Oblast državnog uređenja na nivou Vijeća ministara broji ukupno 43 obećanja, od kojih je u prvoj godini mandata rad započet na 20, dok je jedno obećanje ocijenjeno kao ispunjeno. Aktivnosti na preostalih 22 obećanja nisu započete.
Slika preuzeta sa: politika24.net
Ispunjeno obećanje odnosi se na Provedbu Odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar. Javnost u BiH svjedočila je u međuvremenu mnogim propalim pokušajima da relevantne političke partije u BiH i njihovi lideri, kako to sami najčešće kažu, “iznađu rješenje za Grad Mostar”, te provodeći odluku najviše sudske instance u BiH, obezbijede uslove za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Rješenje nije nađeno, ali je 29.10.2019. godine u Bosnu i Hercegovinu stigla vijest da je Europski sud za ljudska prava u Strasburu donio presudu u korist Irme Baralije, odlučivši jednoglasno “da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima”
Sporazumom pod nazivom Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara stranke potpisnice usaglasile su model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po Gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara. S tim u vezi, stranke potpisnice ovog Sporazuma obvezale su se da će u skladu s parlamentarnim procedurama uputiti prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH “iz točke 1. ovog Sporazuma, najkasnije u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma”. Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH – Grad Mostar – MODEL B ključni je dio je Sporazuma kojim se provodi presuda Ustavnog suda BiH od 26. 11. 2010. godine a kojom je djelimično usvojen zahtjev Kluba poslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba člana 19.4. Izbornog zakona BiH i člana 17. Statuta Grada Mostara.
Druga započeta obećanja u ovoj oblasti se odnose na reformu javne uprave, i ocijenjena su kao započeta zbog napretka koji je ostvaren u ovoj oblasti. Naime, predstavnici Zajedničke radne grupe za izradu Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018 – 2022 usaglasili su 7. jula 2020. godine tekst Akcionog plana za reformu javne uprave – dokumenta koji predstavlja, između ostalo, i jedan od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu BiH u EU.
Mjere u Akcionom planu odnose se na jačanje kapaciteta javne uprave kroz implementaciju principa i dostizanje principa i standarda zemalja EU, uspostavljanje korisnički orijentisane i transparentne javne uprave, izgradnju profesionalnog i depolitizovanog službeničkog sistema zasnovanog na merit sistemu i uspostavljanje racionalne, koherentne, efikasne, efektivne i odgovorne organizacione strukture javne uprave na svakom nivou upravne vlasti. Za sprovođenje akcionog plana za reformu javne uprave BiH biće potrebno 61 milion KM. Prije nekoliko dana Republika Srpska je usvojila i Strateški okvir za reformu javne uprave i to dvije godine nakon što su to uradile Vlada Federacije BiH, Vlada Brčko distrikta BiH i Vijeće ministara BiH.
Saopćenje, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH, 7. juli 2020.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine. Akcioni plan obuhvata pet stubova u kojima su planirane reformske intervencije, i to Razvoj politika i koordinacija, Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, Odgovornost, Pružanje usluga i Upravljanje javnim finansijama, te sadrži ukupno 165 aktivnosti koje će biti realizirane do 2022. godine
Neka od obećanja čija realizacija nije započela u prvoj godini mandata su: Donošenje Zakona o vršenju vanjskih poslova, izmjene i usklađivanje Zakona o koncesijama, izmjene i usklađivanje Zakon o javno-privatnom partnerstvu, te Izmjene Ustava ( koje se odnose na provođenje odluke “Sejdić – Finci”).
(Istinomjer.ba)