Poskok, najotrovnija zmija koja živi u Evropi, široko je rasprostranjen i u našoj zemlji. Govoreći o zmijama otrovnicama, pored poskoka, stanište u Bosni i Hercegovini našli su i obična šarka, crna šarka, bosanski šargan i planinska šarka. U zemlji u kojoj su zmije otrovnice široko rasprostranjene, serum protiv otrova trebao bi biti dostupan uvijek i svugdje. No, da li je baš tako?
Nakon što su se s prvim toplim danima ovog proljeća pojavile zmije u urbanim dijelovima gradova poput Mostara, Zenice i Sarajeva, ovu je pojavu za portal Radiosarajevo komentarisala doktorica veterinarske medicine na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu Emra Hamidović, čija su uža specijalnost zmije i insekti.
Hamidović je tim povodom, pored ostalog, skrenula pažnju da zmije otrovnice upravo u ovo doba godine imaju najjaču koncentraciju otrova.
Moraju nadomjestiti svoje energetske potrebe i tada kreću u potragu za hranom (miševi, štakori, ptice, gušteri, ribe). Naše otrovne zmije (poskok, šarka i šargan) imaju najjaču koncentraciju otrova baš u ovo proljetno doba, jer im je potreban veći plijen nakon zimskog mirovanja. Zbog toga ljudi sreću veći broj zmija kako u prirodi tako i u naseljenim mjestima.
Emra Hamidović, 30.5.2023.
S druge strane, pitanje je da li je “koncentracija” seruma protiv ujeda zmija dostupna u zdravstvenim ustanovama u BiH dovoljna i gdje je i u kojim količinama ima.
S tim u vezi Istinomjer je krajem prošlog mjeseca na adrese zdravstvenih ustanova u većim gradskim centrima u našoj zemlji poslao upite da nam se dostave informacije da li te zdravstvene ustanove u ovom momentu imaju serume protiv ujeda zmija i u kojim količinama.
Iz Doma zdravlja u Trebinju potvrđeno nam je da u ovom trenutku ta zdravstvena ustanova na raspolaganju ima pet seruma protiv ujeda zmije, što, kako su dodali, smatraju dovoljnom količinom seruma za predstojeći šestomjesečni period. Rečeno je i da se planiranje i nabavka seruma vrše na osnovu broja ujeda zmija u prethodnim godinama, a kojih, kako su naveli, u proteklih petnaest godina nikada nije bio više od četiri godišnje.
Kantonalna bolnica Goražde, kako je rečeno za Istinomjer, trenutno na stanju ima jedan serum protiv zmijskog otrova te je ta zdravstvena ustanova u fazi nabavke još dva seruma, dok nam je iz JZU Dom zdravlja Banja Luka stigao odgovor da ta ustanova raspolaže dovoljnom količinom ampula seruma antiviperinum, ne navodeći o kojoj se količini radi.
Iz Jedinice za odnose s javnošću navedene ustanove podsjetili su da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske taj koji snabdijeva zdravstvene ustanove serumom antiviperinum te da je JZU Dom zdravlja Banja Luka u proteklom periodu proslijedila upit prema Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske o nabavci nove količine seruma antiviperinum.
Iz Ureda direktora Kantonalne bolnice Zenica za Istinomjer je potvrđeno da trenutno imaju određenu količinu seruma protiv zmijskog ujeda, ali i da je pokrenuta nova procedura javne nabavke seruma.
Malo je dobavljača koji nude seruma, a cijene su višestruko veće od onih iz posljednje nabavke, što značajno otežava proceduru nabavke, ali se nadamo da ćemo uspješno ugovoriti nabavku.
Ured direktora KB Zenica, 31.5.2023.
Kada je Kanton Sarajevo u pitanju, iako je Istinomjer poslao upite i na adrese domova zdravlja u Novom Gradu i Ilidži, jedini odgovor stigao nam je iz Doma zdravlja Centar, iz kojeg su kratko odgovorili da ova ustanova ima seruma u dovoljnoj količini. Na naše upite nije odgovoreno ni iz domova zdravlja u Mostaru i Livnu.
Serum protiv zmijskog otrova mora se uvoziti
Problem nabavke seruma protiv ujeda zmija u BiH nije tako jednostavan, čemu javnost u BiH svjedoči već dugi niz godina.
Nakon što je u augustu prošle godine nakon ujeda zmije na Boračkom jezeru dječaku iz Konjica pružena adekvatna liječnička pomoć, jer je Opća bolnica Konjic imala dovoljne količine anitseruma, Dženan Lepara, direktor te ustanove, pojasnio je za Radio Konjic da se u BiH protuotrov ne proizvodi te da se teško nabavlja, jer kao takav nije registrovani lijek u Federaciji BiH.
On nije registrovani lijek u Federaciji, ne postoji kao registrovan, i on se mora uvoziti kao interventni uvoz, što zahtijeva da mi moramo prema veledrogerijama potpisivati zahtjev i izjavu odgovornog lica da je određeni lijek neophodan za liječenje pacijenata. I, naravno, navesti potrebne količine za godinu dana.
Dženan Lepara, 15.8.2022.
Lepara je tada i dodao da lijek nije lako nabaviti te da mu inače vrlo brzo ističe rok trajanja:
Nije ga jednostavno nabaviti ali eto mi smo ga uspjeli nabaviti, neke količine. I evo sad smo u proceduri da nabavimo još. Mislim da imamo još jedan ili dva, s tim da smo u procesu nabavke još doza. Toga se uvijek nabavlja 4-5 doza godišnje jer je to lijek skup, kojem ističe vrlo brzo rok pa nam nekad rok propadne.
Dženan Lepara, 15.8.2022.
Prvi ugriz zmije u BiH ove godine zabilježen je u Republici Srpskoj, i to već krajem marta na području Kneževa.
Pacijent je, kako je tom prilikom navedeno, 31. marta iz Kneževa upućen u Kliniku za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS. Kako je tim povodom za Srpskainfo potvrdila načelnica Klinike Antonija Verhaz, pacijent je primljen s lakšom kliničkom slikom i nakon dijagnostičke i terapijske obrade otpušten na kućno liječenje 1. aprila. Verhaz je poručila i da UKC RS ima dovoljno antiviperinum seruma, a iz Doma zdravlja Kneževo također su rekli da imaju dovoljno seruma protiv zmijskog ujeda, ali da se pacijent po proceduri mora dalje uputiti na kontrolu u infektivnu Kliniku.
“Nije to, kako laici misle, da se pacijentu da serum i da je tu završena priča, potrebno je posmatranje”, objasnila je direktorica Doma zdravlja Kneževo Suzana Radić.
Ljudi ne znaju da li je u pitanju zmija otrovnica, pa ni mi to ne možemo znati, ali iako najčešće budu neotrovne zmije, postupa se po proceduri kao da je otrovna.
Suzana Radić, 1.4.2023.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u više je navrata potvrđeno da ta ustanova nije nadležna za nabavku seruma protiv zmijskog otrova, dok se i ove godine, pored ostalog i u centru Sarajeva, mogu “sresti” zmije.
“Oprez! Danas su sugrađani zatekli zmiju na području Vilsonovog šetališta kako slobodno gmiže pločnicima”, upozorio je tako svoje sugrađane/ke 7.6.2023. godine putem Facebooka vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo Arslan Dučić. Riječ je o mladunčetu zmije starom nekoliko dana, ustvrdio je Dučić, dodavši da “sugrađani vjeruju da se radi o poskoku, to jeste zmiji otrovnici”. Dučić je, kako je još naveo, tražio da se izvrše sve hitne potrebne mjere od Općine i Grada Sarajeva da ne bi došlo do neželjenih ujeda.
Preporuke zdravstvenih institucija kako se ponašati u neposrednoj blizini zmije i u slučaju ujeda
U zdravstvenim statističkim godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u zadnjih 17 godina nije moguće naći podatak da je neko umro usljed ugriza zmije, a u edukativnom smislu, na zvaničnoj stranici Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, pored detaljnih opisa izgleda zmija otrovnica koje imaju staništa u BiH, nalaze se i detaljne upute kako se ponašati u neposrednoj blizini zmije te koje radnje poduzeti u slučaju ugriza.
Savjetuje se, prije svega, da se, kada ugleda zmiju, čovjek polako povuče te da ona u tom slučaju sigurno neće napasti, ali ako je nagazi, zmija će instinktivno djelovati i ugristi čovjeka za nogu. Ako se ugriz desi, na tom mjestu vidjet će se dvije male ubodne ranice koje ne krvare, a ubrzo se javlja utrnutost, nastaje osjećaj slabosti, drhtavica, vrtoglavica, disanje postaje otežano, a puls se ubrzava i žrtva postaje blijeda.
Preporuka je Zavoda da se, pored ostalog, koriste repelenti koji su specijalizovani za zmije i koji svojim specifičnim mirisom odbijaju zmije i drže ih podalje od tretiranih područja, a prilikom boravka u prirodi i obavezno nošenje duboke obuće, debelih čarapa i dugih hlača.
Za vrijeme šetanja kroz šumu preporučuje se i praviti malo jače korake kako bi zmija osjetila vibracije i pobjegla prije nego što se naiđe na nju. U slučaju ugriza, treba pokušati ostati miran, imobilisati ugrizeni dio tijela, ne podvezivati ga i ne vršiti nikakvu intervenciju na rani, te maksimalno smanjiti fizičku aktivnost i kretanja i na najbrži mogući način izvršiti transport u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Na kraju, u uputama Zavoda navodi se da bi bilo korisno zapamtiti izgled zmije te tako pomoći u izboru protivotrova, jer uspješno izlječenje zavisi od vrste zmije, vremena dolaska do zdravstvene ustanove, kao i intenziteta ugriza.
Jasno je da zmije, svidjelo se to građanima/kama ili ne, dijele okruženje s njima, ne samo u prirodi već i u naseljenim mjestima, a to se neće promijeniti. Ono na šta se može uticati jeste edukacija, koja je potrebna da bi se, prije svega, izbjegli bliski kontakti, razumjela priroda zmija, ali i znalo šta i kako postupati u slučajevima ugriza. S druge strane, čini se i da bi nadležne institucije trebale biti agilnije kada se radi o nabavci seruma protiv zmijskog otrova te tako obezbijediti građanima/kama sav potreban liječnički tretman u slučajevima ugriza zmije otrovnice.
(Istinomjer.ba)