U svjetlu medijskog izvještavanja u periodu pred izbore česti su primjeri u kojima se predstavljanje žena u politici svodi na njihov fizički izgled i druge pojedinosti posve nepovezane s politikom.
Uoči Opštih izbora 2.10.2022, objavljujemo serijal “Rasvjetljavanje”, posvećen različitim medijskim fenomenima koji obično prate predizbornu kampanju. Fokusiramo se na pojave koje sadrže elemente dezinformacija ili drugih oblika manipulacija kojima se nastoji uticati na javnost i birače/ice, a koje smo već imali/e priliku vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima.
Sve analize iz ovog serijala možete pročitati na ovom linku.
Četvrti tekst serijala “Rasvjetljavanje” analizira korištenje mizoginije u medijskom izvještavanju o kandidatkinjama na izborima s ciljem njihove diskreditacije.
Kako se mizoginijom pokušavaju diskreditovati političke protivnice?
Tokom predizbornih kampanja, a i generalno u medijskim izvještajima o politici, česti su primjeri u kojima se žene nastoje predstaviti kao manje sposobne za bavljenje politikom samo zbog svog pola. Tako se različitim mizoginim sadržajima žene objektivizuju, a njihova uloga u politici relativizuje.
Kandidatkinje se na izborima često “vrednuju” na osnovu njihovog fizičkog izgleda, načina odijevanja, objavljenih privatnih fotografija i slično. Takav sadržaj često prate dezinformacije i druge manipulacije. S druge strane, isti “kriterijumi” vrednovanja ne primjenjuju se na političke kandidate.
Žene su u politici u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene, a njihova medijska objektivizacija dodatni je motiv da one odustanu od kandidovanja. Kako je analiza izbornih listi platforme Istinomjer od 24.8.2022. godine pokazala, “trend marginalizovanja žena u politici u Bosni i Hercegovini se nastavlja”. Pored demotivacije za potencijalne kandidatkinje, ovakav sadržaj doprinosi i normalizaciji diskriminacije i mizoginije u medijima, ali i društvu generalno.
Kako to izgleda u praksi?
Raskrinkavanje je o primjerima u kojima se, naročito u vrijeme pred izbore, o ženama u politici govori u mizoginom i seksističkom maniru pisalo u više navrata.
Tako su o kandidaturi Emine Jahić na Lokalnim izborima 2020. godine u Tuzli mediji izvještavali gotovo isključivo kroz prizmu njenog fizičkog izgleda te svoje članke upotpunjavali epitetima u vezi s njenim izgledom, u potpunosti zanemarujući kvalitete relevantne za političku kandidaturu. Jahić je opisivana kao “političarka s najvećim grudima na Balkanu” koja je “za prsa ispred konkurencije”. Njena kandidatura tako je svedena na razinu primitivizma, gdje je u fokus stavljen njen izgled koji je, opet, posve nepovezan s njenim eventualnim sposobnostima u domeni politike.
Pojedini portali, izvještavajući o predizbornim skupovima 2020. godine, pažnju su, umjesto na njihove sadržaje, stavljali i na odjevne kombinacije u kojima su kandidatkinje prisustvovale skupovima. U ovom slučaju je, takođe, javnost upućena na neku od fizičkih karakteristika kandidatkinje umjesto na njene političke stavove. U slučaju kandidata na izborima, situacije u kojima se u medijima govori o njihovim odjevnim kombinacijama vrlo su rijetke ili nepostojeće. U tome se, jasno je, očituju dupli standardi koje pojedini mediji primjenjuju u izvještavanju o političarima s jedne i političarkama s druge strane.
O sličnim primjerima u kojima su fizički izgled, privatni život te različiti rodni stereotipi dominirali u izvještavanju o političarkama Raskrinkavanje je pisalo i u drugim analizama (1, 2, 3).
Kako bi političarke trebale biti predstavljene u medijima?
Kako se ističe u publikaciji koju su 2020. godine zajednički objavile organizacije UNDP i UN Women pod nazivom “Polazna studija o barijerama političkom učešću žena u Bosni i Hercegovini”, mediji bi trebali promovisati “vidljivost kandidatkinja i predstavljati političke kandidatkinje na način koji promoviše povjerenje javnosti u njihov kapacitet kao političkih liderki”. S druge strane, navodi se, “političarke često dobiju pažnju u medijima kada su u pitanju njihov porodični život, privatne stvari, seks i izgled”.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine donijela je 4.8.2022. priručnik pod nazivom “Preporuka u vezi rodnih stereotipa, mizoginog i seksističkog govora” u kojoj se, između ostalog, državama članicama Savjeta Evrope, među kojima je i Bosna i Hercegovina, preporučuje “da podstiču promociju pozitivne slike žene kao aktivne učesnice u društvenom, ekonomskom i političkom životu”.
Dakle, izvještavajući o političarkama, mediji nerijetko pažnju posvećuju njihovom fizičkom izgledu i drugim stvarima koje suštinski nisu povezane s njihovim učešćem u politici. To dodatno intenzivira stereotipne konstrukte kojima se uloga žena u politici negira i minimizira.
Kome i kako prijaviti ovakve primjere?
Raskrinkavanje će tokom kampanje pred Opšte izbore 2022. aktivno pratiti i provjeravati medijske i druge sadržaje objavljene u vezi s izborima u okviru rubrike “Razabiranje”. Ukoliko primijetite mizogine sadržaje u medijima ili na društvenim mrežama, u kojima se kandidatkinje na izborima tretiraju na drugačiji način od kandidata, pozivamo vas da ih prijavite Raskrinkavanju putem ovog linka.
Ukoliko je ovakav sadržaj objavljen na televiziji ili radiju, takve sadržaje možete prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije u BiH (RAK). Detaljan opis sadržaja koji se mogu prijaviti RAK-u, kao i način prijave, možete pronaći na stranici Medijska pismenost ovdje.
Kada je riječ o sadržajima objavljenim u štampanim ili online medijima, možete ih prijaviti Vijeću za štampu u BiH. Koji se sadržaji i na koji način mogu prijaviti Vijeću za štampu, možete pročitati ovdje.
(Raskrinkavanje.ba – Marija Ćosić)