Istinomjer je istražio utemeljenost tvrdnji šefa epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Erdina Alajbegovića o sticanju kolektivnog imuniteta u HNK i PCR testovima.
Šef epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNK, Erdin Alajbegović izjavio je, za portal Klix.ba, 26. oktobra 2020. godine, kako je ovaj “kanton najvjerovatnije već stekao imunitet na COVID-19”.
Nakon statističke obrade podataka i unosa učinka provedenih mjera dolazimo do vrlo zanimljive činjenice, da je na području HNK nakon 103 dana od pojave COVID-19 broj oporavljenih osoba dostigao potreban za kolektivni imunitet na COVID-19. (…) Činjenica da smo postigli kolektivni imunitet opravdava i veliki broj osoba bez simptoma s pozitivitetom na COVID-19, je osobe koje su u prethodnom periodu prebolovale bolest, a zbog ispoljavanja lakših simptoma nisu se obraćali ljekaru.
Erdin Alajbegović, 26. oktobar 2020.
Alajbegović je, prenosi Klix.ba, naglasio i da se “mali broj osoba sa opštim infektivnim simptomima, koji se trenutno registrira, može pripisati nespecifičnosti PCR testa, jer kao što je poznato PCR na COVID-19 može pokazati pozitivitet na još 64 vrste bakterija, gljivica, virusa”.
Činjenica da postoji mogućnost da smo dosegli kolektivni imunitet, u narednom periodu bi trebala nagnati donosioci mjera da urade detaljniju analizu broja oboljelih po opštinama kako bi mogli izdvojiti područja sa stečenim imunitetom i na koja u narednom periodu ne bi trebalo primjenjivati mjere za sprečavanje širenja COVID-19.
Erdin Alajbegović, 26. oktobar 2020.
Samo nekoliko sati nakon objave pomenutog teksta na Klix.ba, uslijedila je rekacija iz Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK iz kojeg je saopćeno “da je stanje uzrokovano koronavirusom jako ozbiljno i da nema mjestu govoru o kolektivnom postizanju imuniteta”.
Izjava doktora Erdina Alajbegovića o kolektivnom imunitetu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije službeni stav Zavoda za javno zdravstvo niti Kriznog štaba Ministarstva zdravstva rada i socijalne zaštite, nego se radi isključivo o njegovom osobnom mišljenju. Situacija u HNK veoma ozbiljna na što je Krizni štab u više navrata upozorio. O tome najbolje govore pokazatelji na dnevnom nivou o broju zaraženih, broju smještenih u bolnicu, kao na žalost i o broju umrlih. Stoga je potrebno i dalje maksimalno biti odgovoran i poštovati sve zapovjedi i preporuke Štaba kako na Kantonalnom, tako i na Općinskom, Gradskom i Federalnom nivou.
Glasnogovornik Kriznog štaba HNK, Pero Pavlović, 26. oktobar 2020.
Teme kolektivnog imuniteta, u javnosti poznatog i kao “imunitet krda/stada” (“herd immunity”), dotakao se i generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Tedros Adhanom Ghebreyesus na brifingu za medije o COVID-19, 12. oktobra 2020. godine.
U posljednje vrijeme raspravljalo se o konceptu postizanja “kolektivnog imuniteta” puštanjem virusa da se širi. To je koncept koji se koristi za vakcinaciju, u kojem se populacija može zaštititi od određenog virusa ako se dostigne prag vakcinacije. Na primjer, kolektivni imunitet protiv ospica zahtjeva da se oko 95% populacije cijepi. Preostalih 5% zaštitit će činjenica da se ospice neće širiti među cijepljenima. Za dječju paralizu prag je oko 80%. Drugim riječima, kolektivni imunitet postiže se zaštitom ljudi od virusa, a ne izlaganjem njima. Nikada u historiji javnog zdravlja “imunitet krda” nije korišten kao strategija odgovora na izbijanje bolesti, a kamoli pandemija. To je znanstveno i etički problematično.
Tedros Adhanom Ghebreyesus, 12. oktobar 2020.
Adhanom Ghebreyesus dodao je i da još uvijek ne znamo ne znamo “dovoljno o imunitetu na COVID-19”, kao i da tek “počinjemo razumijevati dugoročne utjecaje virusa COVID-19 na zdravlje ljudi”.
Prvo, ne znamo dovoljno o imunitetu na COVID-19. Većina ljudi koji su zaraženi virusom koji uzrokuje COVID-19 razvija imunološki odgovor u prvih nekoliko sedmica, ali ne znamo koliko je jak ili trajan taj imunološki odgovor ili kako se razlikuje za različite ljude. Imamo neke tragove, ali nemamo cjelovitu sliku. Drugo, većina ljudi ostaje podložna ovom virusu. Istraživanja seroprevalencije sugerišu da je u većini zemalja manje od 10% stanovništva zaraženo virusom COVID-19. Puštanje virusa da cirkulira nekontrolirano znači dopuštanje nepotrebnih infekcija, patnje i smrti. Treće, tek počinjemo razumijevati dugoročne utjecaje virusa COVID-19 na zdravlje ljudi.
Tedros Adhanom Ghebreyesus, 12. oktobar 2020.
Nekoliko dana kasnije, na oficijelnoj web stranici Svejtske zdravstvene organizacije saopćeno je da “dok bolje ne izučimo imunitet na COVID-19, neće biti moguće znati koliki je dio stanovništva imun i koliko taj imunitet traje, a kamoli prognozirati u budućnosti, a ovi izazovi trebali bi spriječiti bilo kakve planove koji pokušavaju povećati imunitet unutar populacije dopuštajući ljudima da se zaraze”.
I Kristian Andersen, imunolog Istraživačkog instituta Scripps iz La Jolla, Kalifornija, ističe da se “moramo se suočiti sa stvarnošću – nikada prije nismo postigli imunitet stada prirodnom infekcijom novim virusom, a SARS-CoV-2 se nažalost ne razlikuje”.
Vakcinacija je jedini etički put do imuniteta stada. Koliko će ljudi trebati biti cijepljeno – i koliko često – ovisit će o mnogim faktorima, uključujući i to koliko je cjepivo djelotvorno i koliko dugo traje njegova zaštita.
Kristian Andersen, 21. oktobar 2020.
Za komentar o navodima koje je iznio Alajabegović, Istinomjer je pitao Zlatka Trobonjaču, imunologa i profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Trobonjača ističe da “svaka relativizacija ili umanjivanje opasnosti od ove opasne bolesti za koju nemamo pravog lijeka može rezultirati dodatnim rasplamsavanjem epidemije i povećanjem broja neželjenih ishoda”, kao i da “takvi stavovi samo zbunjuju javnost te daju dodatnog prostora onima koji negiraju opasnost od ove bolesti i značajno otežavaju napore u suzbijanju epidemije”.
Kolektivni imunitet protiv SARS-CoV-2 virusa još nije ostvaren niti u jednom dijelu svijeta, pa ne vjerujem niti da je postignut u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Kolektivni imunitet za COVID-19 iznosi oko 60%, što znači da bi najmanje taj postotak ukupnog stanovništva trebao biti imun na ovu bolest da se nastanak epidemije spriječi. Kada epidemija traje, što je sada slučaj, taj postotak je i veći, pa je potrebno i preko 70% imunih pojedinaca da se epidemija zaustavi. Razlog tome je cirkulacija velikog broja infektivnih pojedinaca u populaciji koji mogu prenijeti bolest na zdrave. Budući da za sada nemamo cjepivo, imunost se može steći samo preboljenjem bolesti, što znači da je da je populacija Hercegovačko-neretvanskog kantona u ovom trenutku daleko ispod razine kolektivnog imuniteta. No, valja napomenuti da je besmisleno uopće govoriti o stjecanju kolektivnog imuniteta preboljenjem bolesti jer se on normalno ostvaruje imunizacijom putem vakcina. U suprotnom, čemu proizvodnja cjepiva. Utvrditi broj onih koji su preboljeli bolest simptomatski ili asimptomatski, nije lako. Za to se koriste tzv. serološka ispitivanja, odnosno u serumu (u krvi) ispitanika traže se posebni biljezi preboljele bolesti. Ti biljezi su zapravo antivirusna antitijela koja mi stvaramo u infekcijama. Ona su virus-specifična, što znači da u različitim virusnim infekcijama proizvodimo antitijela baš protiv tog virusa koji nas je zarazio. Pa tako proizvodimo i antitijela u infekciji sa SARS-CoV-2 virusom, koja ostaju dugo vremena (mjesecima ili godinama) u krvi kao znak da smo došli u kontakt s tim virusom. Prema tome, ovakvim bi ispitivanjem mogli utvrditi postotak od ukupne populacije koja je bila inficirana. No, da bi to učinili treba napraviti vrlo široko populacijsko ispitivanje koje bi uključilo različite teritorijalne skupine, urbane ili seoske, zatim različite socijalne skupine, primjerice učenike i umirovljenike, različite dobne skupine itd. Takva su ispitivanja vrlo skupa i traže velike kadrovske i istraživačke resurse, pa ih i puno bogatije zemlje u ovom trenutku ne provode. Koliko znam takvo ispitivanje nije učinjeno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, pa zato i ne postoje relevantni podaci o postotku imunih pojedinaca u populaciji ovog kantona, odnosno svi podatci koji se u tom smislu iznose potpuno su proizvoljni i netočni.
Zlatko Trobonjača, 27. oktobar 2020.
U kontekstu Alajbegovićevih tvrdnji “da se mali broj osoba sa opštim infektivnim simptomima, koji se trenutno registrira, može pripisati nespecifičnosti PCR testa, jer kao što je poznato PCR na COVID-19 može pokazati pozitivitet na još 64 vrste bakterija, gljivica, virusa”, oglasio se i Damir Marjanović, doktor bioloških nauka i redovni profesor na International Burch University i Univerzitetu u Sarajevu.
S tim u vezi, Marjanović ističe da “prvi put čuje za ovakvu informaciju”, te da nigdje “u literaturi nije mogao pronaći taj konkretan podatak” jer “kada bi bio tačan, onda bi sve PCR analize koje se sprovode već desetljećima u procesu detekcije pojedinih virusa izgubile smisao”.
Nadalje, onda bi svi rezultati PCR analiza u detekciji SARS-CoV-2 virusa bili besmisleni, a svi koji su ikada testirani bi mogli tužiti proizvođače i naučnike koji su kreirali ove hemikalije jer su lagali o specifičnosti testa! Dakle, ova rečenica koja, kako se navodi, dolazi od jedne zvanične osobe mogla bi biti okidač za poništavanje svega onoga što je urađeno u proteklih 10 mjeseci. Stoga, u ovome momentu postoje četiri opcije: a) propustio sam znanstvenu objavu u kojoj je ova anomalija ustanovljena i ne mogu je nigdje naći, b) spomenuti doktor je ustanovio nešto što niko nije do sada ustanovio, c) mediji su pogrešno prenijeli riječi koje je doktor rekao i d) doktor je pogrešno interpretirao nešto što je negdje pročitao ili nešto što je bilo napisano u nekom drugom kontekstu. Zato molim šefa epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNK, da razriješi ovu dilemu! Jako je bitno da to i uradi, jer ipak se radi o osobi koja obnaša bitnu funkciju i čije izjave imaju veliki značaj! A priču o imunitetu krda u Hercegovini ostavit ću ipak ekspertima epidemiolozima da o njoj diskutuju!
Damir Marjanović, 26. oktobar 2020.
Podsjećamo, PCR testom utvrđuje se prisustvo virusa u uzorku. Da bi se uzorak mogao analizirati vrši se amplifikacija (pojačavanje) virusnog genoma iz uzorka u ciklusima. Ovo naučnicima omogućava otkrivanje eventualnog prisustva nukleotida koji odgovaraju virusu SARS-CoV-2. Više o ovoj temi čitajte na našem partnerskom portalu Raskrinkavanje.ba u analizi PCR test jeste namijenjen detektovanju virusa i nauka ga nije “odbacila” niti “priznala debakl”.
S obzirom na potvrdu da Alajbegovićeva izjava o kolektivnom imunitetu u HNK nije službeni stav Zavoda za javno zdravstvo niti Kriznog štaba Ministarstva zdravstva rada i socijalne zaštite HNK, te činjenicu da ne postoji potvrda da je kolektivni imunitet protiv SARS-CoV-2 virusa ostvaren u bilo kojem dijelu svijeta, kao i da tvrdnja da “PCR na COVID-19 može pokazati pozitivitet na još 64 vrste bakterija, gljivica, virusa” nije tačna, Istinomjer će tvrdnje šefa epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNK, Erdina Alajbegovića ocijeniti neutemeljenim.
(Istinomjer.ba)