Travnik: “Turistička meka” bez ijednog hotela

U intervjuu koji je dao sredinom juna za portal Klix, načelnik Općine Travnik, Admir Hadžiemrić je govorio o stanju na području ove općine, a sa posebnom pažnjom je isticao uspjehe u turizmu i tekstilnoj industriji. Istinomjer je analizirao iznesene navode te došao do drugačijeg zaključka.

Govoreći o turizmu, Hadžiemrić je kazao kako je Travnik „turistička meka“ i treća turistička destinacija nakon Sarajeva i Mostara.

Nismo samo atraktivni zbog kulturno-historijskog naslijeđa iz osmanskog, austrougarskog i socijalističkog perioda već i zbog prirodnog okruženja koji nudi zimski turistički turizam. Centar Babanovac je sve više destinacija i za cjelogodišnji odmor, a turisti imaju mogućnost boravka u privatnom i hotelskom smještaju sa četiri ili pet zvjezdica.“

Admir Hadžiemrić, 18.06.2016.

Tačno je da centar Babanovac, na planini Vlašić, koji je udaljen od Travnika 28 kilometara, posjeduje niz smještajnih objekata u raznim kategorijama, međutim Hadžiemrić nije rekao koliko smještajnih kapaciteta postoji u samom gradu Travniku u kom se i nalazi gotovo kompletno kulturno-historijsko naslijeđe koje spominje.

Činjenica je da u gradu Travniku trenutno ne postoji niti jedan operativan hotelski objekat, a od smještaja su, prema raspoloživim informacijama, u samom gradu trenutno na raspolaganju jedan motel i dva apartmanska smještaja. Još jedan motel nalazi se u mjestu Dolac na Lašvi, na ulazu u Travnik.

Nekadašnji Hotel Lipa u samom centru grada je privatiziran još početkom 2014. godine, ali je trenutno nefunkcionalan, te se još uvijek čeka početak njegove rekonstrukcije. Opštinsko vijeće Travnika raspravljalo je sredinom maja ove godine o Nacrtu izmjena regulacionog plana “HPBŠ” lokalitet “Hotel Lipa – Župna Crkva sv. Ivana Krstitelja”, te se još uvijek čeka na finalni plan.

Ako se sve ovo uzme u obzir, možemo zaključiti kako je u samom gradu Travniku gotovo nemoguće duže zadržati turiste koji u njega svraćaju na svega par sati, u prolazu prema nekim drugim odredištima.

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku (u kojim ne postoje podaci po općinama) SBK se nalazi među prvih 5 kantona, ali broj ostvarenih noćenja (4503) je daleko ispod onog u Sarajevskom (49.339), HNK (12.853) i Tuzlanskom kantonu (8013). Treba uzeti u obzir da veliki broj noćenja “otpada” na Općinu Fojnica u kojoj se nalazi niz objekata za rehabilitaciju i zdravstveni turizam.

Osim o turizmu, Hadžiemrić je govorio i o ekspanziji tekstilne i obućarske industrije u Travniku koja se razvila zahvaljujući dolasku velikih firmi.

Mi smo to iskoristili i uposlili između 80 i 90 posto prijeratnih resursa u ovu industriju u kojoj radi oko 4.000 ljudi s tendencijom povećanja, a u oblasti obućarske industrije oko 3.000 ljudi.“

Admir Hadžiemrić, 18.06.2016.

Dakle, prema onome što tvrdi Hadžiemrić u tekstilnoj i obućarskoj industriji u Travniku ukupno je zaposleno 7.000 ljudi.

Konfekcija Borac Travnik prije rata je brojala više od 5.000 zaposlenih, no danas su njeni radnici, nakon reorganizacije ovog preduzeća ili penzionisani, ili preraspoređeni na poslove u kompanijama koje iznajmljuju prostor u nekadašnjoj tvornici Borac. Zbrinjavanje blizu 1.700 radnika ove fabrike započela je još prethodna Vlada FBiH, a premijer FBiH Fadil Novalić, nakon što je u oktobru prošle godine prisustvovao otvaranju novog pogona za proizvodnju muške odjeće Fortitudo gdje je zaposleno 120 radnika, izjavio je kako je u nekadašnjem Borcu zaposleno blizu 2.200 radnika, što je jako daleko od prijeratnih kapaciteta.

Inače, konfekcija Borac, prema podacima Porezne uprave FBiH, duguje 19.146.824,05 KM po osnovu poreza, doprinosa i drugih naknada.

Što se tiče obućarske industrije, najveći poslodavac je tvornica obuće Olip koja zapošljava oko 1.100 radnika, dok na području opštine postoji više manjih preduzeća koja zapošljavaju od nekoliko desetina do 200 radnika.

Naime, prema podacima dostupnim na portalu MSP (mala i srednja preduzeća) 15 kompanija koje proizvode tekstil, odjevne predmete i obuću imalo je ukupno 3.099 zaposlenih u 2014. godini.

Sa druge strane, tokom 2014. godine prosječna zaposlenost u općini Travnik iznosila je 12.069 zaposlenih, da bi u martu ove godine taj broj narastao na 13.124 zaposlene osobe.

Dakle ako je tokom 2014. godine u Travniku prosječno bilo 12.069 zaposlenih, od čega nešto više od 3000 u tekstilnoj i obućarskoj industriji, a ukupan broj zaposlenih do marta 2016. godine porastao za 1055, prosto je teško da se broj zaposlenih u proizvodnji odjeće i obuće više nego uduplao.

U svom intervjuu Hadžiemrić je spomenuo kako će uskoro započeti i gradnja centralnog gradskog trga koji će “biti prostor za manifestacije i sajmove, a vrijednost projekta iznosi 400.000 KM”.

Međutim, prema posljednjim informacijama koje je potvrdio i sam načelnik, izgradnja ovog trga je odgođena pošto izvođač koji je odabran nije bio u mogućnosti da obezbijediti bankovnu garanciju. Općina Travnik je objavila novi javni poziv, a otvaranje tenderske dokumentacije je najavljeno za 5. august.

Sve u svemu, iako je napredak na području Općine Travnik primjetan, prvenstveno u rastu zaposlenih, situacija je daleko od one kakvom ju je nedavno opisao Hadžiemrić.

(istinomjer.ba)