Pozicija i opozicija jedinstvene u rasipanju novca

SONY DSCČetvorica poslanika u PS BiH ne mogu si priuštiti da od 2.600 KM mjesečno “nadoknade odvojeni život”.

Iako turbulencije oko formiranja vlasti još nisu završene, neki novi/stari poslanici u Parlamentarnoj skupšini BiH ubrzo nakon izbora već su pokazali svojevrsno jedinstvo u ostvarivanju “prioritetnih političkih ciljeva”. Vlast na državnom nivou još uvijek nije uspostavljena, niti je ista efektivno započela sa radom, a poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Bećirović, (SDP BiH), Lazar Prodanović (SNSD), Šemsudin Mehmedović i Amir Fazlić (oba iz SDA) već su podnijeli zahtjeve za naknadu za odvojeni život.

Uzimajući u obzir da njihova mjesečna primanja u državi sa pola miliona nezaposlenih i prosječnom platom od 826 KM, dosežu cifre između 5.000 i 7.000 KM, od čega mjesečna neto plaća iznosi nešto više od 4.000 KM, pitamo se u čemu isti nalaze opravdanje za podnošenje ovakvih zahtjeva. Čak ni ove vrtoglave cifre ne predstavljaju pun iznos njihovih prihoda, jer se na njih dodaju još i naknade za topli obrok, regres, paušal, odvojeni život, prijevoz, posjetu porodici, te rad u radnim grupama Parlamenta BiH. Bećirović, Prodanović, Mehmedović i Fazlić kao da su zaboravili da su u svojim dosadašnjim (brojnim) mandatima, a naročito u periodu nakon februarskih protesta, imali prijedloge usmjerene ka smanjenju prihoda poslanika i drugih državnih funkcionera, a sve uz krilaticu da je neophodno ostvariti budžetske uštede.

Tako se na sjednici Predstavničkog doma PSBiH, održanoj 15.04.2014. godine, trebala razmatrati i inicijativa Denisa Bećirovića u kojoj stoji: “S obzirom na tešku socijalno-ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, pozivam Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH da također pristupe smanjenju plaća i drugih privilegija. Smatram da bi bilo korisno da tako ušteđena sredstva usmjerimo na formiranje fonda za stipendiranje nadarenih studenata i učenika u Bosni i Hercegovini”. SDP se svojom tadašnjom inicijativom posebno pohvalio i na društvenoj mreži Facebook.

Lazar Prodanović se još 2012. godine zalagao za uštede na državnom nivou, predlažući ukidanje nekih državnih institucija, te spajanje više sličnih u jednu koja bi imala mnogo manje zaposlenih i ostvarivala veće uštede. U istoj godini Prodanović je podržao i Zakon o smanjenju osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH za 4,5 odsto, ističući da je pravično da svi u zemlji podnesu teret finansijske krize, pa tako i zaposleni u institucijama BiH. Dodatno, ispred SNSD-a je u aprilu 2014. godine došao i prijedlog zakona koji je podrazumijevao smanjenje plata za članove Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i parlamenta za oko 42 odsto.

I poslanici SDA u PS BiH bili su aktivni po pitanju smanjenja primanja poslanika. Na dnevnom redu sjednice PS BiH, održane 15.04.2014. godine, bila je inicijativa poslanika iz Kluba SDA kojom se tražilo da Zajednička komisija za administrativne poslove odmah smanji kako plaće tako i sve privilegije poslanika i delegata u PS BiH. Za Klub SDA bio je tada prihvatljiv i prijedlog okvirnog zakona o ograničenjima u raspolaganju javnim sredstvima u BiH, predložen od strane poslanika Nike Lozančića (HDZ BiH), te Prijedlog zakona o utvrđivanju visine plaće zaposlenih u institucijama BiH, koji je predložio poslanik Milorad Živković (SNSD). Sam Šemsudin Mehmedović je još 2012. godine uputio u proceduru inicijativu za smanjenje plata i ukidanje naknada poslanicima.

Niti jedna od ovih inicijativa nije usvojena.

Zapravo, realnost je dosta drugačija. Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH usvojen je 2008. godine i od tada se mijenjao 8 puta, od čega 6 puta u proteklom mandatu. Već prvom dopunom zakona, usvojenom 2009. godine, poslanici/e u PS BiH su sebi izglasali koeficijente za obračun plaća na osnovu kojih i danas ostvaruju svoja, za BiH astronomska, primanja. Među svih 8 izmjena i dopuna zakona, rijetko koja se uopšte bavila smanjenjem prihoda poslanika/ca, sa izuzetkom izmjena usvojenih u junu 2012. godine, kada je osnovica za obračun plaća u institucijama BiH smanjena sa prvobitnih 85% na 50% prosječne mjesečne neto plaće u BiH. No, to svakako nije naročito “oštetilo” poslanike u PS BiH, čije se plaće računaju tako što se polovina prosječne plaće u BiH pomnoži sa koeficijentom od 8,4; dok koeficijent za plaće predsjedavajućih i zamjenika predsjedavajućih oba doma PS BiH iznosi čak 8,7. Dobro je poznata i činjenica da ni u jednoj državi u regionu ne postoji ovakav odnos između prosječnih i poslaničkih plata, te da su bh. parlamentarci/ke ubjedljivi šampioni u iznosu svojih primanja u odnosu na kompletno okruženje (a i šire). I sve to usprkos činjenici da su sve vladajuće partije u protekla dva mandata prosječno uspjele ostvariti tek 4% svojih predizbornih obećanja.

Ono što cijelu priču čini dodatno zanimljivom, a zahtjeve ovih poslanika nedosljednim, jeste i suprotnost njihovog djelovanja sa predizbornim i postizbornim obećanjima njihovih partija. Tako se SDA, osim što je u sopstvenom programu naznačila da su neophodne budžetske uštede u predstojećem mandatu, i potpisivanjem Programskih principa za djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH u mandatnom periodu 2014.- 2018. obavezala na neodložno preduzimanje mjera u cilju ostvarenja budžetskih ušteda, počev od smanjena rashoda za plate i naknade zaposlenima u administraciji. S druge strane, SNSD u svojoj Novoj ekonomskoj politici, govoreći o institucijama BiH, navodi da će se predstavnici Republike Srpske u zajed­ničkim organima zalagati za racionalnije, transparentnije, efikasnije, funkcionalnije i jeftinije zajedničke institucije.

dodatna_primanja_final_bhs

Većina poslanika/ca PS BiH koji/e koriste naknade za odvojeni život, borave u Sarajevu ili Istočnom Sarajevu. Kratak pregled troškova života u glavnom gradu BiH može pokazati kakav je odnos između osnovnih troškova i stvarnih primanja poslanika/ca. Tako cijena potrošačke korpe (i to za četvoročlanu porodicu) u BiH iznosi 800 KM. Prosječna cijena iznajmljivanja jednosobnog stana na području općina Centar i Novo Sarajevo iznosi 400 KM, dok režije za isti  iznose oko 200 KM – ukupno 1400 KM. Ako ovaj iznos odbijemo od poslaničke plate od 4.000 KM, ostaje cijelih 2.600 KM za zadovoljavanje svih ostalih životnih potreba.  U ovu računicu, ističemo, nisu uračunate sve dodatne naknade koje dobijaju poslanici, kao ni privilegije poput korištenja službenih automobila, plaćenih telefonskih računa, ili korištenja skupštinskog restorana koji je prosječno duplo (ili više) jeftiniji čak i od najjeftinijih ugostiteljskh objekata u gradu.

No, izgleda da 2.600 KM (iznos koji je preko tri puta veći od onog koji u prosjeku zarađuju oni/e građani/ke BiH koji uopšte imaju posao) nije dovoljno ovim poslanicima da pokriju posjete porodicama i druge slične troškove, te su na samom početku svog mandata pohitali da obezbjede isplatu naknada na koje su i do sada navikli. Tako su, recimo, Šemsudin Mehmedović i Amir Fazlić u 2013. godini, primali naknade za posjet porodici u iznosu od 646,38 i 638,82 KM, dok je Lazar Prodanović tokom 2014. godine inkasirao ukupno 2.740 KM za naknade za odvojeni život.

Podsjećamo na iznose mjesečnih naknada i paušala koje su ovi poslanici primali u proteklom mandatu.

plate i pausali
Dakle, nakon svih priča o uštedama i utrkivanja u tome ko je više izišao u susret opravdanim zahtjevima demonstranata iz februara 2014. godine; i pored toga što im samo od plate ostaje 2.600 KM čiste zarade, skupštinske “perjanice” SDA, SDP i SNSD-a su bez oklijevanja odlučile da zatraže svojih dodatnih 300 KM naknade za odvojeni život, koji će državni budžet, kada se saberu ukupni godišnji iznosi za svu četvoricu poslanika, koštati 14.400 KM.

Na Opštim izborima 2018. godine-otvorene liste zatvorenog tipa

Pitanje cenzusa unutar kandidatskih listi na izborima ponovo je aktuelizirano najavom Socijaldemokratske partije BiH da...

Do izbora tri putića

Ukoliko neka od strana u postupku podnese apelaciju, te odluka CIK-a eventualno bude osporena od strane Ustavnog suda BiH nakon što se po takvoj odluci CIK-a implementiraju rezultati opštih izbora...

Parlamentarni nadzor nad radom OSA-e u rasulu

Parlamentarni nadzor nad radom OSA-e, u trenutnom komisijskom sastavu, ostaće zapamćen po falsifikovanju dokumenata, ostavkama, smjenama, protuzakonitim imenovanjima, neodržavanju sjednica i brojnim...