Član Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru Nino Raspudić prilikom obraćanja na 12. sjednici Sabora 6.10.2022. godine iznio je neistinitu tvrdnju o “legalnosti” člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Ustavu BiH, odnosno njegovom dijelu kojim je definiran rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Raspudić je ustvrdio da je pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH “po četvrti put uzurpirana izbornim inžinjeringom” te je tokom svog izlaganja člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda okarakterizirao kao “predstavnika Hrvata”. Dodao je i da Željko Komšić nema “legalitet” i da se “u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, ovaj član Predsjedništva obraća Klubu hrvatskog naroda”.
Nitko više ne spori da Željko Komšić, i to izborni podaci dovoljno jasno govore, gdje je on dobio te glasove, nitko ne spori da on nema legitimitet biti u Predsjedništvu i predstavljati Hrvate. Ali kažu “on je legalan”, no upitno je da li je i legalan, jer po Aneksu IV, u Ustavu BiH, u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, on se obraća Klubu hrvatskog naroda, taj hrvatski član Predsjedništva BiH.
Nino Raspudić, 6.10.2022.
Podsjećamo, Hrvatski sabor nedavno je na dnevni red uvrstio zaključak Kluba zastupnika Mosta kojim bi se Vlada obavezala da Željka Komšića proglasi personom non grata u Republici Hrvatskoj.
I u Prijedlogu zaključka Kluba zastupnika Mosta navodi se da se Komšić nelegitimno postavio na položaj “predstavnika hrvatskog naroda”, ali i da je Republika Hrvatska “jedan od jamaca Dejtonskog mirovnog ugovora”.
Tvrdnju da je Republika Hrvatska “jamac Dejtonskog sporazuma” demantira prva alineja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, gdje se navodi da su Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija “strane” u sporazumu. Srbija i Hrvatska spominju se i u drugim dijelovima Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali ne kao “garanti” ili “jamci”, već kao “potpisnice”, “sudionice” i “strane”. Potrebno je istaći i da se riječi “garant/i” ili “jamac/ci” ne spominju ni na jednom mjestu u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Više o ovoj temi možete pročitati u Istinomjerovoj analizi Hrvatska i Srbija su “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, a ne “garanti” Dejtonskog sporazuma.
U kontekstu tvrdnje da je član Predsjedništva BiH “predstavnik naroda” potrebno je naglasiti da se nijedna institucija vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, pa tako ni Predsjedništvo, ne sastoji od predstavnika određenog naroda, što se može zaključiti prije svega iz Ustava Bosne i Hercegovine. Članom V Ustava BiH definirano je da se Predsjedništvo BiH “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”. Dakle, iako su članovi Predsjedništva BiH članovi konstitutivnih naroda, oni ne predstavljaju samo narod iz kojeg dolaze.
Također, i u tekstu svečane zakletve, koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva, navodi se da će se oni zalagati za interese i ravnopravnost svih građana Bosne i Hercegovine:
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Tvrdnju da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici pojedinih konstitutivnih naroda demantira i odluka Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, u kojoj stoji da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
Striktna identifikacija teritorija sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane člankom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.” Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tomu, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinke Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije.
Djelimična odluka Ustavnog suda BiH
Istinomjer je u više navrata neistinitim ocjenjivao tvrdnje bosanskohercegovačkih političkih aktera/ki da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine predstavnici pojedinačnih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a među ocijenjenima našli su se Marinko Čavara, Nikola Lovrinović, Zdenka Džambas i drugi. I naš partnerski portal Faktograf.hr bavio se sličnom temom u analizi Milanovićeva teza o “predstavnicima naroda” u BiH je pogrešna, a u vezi s tvrdnjom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koji je u saopćenju nakon sastanka s Miloradom Dodikom koristio termin “predstavnik naroda”.
U kontekstu tvrdnje da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda “u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, obraća Klubu hrvatskog naroda”, podsjećamo da je Ustavom BiH definirano da će Predsjedništvo BiH nastojati da sve odluke, koje su u njegovoj nadležnosti, usvoji konsenzusom:
c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Kako se navodi u stavu (1) a) članku 10. (Ovlaštenja članova Predsjedništva) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva mogu proglasiti neke odluke destruktivnim po vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg su izabrani.
Članak 10.
(Ovlaštenja članova Predsjedništva)
1. Svi članovi Predsjedništva su takođe, po prirodi svoje dužnosti, zaduženi za:
a) proglašenje neke odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritorij sa kojega je izabran;
b) pokretanje sporova pred Ustavnim sudom BiH;
c) obavljanje drugih zadataka povjerenih članu Predsjedništva temeljem zakona Bosne i Hercegovine.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
U članku 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, stav (3), navodi se da u roku od 72 sata od završetka sjednice na kojoj je usvojena odluka, u čijem slučaju nije mogao biti postignut konsenzus, član Predsjedništva koji nije saglasan može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes.
Članak 42.
(Odluke vezane za sferu vanjskih poslova)
(…)
3. U 72-satnom roku od svršetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stavka, član Predsjedništva koji nije suglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja glavnom tajniku, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteno entitetsko tijelo. Ovlaštena tijela za to su:
a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje;
b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje;
c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Dakle, prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva ne mogu “povlačiti vitalni nacionalni interes”, već određene odluke, ukoliko ne dođe do konsenzusa, proglasiti destruktivnim po vitalni interes entiteta iz kojeg dolaze.
Shodno navedenom, Istinomjer spomenute tvrdnje člana Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)