Posljednja izjava zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, Samre Ćosović-Hajdarević samo je još jedna u nizu izjava protkanih govorom mržnje, koje je zastupnica plasirala u medije od trenutka kada je postavljena na zastupničku poziciju umjesto Semira Efendića (SDA).
Nakon homofobnih izjava koje je Ćosović-Hajdarević dala o prvoj sarajevskoj povorci ponosa, uslijedio je niz izjava u kojima zastupnica tvrdi da Vlada Kantona Sarajevo smjenjuje direktore javnih preduzeća islamske vjeroispovijesti, te pozicionira pripadnike katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti. Nakon što su uslijedile brojne kritike na prvobitnu objavu ista je izbrisana, a nekoliko sati nakon uslijedila je druga objava u kojoj Ćosović-Hajdarević ponovo ističe sljedeće stavove.
Etički kodeks Skupštine Kantona Sarajevo tretira ponašanje izabranih zvaničnika, pa tako Član 11. kaže između ostalog da izabrani zvaničnici naročito:
c) ne smiju koristiti izraze i riječi koje mogu vrijeđati ili omalovažavati drugoga i drugačijega, izraze i mimiku ili njihove sinonime, koji vrijeđaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju dignitet Skupštine, te potiču na mržnju i nasilje.
d) u svom radu isključit će bilo kakvu pristrasnost prema drugačijoj političkoj ideologiji, rasi, vjeroispovijesti, naciji, spolu ili drugim mogućim predrasudama;
Pored navedenog, Član 24. kaže da u slučaju povredbe Etičkog kodeksa mogu se izreći sljedeće korektivne mjere:
- a) pismena opomena,
- b) novčana kazna i
- c) javna opomena s objavom u sredstvima javnog informiranja.
Za blaže povrede Etičkog kodeksa prekršiocu se izriče pismena opomena. Za teže povrede Etičkog kodeksa izriče se novčana kazna i javna opomena, koja se može izreći jednokratno u visini do 50 % mjesečnog paušala izabranog zvaničnika, dok se javna opomena s objavom u sredstvima javnog informisanja izriče se na način da se, nakon njenog izricanja, objavljuje na prvom narednom zasjedanju Skupštine Kantona Sarajevo i sredstvima javnog informisanja, oglasnoj tabli Skupštine Kantona.
Potrebno je istaći da Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakon o slobodi izražavanja i zabrani govora mržnje na internetu. Važeći propisi ne sadrže odredbe koje se eksplicitno odnose na zabranu govora mržnje na internetu. Međutim, ovo se može posmatrati u kontekstu odredbi krivičnog prava kojim se zabranjuje izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, netrpeljivosti i to u sva četiri krivična zakona:
Također treba istaći da jedino Krivični zakon Brčko distrikta BiH, definira govor mržnje.
Preporuka br. 20 Komiteta ministara državama članicama Vijeća Evrope, čiji je Bosna i Hercegovina član, definira govor mržnje kao: “sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje utemeljene na netoleranciji uključujući: netoleranciju izraženu agresivnim nacionalnizmom i etnocentrizmom, diskriminaciji i mržnji prema manjinama, migrantima i ljudima migrantskog porijekla.”
Ova definicija je i proširena od strane Evropske mreže protiv nacionalizma, rasizma, fašizma i podrške migrantima i izbjeglicama i ona glasi:
“Govor mržnje je pojam koji označava govor čiji je cilj degradirati prestrašiti ili poticati na nasilje i predrasude protiv osobe ili grupe ljudi zbog rasne pripadnosti, spola, starosti, etničke ili nacionalne pripadnosti, zanimanja ili izgleda (npr. visine, težine ili boje kose) mentalnih sposobnosti ili drugih sličnih razlika. Pojam obuhvata pismene i usmene vizualne komunikacije i uključuje masovne medije (sredstva masovnog saopćavanja) kao i neke druge forme djelovanja u javnosti, npr. na internetu.”
Bez adekvatnog zakona koji bi definirao govor mržnje teško je učiniti mnogo, ali Etički kodeks Skupštine KS i dalje daje prostor za pokretanje disciplinskog postupka. Ipak, postavlja se pitanje kako je moguće da zastupnica Ćosović-Hajdarević još uvijek nije dobila javnu opomenu, i kada će se prestati tolerisati ovakvi medijski istupi koji ne priliče poziciji zastupnice i javne ličnosti?
(Istinomjer.ba)