tadašnji zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović (HDZ BiH), dodajući da je “BiH je složena zemlja i u EU to vrlo dobro znaju”.
Međutim, oni nama stalno postavljaju uslove za koje znaju da će ih biti teško ispuniti.
Nikola Lovrinović, 1.10.2020.
Žalio se i još uvijek aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.
“Prošle godine smo mnogo vremena proveli ispunjavajući uslove za dobijanje kandidatskog statusa pripremom tri zakonska rješenja koje smo spremni da usvojimo u ovoj godini bez da kandidatski status bude dalje uslovljavan određenim izmjenama Izbornog zakona, a samim tim ni bilo kakvim izmjenama Ustava”, ustvrdio je Tegeltija na drugu godišnjicu objavljivanja Mišljenja EK, izoseći svoje mišljenje po pitanju ispunjavanja uslova za kandidatski status:
Dakle, smatram da bi bilo dobro da na osnovu ispunjenih uslova koja se odnose na ova tri zakonska rješenja dobijemo kandidatski status.
Zoran Tegeltija, 18.5.2021.
Vrijeme je prolazilo, a suštinskog napretka u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK nije bilo, dok su u isto vrijeme nastavljeni pozivi od strane političkih aktera u našoj zemlji da se BiH da kandidatski status.
Prekretnica se desila 12.10.2022. godine kada je Evropska komisija usvojila Paket proširenja za 2022. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu stanja napretka koje su napravile zemlje Zapadnog Balkana i Turska na svojim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na provođenje ključnih reformi kao i jasne upute o reformskim prioritetima koji predstoje.
Tom prilikom “Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji. Komisija će nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini.”
Iz izjave Visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josepa Borrell date tim povodom, bilo je jasno da je, pored ostalog, jedan od ključnih razloga ovakve odluke novi geopolitički kontekst nastao nakon, kako je Borrell rekao, “brutalne invazije Rusije na Ukrajinu” .
Danas preporučujemo Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status. Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će region iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je evropsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za naš kontinent.
Josep Borrell, 12.10.2022.
Nakon preporuke Evropske komisije, Istinomjer je u analizi Kandidatski status za BiH bez dodatnih uslova, ali “postoje očekivanja” obrazložio da nedavno donesena odluka Evropskog vijeća da se BiH zvanično postane kandidatom za članstvo nije bila uslovljena od strane Evropske komisije, ali i da je bilo za očekivati da Evropsko vijeće donose pozitivnu odluku u tom smislu.
Međutim, puno je teže predvidjeti kako će se i kojim tempom stvari u budućnosti odvijati po pitanju daljeg napretka naše zemlje u Evropsku uniju.
Mišljenje EK je po tom pitanju jasno. Naime, sljedeći krupan korak ka članstvu trebao bi biti otvaranje pristupnih pregovora ali tek nakon, kako se u Mišljenju nalaže, naša zemlja “postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo”, odnosno osigura ispunjenje 14 ključnih prioriteta
Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava. Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje ključnih prioriteta.
Mišljenje EK, 29.5.2019.
Slično kao i sa dugogodišnjim najavama dobijanja kandidatskog statusa od strane klljučnih političkih aktera u BiH, za očekivati je da će u narednom periodu građani imati priliku da slušaju nova obećanja u vezi eurointegracija BiH. Ovoga puta na redu su obećanja o početku pristupnih pregovora.
Kao i ona u vezi kandidatskog statusa, Istinomjer će bilježiti i pratiti i obećanja u vezi početka pregovora, sa nadom da do njihovog ispunjenja neće proteći 12 punih godina.
(Istinomjer.ba)