Više od devet mjeseci nakon što je u Parlamentu FBiH usvojen zaključak o obustavi gradnje malih hidroelektrana (MHE), Vlada FBiH kreirala je i u hitnu parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH, kojim bi se obustavilo izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane. Međutim, ovaj prijedlog nije dobio potrebnu podršku za razmatranje u hitnoj proceduri, a to, među ostalima, nisu podržali ni poslanici stranke koja je i predložila navedeni zaključak u junu 2020. godine. Zakon o električnoj energiji FBiH u formi nacrta usvojen je u redovnoj proceduri, a dok se on konačno ne usvoji i ne stupi na snagu, gradnja brojnih malih hidroelektrana se nastavlja, što, kako upozoravaju predstavnici koalicije “Čuvari rijeka”, može imati nesagledive posljedice.
Nakon niza održanih sastanaka sa predstavnicima brojnih nevladinih organizacija i udruženja koja čine “Čuvare rijeka”, Vlada FBiH je tek početkom aprila Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, a kako su iz Vlade naveli u saopćenju nakon sjednice, jedna od novina je i odredba da je mala hidroelektrana (MHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.
Također, propisano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od ovoga su izuzeti podnosioci zahtjeva za izdavanje energetske dozvole koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije s nadležnim organom, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole. Dopune Zakona su predložene nakon što je Vlada FBiH zadužila nadležna federalna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Kako je obrazloženo, u Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i koju su podržali Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Evropska komisija.
Vlada FBiH, 1. 4. 2021.
Istinomjer se temom zabrane izgradnje malih hidroelektrana bavio i u septembru prošle godine, a tada smo pisali o kašnjenju Vlade FBiH u implementaciji zaključka Parlamenta FBiH. Podsjećamo i da je Deklaraciju o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana, koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja koje se bave zaštitom okoliša, Vlada FBiH prihvatila na sjednici održanoj 12. maja 2020. godine, a tom prilikom, kako je saopšteno, usvojena je i informacija Federalnog ministarstva okoliša i turizma u vezi s problemom planiranja izgradnje i rada malih hidroelektrana.
Spomenutom deklaracijom o zaštiti rijeka, od vlada zemalja Zapadnog Balkana, između ostalog, zahtijeva se da: proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i da se obustave svi daljnji radovi/projekti na našim rijekama dok se ne izvrši kompletna revizija postupaka usvajanja strategija/planova/programa/zakona i drugih dokumenata politika na svim nivoima donošenja odluka; odmah ukinu svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana te da, uz podršku Evropske unije, podstiču ulaganja u istinski obnovljive i održive izvore energije planiranjem zadovoljenja energetskih potreba na osnovu široke javne rasprave s obavezujućim zaključcima; obezbijede dosljednu primjenu i izvršenje propisa, uključujući i mjere kaznene politike za prekršioce propisa, ali i da započnu ili ubrzaju proces primjene standarda Evropske unije, posebno onih koji su propisani Direktivom o staništima, Direktivom o pticama, Okvirnom direktivom o vodama, direktivama o procjeni uticaja na životnu sredinu i strateškoj procjeni na životnu sredinu te poboljšaju kapacitete sudija u vezi sa pravnom stečevinom EU u oblasti životne sredine.
Zaključak o obustavi gradnje malih hidroelektrana (MHE) u junu 2020. godine predložio je Klub poslanika DF-a, a iz ove stranke, nakon njegovog usvajanja, saopćeno je:
Klub zastupnika DF-a uputio je na usvajanje, a Zastupnički dom usvojio Zaključak kroz koji se zadužuje Vlada Federacije da u naredna tri mjeseca analizira postojeće zakone kroz koje se tretira izgradnja mini hidrocentrala i upute u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune zakona kroz koji će se zaštititi rijeke i okoliš kao i da se izvrši revizija svih do sad izdatih saglasnosti za MHC koje su izgrađene i one koje su u fazi izgradnje i da se o tome dostavi cjelovita informacija Parlamentu FBiH.
Demokratska fronta, 23. juni 2020.
Tri mjeseca nakon usvajanja zaključka, Dževad Adžem, poslanik DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u razgovoru za portal Klix izrazio je negodovanje zbog nerealizacije usvojenog zaključka od Vlade FBiH.
Ne postoji nikakva ozbiljna namjera da se prekine uništavanje rijeka koje pripadaju građanima. Tu smo inicijativu usvojili da se to desi pa da bude pretočeno u zakon i onda stepenovano prema kantonima i općinama, ali vlast će, ako treba, donijeti i odluku da BiH krene na Mjesec, ali to neće ispoštovati. (…) Veliki nonsens je i informacija da proizvedena struja od malih hidroelektrana ima zaista nizak udjel u ukupnoj proizvodnji struje u BiH te činjenica da mi u velikoj mjeri izvozimo struju, a kada je u pitanju iskorištavanje obnovljivih izvora visoko smo rangirani u Evropi, stoga se legitimno postavlja pitanje – zašto su nama potrebne male hidroelektrane koje uništavaju rijeke, a premalo daju zajednici u kojoj se nalaze. Da je cilj profit zajednice, a ne pojedinca, onda bi umjesto 10 malih hidrocentrala bila izgrađena jedna velika koja može proizvesti mnogo više struje i neće uništiti ekosistem.
Dževad Adžem, 24. 9. 2020.
Međutim, nakon što je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH vraćen u razmatranje po redovnoj proceduri u formi nacrta, pojedini poslanici, koji nisu dali podršku razmatranju ovog prijedloga u hitnoj proceduri, pravdali su svoj stav manjkavostima prijedloga koji je stigao iz Vlade FBiH. Protiv hitne procedure za razmatranje spomenutog prijedloga bili su SDP i DF, “za” su bile SDA, Naša stranka i PDA, a HDZ je bio suzdržan.
Poslanik SDP-a Irfan Čengić nakon sjednice je rekao:
Predstavnički dom Parlamenta FBiH danas je odbio razmatrati ovaj zakon po hitnom postupku i vratio ga u nacrt jer ga Vlada FBiH nije kvalitetno pripremila, sada sve zainteresovane strane imaju dati priliku za svoj komentar i mišljenje. Moj stav o ovom pitanju je da je zaustavljanje gradnje mini hidroelektrana na rijekama od izuzetne ekološke važnosti.
Irfan Čengić, 27. 4. 2021.
Čengić je ranije na sjednici Predstavničkog doma FBiH iznio i jedan prijedlog u vezi s kategorizacijom rijeka na kojima se elektrane grade.
Kao prilog javnoj raspravi sam danas imao diskusiju na Parlamentu, u kojoj sam naglasio da treba razmisliti da se Vladi FBiH da mogućnost da Uredbom propiše rijeke od izuzetne ekološke važnosti. Kao i da se analizira do koje snage su male hidroelektrane, jer do 10MW, kako je predloženo nacrtom, su zapravo i srednja postrojenja.
Irfan Čengić, 27. 4. 2021.
Iz SDP-a su također naveli da, u slučaju usvajanja ovog zakona u hitnoj proceduri, postoji mogućnost da ga Ustavni sud stavi van snage.
Od početka smo insistirali na redovnoj proceduri zbog činjenice da imamo informacije o pripremi ustavnih tužbi od strane nezadovoljnih investitora koji su hitnost htjeli iskoristiti kao argument za naknadno rušenje zakona. Sudska praksa Ustavnog suda, koji je u više navrata stavljao van snage zakone kao što su Zakon o radu ili zakone u Kantonu Sarajevo, zbog hitne procedure smatramo snažnim argumentom zbog kojeg smo svjesno štitili suštinu zakona i iskrenu namjeru. Nažalost, sve ukazuje da se od strane Vlade FBiH kao predlagača svjesno išlo u hitni postupak kako bi se pogodovalo investitorima da naknadno kroz tužbe sruše zakon. SDP kao ozbiljna partija smatra da dodatnih mjesec dana nakon godina čekanja ne znači ništa u činjenici da ćemo ispoštovati sve procedure i dobiti zakon koji će nesporno u primjeni zabraniti izgradnju malih hidroelektrana.
SDP BiH, 27. 4. 2021.
Treba napomenuti da je povodom razmatranja dopune ovog zakona reagovao i načelnik Općine Banovići Bego Gutić, koji je uputio pismo Parlamentu i Vladi FBiH te se usprotivio usvajanju ovog zakonskog rješenja, a na dan sjednice održani su i protesti Udruženja “Hidro energija” pred zgradom Parlamenta FBiH.
Sa druge strane, iz Udruženja “Eko Akcija” su izrazili nezadovoljstvo jer, kako su naveli, usvajanje zakona po redovnoj proceduri može trajati godinama, a smatraju i kako on ne bi bio sporan Ustavnom sudu.
Hitno usvajanje Zakona ne pada na Ustavnom sudu “ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju” (Poslovnik Predstavničkog doma FBiH) – svaki dan kašnjenja zabrane gradnje malih hidroelektrana donosi smrt nekoliko stotina metara riječnih tokova u Federaciji BiH.
Eko Akcija, 28. 4. 2021.
Iz Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”, nakon što je Vlada FBiH kreirala prijedlog, istakli su:
Tokom 2020. i 2021. inicirali smo i održali niz sastanaka sa resursnim ministarstvima, uključujući Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, kako bi lobirali zakonske izmjene u dijelu koje se tiču regulisanja sistema poticaja za MHE. Predloženi Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH predstavlja jasan odgovor na naše zahtjeve, te po prvi put kreira i adekvatnu zakonsku definiciju za MHE. U narednom periodu ćemo zagovarati i usvajanje ovog Zakona, koji predstavlja važnu zakonsku osnovu za regulisanje koruptivnih ambicija pojedinih investitora.
Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”, 2. 4. 2021.
Međutim, vraćanjem Prijedloga zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji FBiH u redovnu proceduru poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH produžili su tako mogućnost gradnje malih hidroelektrana do daljnjeg. Prema podacima organizacije “Eko Akcija”, trenutno je u pogonu 67 MHE u FBiH, dok je ranije planirana izgradnja njih čak 190. Najviše ih je do sada izgrađeno u Srednjobosanskom kantonu (njih 37).
(Istinomjer.ba)