Izborna kampanja za Opšte izbore 2022. godine u Bosni i Hercegovini ulazi u samu završnicu. Kao i ranije, najviše pažnje privlači utrka za članove/ice Predsjedništva Bosne i Hercegovine te za predsjednika/cu Republike Srpske. Birači/ce u našoj zemlji stoga su i ovoga puta s pravom očekivali/e otvorene javne debate svih kandidata/kinja s navedenih nivoa, kako je to slučaj u razvijenim i naprednim demokratskim društvima.
Tako, primjera radi, milionski auditorij u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ali i širom svijeta, decenijama ima priliku da prati debate između kandidata za predsjednika te države. Posljednje su bile one iz 2020. godine između aktuelnog predsjednika SAD-a Joea Bidena i njegovog tadašnjeg protukandidata Donalda Trumpa.
I predsjednički kandidati na izborima koji se održavaju u zemljama neposrednog okruženja Bosne i Hercegovine, prije svega onih koje su članice Evropske unije, odavno su usvojili osnovne standarde demokratskog ponašanja tokom izborne kampanje, te se redovno pojavljuju u debatama koje okupljaju predsjedničke kandidate.
“Prva debata pred predsjedničke izbore u Sloveniji 11. novembra bila je umjerena i civilizovana, mada se moglo čuti nekoliko žešćih razmjena mišljenja, bez niskih udaraca”, navodi se tako u medijskim izvještajima nakon predsjedničke debate održane još 2012. godine između tadašnjih kandidata za predsjednika Slovenije Boruta Pahora i Milana Zvera.
I susjednoj Hrvatskoj odavno se ne postavlja pitanje da li će se svi kandidati za predsjednika pojaviti na sučeljavanju.
Tako su birači/ce u Hrvatskoj tokom izborne kampanje u decembru 2019. godine na jednom mjestu imali/e priliku da u predsjedničkim debatama čuju i vide šta im to nudi svih 11 tadašnjih kandidata i kandidatkinja za predsjednika njihove zemlje.
Nažalost, to u Bosni i Hercegovini još uvijek nije slučaj. Podsjećamo, Istinomjer se pred kraj izborne kampanje za Opšte izbore 2018. godine osvrnuo na činjenicu da birači/ce u našoj zemlji nisu ni tada imali/e priliku da na jednom mjestu, u okviru debate, vide sve kandidate/kinje za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji dijele jednu izbornu jedinicu, bila to Federacija BiH ili Republika Srpska.
Kako smo u analizi naveli, pokušaja pojedinih medijskih kuća da organizuju debate na kojima bi učestvovali svi tadašnji predsjednički kandidati za mjesto iz reda bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog naroda nije nedostajalo. Međutim, nakon svakog od takvih poziva uslijedila bi saopštenja za javnost kandidata/kinja i/ili njihovih stranka u kojima su iznošeni “argumenti” zašto se taj kandidat/kinja neće odazvati na poziv, ali i u uslovi pod kojima bi se eventualno odazvao/la.
U tom kontekstu, na sličan način počela je i izborna kampanja za Opšte izbore 2022. godine.
Tako je Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) za 8.9.2022. godine u najavi debate kandidata/kinja za predsjednika Republike Srpske navela da su svoje učešće u njoj potvrdili kandidati SNSD-a i DNS-a Milorad Dodik i Radislav Јovičić, dok je kandidatkinja PDP-a Јelena Trivić odbila učešće.
“Vidim da režimski mediji spominju nekakav TV duel večeras, iako dobro znaju da ja neću uzeti učešće u istom”, odgovorila je Jelena Trivić na navedeni poziv, te tom prilikom obavijestila javnost da ni ona “ni gospodin Šarović nemaju namjeru učestvovati u bilo kakvim TV duelima koje organizuje RTRS, niti druge režimske televizije”.
Isti stav ima i Nebojša Vukanović. RTRS je davno prestao biti javni servis građana, a to će ponovo postati nakon izbora 2. oktobra.
Jelena Trivić, 8.9.2022.
Debata za kandidate/kinje za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda na RTRS-u je upriličena 10.9.2022. godine, a u njoj su učestvovali kandidatkinja SNSD-a Željka Cvijanović i kandidat DNS-a Nenad Nešić.
U izvještaju nakon debate RTRS je naveo da je Šarović ranije pozvan na debatu, o čemu, kako je rečeno, svjedoči potvrda SDS-a za portal Mondo da su poziv zaprimili. Međutim, Šarović je ustvrdio drugačije:
Moram priznati da ja i ne znam za tu debatu, moram priznati. Apsolutno nisam u toku. Toliko o njihovom insistiranju da eventualno budem na dom “dilu”. Јa od vas čujem za taj duel. Pitanje da li bih se odazvao. Ne znam uopšte za taj duel, ali svoju neku odluku vjerovatno bih donio da se o tome povela diskusija kako ćemo i na koji način da diskutujemo u toj debati po kojim principima, koja su kod te debate.
Mirko Šarović, 10.9.2022.
Kada se radi o predsjedničkim debatama za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, izborna kampanja krenula je na sličan kao i ona 2018. godine. Tako je pokušaj N1 televizije da okupi sva tri kandidata za ovu poziciju, Bakira Izetbegovića (SDA), Mirsada Hadžikadića (Platforma za progres) i Denisa Bećirovića (Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu), propao. U emisiji su se pojavili Bećirović i Hadžikadić, a nakon svog uvodnog obraćanja, Bećirović je napustio emisiju izjavivši da “čeka gospodina Izetbegovića da dođe u debatu” i da napušta studio dok se Izetbegović ne pojavi. Do kraja emisije u studiju je ostao samo Hadžikadić.
S obzirom na činjenicu da je, uprkos saznanju da se Izetbegović neće pojaviti u TV sučeljavanju, Bećirović prije emisije najavio da će učestvovati u debati s Hadžikadićem, Istinomjer je takav stav Denis Bećirovića ocijenio nedosljednim.
Na kraju, birači/ce u Bosni i Hercegovini konačno su imali/e priliku da vide direktno sučeljavanje svih kandidata za jednog od mjesta u Predsjedništvu BiH.
Radilo se o članu tog izvršnog tijela vlasti iz reda bošnjačkog naroda, a debata na kojoj su učestvovali Izetbegović, Bećirović i Hadžikadić upriličena je na Federalnoj televiziji 22.9.2022. godine. Dan kasnije, Istinomjer je u svojoj analizi provjerio tačnost tvrdnji tri spomenuta kandidata koje su se mogle čuti tokom debate.
No, stvari su se ubrzo vratile na staro, jer se u debati koju je organizovala Radio-televizija Bosne i Hercegovine 27.9.2022. godine nije pojavio Bakir Izetbegović, te se sučeljavanje svelo na preostala dva kandidata, Hadžikadića i Bećirovića.
U društvima s razvijenom demokratskom tradicijom i vrijednostima teško je zamislivo da kandidat/kinja odbije učešće u javnoj debati tokom izborne kampanje. I ako bi se to desilo, sasvim sigurno bi više nego negativno uticalo na njegov/njen rejting među biračima/cama, a posljedično tome, i na rezultat na izborima.
U Bosni i Hercegovini, pak, sve su prilike da kandidati/kinje koji se iz ovog ili onog razloga ne odazivaju na pozive na debate, ili ih napuštaju, rade to uz kalkulaciju da će takvi potezi ili donijeti pozitivan odjek kod biračkog tijela, ili da će nepojavljivanjem izbjeći moguću političku štetu ukoliko bi pristali/e na sučeljavanje.
U svakom slučaju, nepostojanje zajedničkih debata predsjedničkih kandidata u Bosni i Hercegovini i dalje je znak nedostatka političke kulture samih kandidata/kinja, ali i nezrelosti čitavog društva kada su osnovni demokratski standardi u pitanju.
Pred bosanskohercegovačkim društvom očigledno je još uvijek dug put do demokratskog nivoa i kulture koji su davno etablirani u razvijenim demokratijama. No, treba i naglasiti da je u tom smislu održavanje debate sve trojice kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda na Federalnoj televiziji 22.9.2022. godine mali, ali ipak korak naprijed.
(Istinomjer.ba)