Mali broj zakona koje su predložili državni ministri iz “Trojke” čest je predmet kritika predstavnika opozicionih, ali i pojedinih vladajućih partija na državnom nivou. Tri ministarstva, kojima rukovode Zukan Helez (SDP BiH), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS), prema programima rada Vijeća ministara BiH za prve dvije godine mandata bila su zadužena za izradu manjeg broja zakonskih propisa nego druga državna ministarstava. Osim toga, razlikuju se i obim i karakter poslova kojima se ministarstva bave, kao i nadležnosti koje im pripadaju, pa bi neka od njih, poput Ministarstva pravde BiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, trebala inicirati više zakona.
Tvrdnju da “nijedan od ministara iz ‘Trojke’ nije predložio niti jedan zakon” nedavno je izrekao zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Kešo (SDA) na televiziji Hayat. Sličan stav imao je i član Kolegija Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara (HDZ BiH) u februaru 2025. godine, kada je u programu BHRT-a rekao da “nijedan ministar iz ‘Trojke’ nije predložio nijedan zakon na evropskom putu”. I Milorad Dodik (SNSD) je u aprilu 2025. godine ocijenio da su ministri iz SNSD-a predložili više “zakona koji se tiču Evrope”, kao i da ministri Trojke “nisu predložili nijedan taj zakon koji se tiče tzv. evropskog puta”.
Podsjećamo, bivši koalicioni partneri u mandatu 2018–2022. uputili su deset prijedloga zakona* u parlamentarnu proceduru od početka decembra 2019. godine, kada je potvrđen tadašnji saziv Vijeća ministara, do kraja svog mandata. Usvojeno ih je osam, dok su dva odbijena.
Istinomjer je istražio koliko je zakona i iz kojih državnih ministarstava ukupno predloženo u aktuelnom mandatu, koliko ih je planirano, ali i koliko nadležnosti imaju pojedina ministarstava na državnom nivou.
Slaba realizacija programa rada Vijeća ministara BiH
Tokom mandata 2022–2026. u parlamentarnu proceduru iz Vijeća ministara BiH upućeno je ukupno 26 zakona**, od čega je njih šest bilo u ingerenciji Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Najveći broj predloženih zakona na državnom nivou došlo je iz Ministarstva pravde – njih devet – a tri iz Ministarstva sigurnosti. Sva ostala ministarstva, izuzev Ministarstva vanjskih poslova, koje je predložilo dva zakona, predložila su po jedan zakon, pri čemu su zakoni iz resora odbrane i ljudskih prava i izbjeglica predloženi tokom prethodnog mandata.
S obzirom na to da je u aktuelnom mandatu fokus bio na usvajanju tzv. evropskih zakona sadržanih u prioritetima Evropske komisije, kako bi zvanično i počeli pregovori o članstvu BiH u EU, ti su zakoni većinom predloženi iz resora pravde i sigurnosti, to jeste iz ministarstava kojima upravljaju HDZ BiH i SNSD.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine čini devet ministarstava i predsjedavajuća. U trenutnom sazivu ove institucije nalaze se tri ministra koja dolaze iz koalicije stranaka “Trojke”: ministar odbrane Zukan Helez (SDP BiH), ministar komunikacija i prometa Edin Forto (Naša stranka) i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP). Tri su zakona stigla u Parlamentarnu skupštinu BiH iz ministarstava kojima rukovodi “Trojka”, a svi su u konačnici odbijeni u državnom Parlamentu (1, 2, 3).
Kako se navodi u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2024. godinu, tokom aktuelnog mandata državne vlasti usvojeno je devet tzv. evropskih*** zakona, pri čemu ih je krajem jula i početkom augusta 2025. godine u parlamentarnu proceduru upućeno još šest****. Te zakone izradio je Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Od devet zakona, po tri su u nadležnosti Ministarstva pravde i Ministarstva sigurnosti, a ostala tri su iz nadležnosti resora ljudskih prava i izbjeglica, vanjske trgovine i ekonomskih poslova te civilnih poslova.
Programima rada Vijeća ministara BiH za 2023. i 2024. godinu planirano je da ministarstva koja predvodi “Trojka” kreiraju i iniciraju daleko manji broj zakona od drugih.
U 2023. godini, izrada ukupno šest zakona planirana je za resor komunikacija i prometa, kao i vanjskih poslova, a programom rada za 2024. godinu devet. Programima nije planirana izrada nijednog zakona iz oblasti odbrane. Poređenja radi, u 2023. godini, Ministarstvo pravde, kojim rukovodi Davor Bunoza (HDZ BiH), zaduženo je za izradu 16, a u 2024. godini 11 zakona*****. U 2023. godini planirano je da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova, na čijem je čelu Staša Košarac (SNSD), izradi devet, a u 2024. osam zakona.
Tokom prve dvije godine mandata programima je planirano da Vijeće ministara BiH izradi 81 zakonsko rješenje, pri čemu su u prethodne dvije godine ministarstva izradila ukupno 11 zakona planiranih ovim dokumentima, što pokazuje da je ukupan učinak rada Vijeća ministara veoma nizak i iznosi tek 13,5 % realizacije programa rada. Program Vijeća ministara za 2025. godinu još uvijek nije usvojen.
Ministarstva i njihove nadležnosti
Pojedinačna ministarstva u Vijeću ministara BiH imaju širok spektar nadležnosti u obavljanju poslova koji se razlikuju i u pogledu broja zakona po kojima djeluju, a koje su dužni sprovoditi. I u tom pogledu ministarstva s ministrima “Trojke” na čelu imaju “na papiru” manji broj oblasti u kojima mogu djelovati putem kreiranja i predlaganja novih ili izmjena postojećih zakonskih rješenja. Nadležnosti ministarstava u Vijeću ministara BiH određene su Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, Ustavom BiH, ali i drugim odlukama o prenosu nadležnosti na državni nivo vlasti.
Ministarstvo odbrane nadležno je za 30 oblasti, između ostalog, i za odbrambeni kapacitet, nadzor nad subjektima Oružanih snaga BiH (OSBiH) i izradu odbrambene politike, te politika o OSBiH, dok je Ministarstvo komunikacija i prometa nadležno za sedam oblasti koje se odnose na međunarodni i međuentitetski transport i saobraćaj, komunikacije i slično. Ipak, Ministarstvo odbrane provodi tek tri zakona iz svojih nadležnosti.
Vanjska politika predmet je brojnih neslaganja u BiH, a za njeno provođenje primarno je nadležno Predsjedništvo BiH. I Ministarstvo vanjskih poslova i Predsjedništvo BiH vode se dokumentom “Opšti pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike u BiH”, koji je 2003. godine usvojilo Predsjedništvo BiH, te Strategijom vanjske politike u BiH 2018–2023. godina.
Ministarstvo vanjskih poslova provodi vanjsku politiku u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva BiH, a njegovih 13 nadležnosti uključuju usmjeravanje i koordiniranje rada diplomatsko-konzularnih predstavništava, vršenje poslova u vezi s boravkom i zaštitom prava državljana BiH, kao i podsticanje i koordinaciju saradnje s iseljeništvom iz BiH. Podsjećamo, u BiH ne postoji zakon o vanjskim poslovima koji bi regulirao ovu oblast, a Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prijedlog ovog propisa u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje je odbijen.
S druge strane, određena ministarstva imaju dosta veći broj nadležnosti koje su vezane za kreiranje i predlaganje zakonskih rješenja. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je za 21 oblast, Ministarstvo civilnih poslova za sedam oblasti, Ministarstvo finansija i trezora za njih 16, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova za 15 oblasti. Također, Ministarstvo sigurnosti, direktno ili indirektno, provodi 26 zakona, a ima nadležnosti u 12 oblasti. Ministarstvo pravde nadležno je također za 12 oblasti, ali općenito, ovo ministarstvo djeluje kao centralni koordinirajući organ za obezbjeđivanje usklađenosti zakonodavstva i standarda pravosudnog sistema među entitetima. Tako je, direktno ili indirektno, resor pravde nadležan za 51 zakon.
Ministarstva kojima upravlja “Trojka” predložila su tek tri zakona, od kojih nijedan nije konačno usvojen u Parlamentu BiH. Međutim, dinamika rada Vijeća ministara BiH, kao i sami programi rada izvršne vlasti, pokazuje da je kreiranje i predlaganje zakona u ovom mandatu više bilo u ingerenciji ministarstava s ministrima iz SNSD-a i HDZ-a. Pojedini resori u Vijeću ministara doprinose zakonodavnom postupku više nego drugi upravo zbog nadležnosti koje su im date postojećim zakonodavnim okvirom. Na kraju ostaje činjenica da je ispunjavanje planova i programa Vijeća ministara BiH, ali i ukupna zakonodavna aktivnost na najvišem nivou vlasti u BiH, i dalje na veoma niskom nivou.
(Istinomjer.ba)