Ono što je u narednom periodu ultimativni zadatak kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i CIK-BIH te pravosudnih institucija, jeste stvaranje uslova da se u naredni izborni ciklus uđe na način koji će vratiti poljuljano povjerenje građana BiH u izborni proces.
Broj državljana Bosne i Hercegovine koji su registrovani da glasaju putem pošte već izvjesno vrijeme raste. Tako je uoči Lokalnih izbora 2016. godine njihov broj bio 65.111, a na Opštim izborima 2018. godine porastao je za više od 10.000, te je iznosio 76.682.
Međutim, na Lokalnim izborima 2020. godine broj registrovanih glasača putem pošte skočio je na preko 120.000, što je izazvalo reakciju aktuelnog saziva Centralne izborne komisije BiH.
Naime, početkom oktobra 2020. godine CIK BIH je objavio spisak od 101.771 imena birača koji su upisani na listu za glasanje na Lokalnim izborima 2020. godine izvan BiH, dok je za 27.960 birača odbijen upis.
Centralna izborna komisija BiH poziva birače koji su podnijeli prijavu da glasaju izvan BiH, da posjete web stranicu Centralne izborne komisije BiH i provjere da li je njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe. Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, Centralna izborna komisija BiH će dostaviti Tužilaštvu BiH.
CIK BiH, 2. 10. 2020.
Samo sedam dana kasnije, na osnovu rješenja koje je potpisao direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević, Centralnoj izbornoj komisiji BiH naloženo je uklanjanje spiska birača za glasanje iz inostranstva:
Zabranjuje se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da na službenoj web stranici objavljuje lične podatke registrovanih birača, upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Nalaže se CIK-u da sa službene stranice ukloni objavljene lične podatke registrovanih birača, upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. CIK je dužan bez odlaganja izvršiti upravnu mjeru.
Agencije za zaštitu ličnih podataka, 9. 10. 2020.
Ubrzo nakon ovoga, CIK BiH je po naredbi Agencije uklonio sa zvanične web stranice Centralni birački spisak za glasanje van Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno u odgovoru Agenciji navedeno da CIK BiH “ne vidi ništa sporno u objavljivanju navedenih podataka jer se trude da očuvaju tačnost, ažurnost i integritet biračkog spiska, te da na objavu takvih informacija imaju pravo prema Izbornom zakonu BiH”.
Pored toga, tom prilikom su iz CIK-a BiH obavijestili javnost da će zatražiti sudsku zaštitu:
Obavještavamo javnost da ćemo sa cilјem zaštite svojih zakonom utvrđenih nadležnosti, obezbijeđenja tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta CBS-a, te sa cilјem sprečavanja svih zloupotreba u izbornom procesu, povodom ovog pitanja zatražiti sudsku zaštitu.
CIK BiH, 12. 10. 2020.
Tim povodom je Ivana Korajlić iz Transparency International BiH, podvlačeći da je ovo jedinstvena prilika da se stane u kraj izbornim manipulacijama, poručila da je veći problem to što se Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nije bavila istraživanjem kako je uopšte došlo do zloupotrebe ličnih podataka koje je rezultiralo time da hiljade birača koje žive u BiH budu prijavljene za glasanje putem pošte:
Ukoliko imate situaciju da objavljivanje spiska otkriva niz zloupotreba i manipulacija, onda treba javni interes, kao što je to ovdje slučaj, imati prednost, pogotovo ako se radi o otkrivanju krivičnih djela, u odnosu na lični interes.
Ivana Korajlić, 12. 10. 2020.
No, kada se radi o korištenju prilike da se stane u kraj izbornim manipulacijama, treba podsjetiti da se Tužilaštvo BiH proglasilo nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore.
“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima krivičnih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na nivou BiH”, izjavio je s tim u vezi portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Da Tužilaštvo BiH neće preduzeti ništa kako bi se spriječile brojne zloupotrebe prilikom registracije birača za glasanje putem pošte, potvrdila je i glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, navodeći da se prevare odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno tužilaštvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje se odnosi na izborne prevare.
Podsjećamo, Krivični zakon BiH u svom članu 154. kaže:
Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec mišljenja je da vlasti BiH, u koje spadaju CIK BiH i Tužilaštvo, moraju odgovoriti na prijavljene neregularnosti i pružiti informacije općoj javnosti o načinima na koje su reagirali.
Tako je 23. 10. 2020. godine u intervjuu za Dnevni avaz ambasadorica Kavalec na pitanje da li je zabrinuta za legitimnost izbora, a ukoliko se zna da na spiskovima još uvijek ima onih koji su lažno prijavljeni za glasanje putem pošte, pored ostalog, podvukla da su takve prijave zabrinjavajuće, te pozvala vlasti na proaktivnost u istragama tih prijava:
Ovakve prijave su zaista zabrinjavajuće. Pozivamo relevantne vlasti, u koje spadaju tijela izborne administracije, pravosuđe i policija, da budu proaktivni u istragama tih prijava i da, po potrebi, procesuiraju prijave o potencijalnoj izbornoj prevari. Vlasti BiH, u koje spadaju CIK i Tužilaštvo BiH, moraju odgovoriti na prijavljene neregularnosti i pružiti informacije općoj javnosti o načinima na koje su reagovali. Ono što je jednako važno jeste da podstaknemo sve građane da Centralnoj izbornoj komisiji prijave bilo kakve neregularnosti na koje sumnjaju.
Kathleen Kavalec, 23. 10. 2020.
Kad je u pitanju odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kojom je naređeno da spisak birača prijavljenih za glasanje putem pošte bude uklonjen sa stranice CIK-a, Kavalec je jasno podržala poziv CIK-a BiH građanima da pregledaju objavljeni birački spisak, te izrazila iznenađenje povodom navedene odluke Agencije:
Pozdravili smo nedavni poziv Centralne izborne komisije upućen građanima da pregledaju objavljeni birački spisak za glasanje putem pošte i da prijave bilo kakve neregularnosti. Od ključnog je značaja da su birački spiskovi transparentni, javni i lako dostupni svima. U ovom kontekstu, bili smo iznenađeni kada je Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila CIK-u da ukloni birački spisak za glasanje putem pošte sa web stranice CIK-a. Koliko znamo, CIK će uložiti žalbu protiv odluke. Kada bude donesena konačna odluka po ovom pitanju, biće važno poduzeti korake da se osigura transparentno objavljivanje biračkih spiskova. CIK je u prošlosti redovno objavljivao spiskove redovnih glasača i glasačica u odsustvu. Ovakvu praksu, sve do ovog trenutka, Agencija za zaštitu ličnih podataka nikad nije dovodila u pitanje.
Kathleen Kavalec, 23. 10. 2020.
I nakon održanih Lokalnih izbora u BiH 2020. godine, ambasadorica OSCE-a podsjetila je da su mediji, političke stranke i nevladine organizacije prijavile brojne navodne neregularnosti na različitim biračkim mjestima, uključujući i ona u Srebrenici, te pozvala Centralnu izbornu komisiju BiH, tijela za provođenje zakona i pravosuđe da što prije reaguju.
To je jedini način da se ponovo vrati povjerenje u izborni proces u BiH.
Kathleen Kavalec, 20. 11. 2020.
Kavalec je i podsjetila da je Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), na osnovu prethodnih izbornih ciklusa, dao konkretne preporuke o tome kako ojačati kvalitet izbora u BiH, uključujući unapređenje postupaka registracije birača i tačnosti biračkih spiskova, te da je to ključno pitanje koje treba brzo riješiti.
U kontekstu izvještaja ODIHR-a treba podsjetiti da su oni, skupa sa preporukama za unapređenje izbornog procesa, objavljivani u kontinuitetu nakon svakog izbornog ciklusa u Bosni i Hercegovini, ali i da do danas Parlamentarna skupština BiH putem izmjena Izbornog zakona BiH, ili na bilo koji drugi način, nije usvojila niti jednu od njih.
Kada se radi o reakciji nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini po pitanju izbornih nepravilnosti na Lokalnim izborima 2020. godine, odnosno falsifikovanja dokumenata i nedozvoljenog korištenja ličnih podataka, konkretan korak učinili su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su 1. 12. 2020. godine, u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, na području Srebrenice i Tuzle lišili slobode tri osobe zbog izbornih prevara.
Tri osobe su uhapšene zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo iz člana 249. Krivičnog zakona BiH – udruživanje radi vršenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelom iz člana 248. istog zakona – pripremanje krivičnog djela, te krivičnim djelima iz člana 347. Krivičnog zakona Republike Srpske – falsifikovanje isprave, člana 157. – nedozvoljeno korištenje ličnih podataka i člana 217. – povreda biračkog prava istog zakona.
Državna agencija za istrage i zaštitu, 1. 12. 2020.
Kako je još potvrđeno za medije, navedene aktivnosti izvršene su po naredbama Tužilaštva BiH i Suda BiH, a osumnjičene osobe, koje su privedene u prostorije SIPA-e i nad kojima se vrši kriminalistička obrada za izborne prevare, članovi su SDP-a BiH koji su, kako se navodi, pogodovali Mladenu Grujičiću, kandidatu SNSD-a za načelnika te opštine.
Jedan broj medija navodi da bi CIK BiH u četvrtak, 4. 12. 2020. godine, mogao razmatrati i opciju poništavanja izbora u Srebrenici i Doboju.
U svakom slučaju, jasno je da i tokom ovog izbornog ciklusa problemi koji su i ranije registrovani još uvijek nisu otklonjeni. I pored jasnih preporuka OSCE-a, nadležne institucije nisu uradile ništa da se one usvoje, a pravosudni organi i dalje nisu u punom kapacitetu uključeni u rješavanje problema poput onih koji se odnose na zloupotrebu ličnih podataka.
Ono što je u narednom periodu ultimativni zadatak kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i CIK-BIH te pravosudnih institucija, jeste stvaranje uslova da se u naredni izborni ciklus uđe na način koji će povratiti poljuljano povjerenje građana BiH u izborni proces u našoj zemlji, uz usvajanje najviših standarda koji vrijede u demokratskim društvima.
Objavljeni članak je nastao kroz projekat SELDI mreže
(Istinomjer.ba)