Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) Amel Mekić, u intervjuu za portal Source, iznio je svoja viđenja u pogledu potreba za izmjenama Izbornog zakona BiH, s posebnim naglaskom na povećanje izbornog praga.
Tako je Mekić ustvrdio da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u kojoj izborni prag za učestvovanje političkih aktera u raspodjeli mandata u zakonodavnim tijelima iznosi 3%, a izvršio je usporedbu i sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD):
Neminovno je da se desi da se podigne izborni prag. Evo, kako, gledajte, kako u Sjedinjenim Američkim Državama, koliki je izborni prag, jedino je u Bosni i Hercegovini 3%.
Amel Mekić, 22.11.2021. (03:40)
Prije svega, izborni prag karakterističan je za proporcionalne izborne sisteme i označava minimalni procenat glasova koje politički akter mora dobiti, bilo na nacionalnoj razini ili u određenoj izbornoj jedinici, da bi dobio mandat u zakonodavnom organu vlasti.
Suprotno Mekićevoj tvrdnji, u SAD-u uopšte nema izbornog praga, s obzirom na to da je u toj državi na snazi većinski izborni sistem, što znači da građani/ke ne glasaju za političke partije, nego biraju između dva ili više kandidata, a izabran je onaj koji dobije apsolutnu ili relativnu većinu.
Osim toga, nije tačna ni Mekićeva tvrdnja da je BiH jedina država u kojoj izborni prag iznosi 3%, s obzirom na to da nekoliko zemalja također ima ovoliki izborni prag, ili još manji.
Tako izborni prag u Danskoj iznosi 2%, Albaniji i Gruziji 1%, a u Nizozemskoj svega 0,67%. Osim BiH, 3% glasova neophodno je osvojiti i u Srbiji, Crnoj Gori, Italiji, Grčkoj i Španiji.
Na karti u nastavku prikazani su izborni pragovi u nekim od svjetskih država, a u onim obojenim crvenom, narandžastom, žutom i zelenom bojom prag je 3% ili manji.
Shodno činjenici da izborni sistem SAD-a ne poznaje izborni prag, te da u mnogim država, osim Bosne i Hercegovine, on iznosi 3% ili manje, Istinomjer tvrdnju Amela Mekića ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)