Prilikom gostovanja na Televiziji Kantona Sarajevo, predsjednik stranke Narod i Pravda Elmedin Konaković govorio je i o obrazovanju, te je, pozivajući se na PISA testiranje, ustvrdio da “najslabiji prosjek ocjena imaju djeca na teritoriji na kojoj se govori bosanski”.
Izvor: TVSA
Tvrdnju o “daleko najslabijem prosjeku” Konaković je iznio u emisiji Polis, 29. septembra 2020. godine.
(PISA) …Pokazao je u u kako strašnom stanju se nalazi obrazovanje u Bosni i Hercegovini, ali ima još jedan još više zabrinjavajući podatak koji kaže da se po jezičkom području BiH daleko najslabiji prosjek ocjena imaju djeca na teritoriji na kojoj se govori bosanski, dakle tamo gdje se govori hrvatski ili srpski jezik u Bosni i Hercegivino bolji je prosjek ocjena.
Elmedin Konaković, 29. septembar 2020.
Cilj Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) je evaluacija obrazovnih sistema širom svijeta, procjenjujući koliko su 15‑godišnji učenici, pri kraju ili na kraju svog obveznog obrazovanja, stekli ključna znanja i vještine koje su nužne za potpuno uključenje u moderno društvo. U BiH, istraživanje PISA je provedeno 2018. godine i to na na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Više od pola učenika, odnosno njih 56% odgovaralo je na pitanja u testu na bosanskom jeziku, oko 12% na hrvatskom i oko 31% na srpskom jeziku. Prosječni rezultati za tri oblasti na tri jezika prikazani su na slici ispod.
Slika 2.11 Prosječna postignuća u čitanju, matematici i prirodnim znanostima prema jeziku ocjenjivanja
U izvještaju “Bosna i Hercegovina u programu PISA 2018” za ovaj rezultat navedeno je kako je jedino iz razlika u rezultatima između testova iz matematike na srpskom i bosanskom jeziku statistički značajna.
Prema slici 2.11 razlika postignuća iz matematike prema jeziku testa pokazuje da je ona u BiH najveća između učenika koji su radili test na srpskome i bosanskome jeziku; razlika iznosi 24 boda u korist nastave na srpskom jeziku i statistički je značajna. U čitanju i prirodnim znanostima postoje male bodovne razlike postignuća između tri jezika, no one ni u jednome području nisu statistički značajne.
Bosna i Hercegovina u programu PISA 2018
U izvještaju je također navedeno da je 2% učenika radilo PISA test na drugom jeziku (bosanskom, hrvatskom ili srpskom) od onog koji se govori u njihovoj kući.
Prepreka koju učenici moraju pokušati nadići jeste različit jezik u kući i pri ocjenjivanju. U BiH je 2% učenika radilo PISA test na drugome jeziku (bosanskom, hrvatskom ili srpskom) od onog koji se govori u njihovoj kući.
Bosna i Hercegovina u programu PISA 2018
U navedenom izvještaju se nigdje ne govori da je jezik testa vezan uz teritoriju na kojem se taj jezik govori, što je jasno i prema podatku da su pojedina djeca radila test na jeziku koji se ne govori u njihovim domovima.
Isto tako, podaci ne pokazuju da djeca koja su radila test na bosanskom jeziku imaju “daleko najslabiji prosjek ocjena”, već je razlika samo za jedan predmet (metematiku) statistički značajna. S obzirom na sve navedeno, Istinomjer će tvrdnju Elmedina Konakovića ocijeniti kao poluistinu.
PISA 2021
Podsjećamo i na to da je još uvijek neizvjesno provođenje PISA testiranja za 2021. godinu.
Naime, 22. jula 2020. godine Predsjedništvo BiH je bez konsenzusa usvojilo Odluku o odobravanju zaključivanja Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika 2021. Kako ta odluka nije uvažila zahtjev Ministarstva prosvjete i kulture RS, da to ministarstvo bude nadležno za provođenje testiranja te da obrazovni sistem RS treba biti vidljiv na listi međunarodnih testiranja, na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) održanoj 29. jula, potvrđena je Izjava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je usvojena Odluka Predsjedništva BiH veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske. Na istoj sjednici NSRS zaključeno je kako je potrebno otpočeti nove pregovore za zaključenje Sporazuma o učešću Bosne i Hercegovine u PISA 2021.
(Istinomjer.ba)